Šta MMF previđa za BiH u najnovijem regionalnom izvještaju?

Međunarodni monetarni fond prognozira realni rast bruto domaćeg proizvoda BiH u 2015. godini od 2,1 odsto, dok u 2016. godini predviđa 3-odstotni rast, navodi se u najnovijem izvještaju ove međunarodne finansijske institucije za regije centralne, istočne i jugoistočne Evrope (SIJIE).

Realni rast domaće potražnje u BiH očekuje se na nivou od 2,0 posto u 2015. i 3,4 odsto u 2016. godini, a realni rast privatne potrošnje na nivou od 2,6 posto u 2015. i 3,3 odsto u 2016. godini.

MMF prognozira da će bosanskohercegovački izvoz roba i usluga rasti u 2015. godini po stopi od 5,2 odsto, te u 2016. godini 7,0 odsto.
Saldo tekućeg računa (u postotku BDP-a) očekivano bit će negativan i iznosit će -7.7 u 2015. godini i -7,6 odsto u narednoj godini.
MMF Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa Bjelorusijom i Kosovom, označava kao zemlje gdje se očekuje da će se fiskalna stega odraziti na ekonomski rast.

Inflacija se predviđa na nivou od 0,5 odsto u 2015. i 1,1, odsto u 2016. godini
Prema podacima MMF-a vanjski dug dostići će u ovoj godini 55,8 odsto BDP-a, a u 2016. godini će se blago povećati na 55,9 posto.

MMF u izvještaju navodi da većina zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evrope ostvaruje zdravi rast, dok Rusija i ostale zemlje Zajednice nezavinsih država ostaju u recesiji.

U cijeloj regiji SIJIE očekuje se povratak pozitivnog rasta u 2016., s obzirom da se ekonomije ZND-a stabiliziraju i počinju oporavljati.
Kontinuiran rast očekuje se u centralnoj Evropi, Turskoj i najvećem dijelu jugoistočne Evrope.
Rast je potaknut solidnom domaćom potražnjom i pomognut je niskim cijenama nafte te boljim izgledima za rast eurozone.
Nekoliko zemalja EU također je imalo koristi od privremenog poticaja
ulaganjima uz naglo povećanje korištenja strukturnih i kohezijskih fondova EU.

MMF, međutim, navodi da se regija suočava s novim rizicima.
Usporavanje Kine i aktuelna izbjeglička kriza dovode do novih rizika pojave silaznih kretanja. Premda je direktna trgovinska povezanost SIJIE s Kinom relativno mala, regija je ranjiva zbog slabljenja interesa ulagača za šire područje tržišta u nastajanju.
Izbjeglička kriza u Evropi bi, barem kratkoročno, mogla izazvati pritisak na javne finansije i omesti trgovinske tokove.

Budžeti zemalja u regiji relativno su nenaklonjeni rastu, jer se relativno velik
dio javnog novca troši u neproduktivne svrhe poput transfera i javne potrošnje. Na prihodovnoj strani na rast nepovoljno utiče relativno visoko oporezivanje rada – posebice doprinosi za socijalno osiguranje koji mogu stvoriti zamku zaposlenosti i siromaštva.

Budžetska struktura primjetno je izmijenjena u zadnjih 7 godina, jer su nakon globalne finansijske krize vlade bile pod pritiskom konsolidacije javnih finansija. Ukupna fiskalna prilagodba u nekim je slučajevima iznosila više od 5 postotnih poena potencijalne proizvodnje i najveće je troškove obično imala na početku. Konsolidacija se u većini zemalja uglavnom provela smanjenjem izdataka, a ne povećanjem prihoda.

Konsolidacija naklonjena rastu i budžetska reforma ključne su za jačanje dugoročne perspektive rasta. U mnogim zemljama prilagodba još nije završena, a mnoge među njima su zemlje jugoistočne Evrope.

Indikator

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close