Iako otkup zatvorske kazne do 12 mjeseci nije novost u Bosni i Hercegovini, ova tema u fokus javnosti došla je nakon saznanja da osuđeni nastavnik fizičkog vaspitanja iz Sarajeva zbog bludnih radnji nije služio zatvorsku kazni već ju je otkupio.
Svi krivični zakoni u BiH propisuju da se kazna zatvora može zamjeniti novčanom kaznom i to u slučajevima kada je kazna zatvora manja od jedne godine i pod uslovom da nisu počinjena krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine i krivična djela: teorizam, finansiranje terorističkih aktivnosti, javno podsticanje na terorističke aktivnosti, vrbovanje radi terorističkih aktivnosti, obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti i organizovanje terorističke grupe.
Prema podacima do kojih je došla BUKA od 1. januara do 20. decembra 2022. sudovi u Bosni i Hercegovini su izrekli kaznu zatvora u trajanju od 12 mjeseci ili kraći period za 1795 lica, kao i kaznu zatvora u trajanju od 12 mjeseci ili kraći period uz koju je izrečena i novčana kazna za 26 lica.
U istom izvještajnom periodu donesena je odluka o zamjeni kazne zatvora za 249 lica, od toga 119 lica je kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom”, rečeno je za BUKU iz VSTV-a.
130 lica zamjenilo je zatvorske kazne radom za opšte dobro na slobodi.
Praksa sudova u BiH je različita i u ona u velikoj mjeri zavisi od volje osuđenika. Tako je Opštinski sud u Foči u 2022. u 11 presuda izrekao kaznu zatvora od 12 mjeseci ili manje od toga, a kazna zatvora je zamijenjena novčanom u čak 10 slučajeva. S druge strane Osnovni sud u Gradišci je do 19.12. izrekao 129 presuda s kaznom zatvora do jedne godine, od čega je u samo jednom predmetu zatražena zamjena kazne zatvora za novčanu kaznu. Pred Općinskim sudom u Sanskom Mostu nije bilo otkupa kazne zatvora.
Nasilnici plate da tuku članove porodice Kupovina slobode razlikuje se i pred ostalim sudovima u BiH. Osnovni sud u Zvorniku u 2022. izrekao je 13 pravosnažnih presuda sa kaznom zatvora od 12 ili manje mjeseci. U pet predmeta kazna je otkupljena, u 8 predmeta osuđeni upućeni na izdržavanje kazne.
Od 15 osuđenih na kaznu zatvora do jedne godine pred Osnovnim sudom u Modriči, njih 8 je kupilo kaznu zatvora. Osuđeni su za krivična djela: Pranje novca, sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti, neovlaštena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija, izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih, ugrožavanje javnog saobraćaja.
Zabrinjava činjenica da je jedan od najčešćih slučajeva u kojima je izrečena kazna zatvora do 12 mjeseci nasilje u porodici. U praksi to znači da nasilnici nakon napada na članove porodice ne moraju u zatvor, dovoljno je da plate.
Tokom 2022. godine u Osnovnom sudu u Mrkonjić Gradu je doneseno 10 presuda na bezuslovnu kaznu zatvora do 12 mjeseci i to za krivična djela krađe, ugrožavanja javnog saobraćaja, nasilja u porodici (tri predmeta), obljuba sa djetetom od 15 godina.
“Kazna zatvora je zamijenjena za novčanu kaznu u pet slučajeva”, navodi u pisanom odgovoru predsjednik Osnovnog suda u Mrkonjić Gradu Dražen Vulin.
Tokom 2022. godine u Općinskom sudu u Visokom donesene su ukupno 273 presude u krivičnim predmetima od toga je u 22 predmeta, osuđenim licima, izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine ili manje.
“Tokom 2022. godine u toku postupka izvršenja kazne zatvora prema osuđenim licima u Općinskom sudu u Visokom došlo je do primjene člana 43 a. KZ FBIH zamjena kazne zatvora novčanom kaznom, u 2 predmeta, te je izvšena uplata u iznosu od 2.000,00 KM i u iznosu od 12.000,00 KM, ukupno 14.000,00 KM”, kažu za BUKU iz Općinskog suda u Visokom.
Osnovni sud u Banjaluci u ovoj godini je izrekao 38 presuda u kojima je za počinjeno krivično djelo izrečena kazna zatvora do 12 mjeseci.
„Utvrdili smo da je bilo ukupno trinaest (13) predmeta gdje je zatražena zamjena kazne zatvora u novčanu kaznu“, rekli su za BUKU iz Osnovnog suda Banjaluci.
Općinski sud Orašje izrekao je 10 pravosnažnih presuda u kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 mjeseci ili manja i to za krivična djela: teška tjelesna ozljeda, posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, napad na službenu osobu, bludne radnje te zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, krađa…
U tri predmeta kazna zatvora zamijenjena je u novčanu, a osobe koje su kupile kaznu osuđene su zbog ugrožavanja sigurnosti, šumske krađe i prevare.
Pred općinskim sudom u Lukavcu u 2022. Izrečeno je 38 presuda za krivična djela u kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 mjeseci ili manje od toga (u podatak spadaju i uslovne osude) kao i nepravosnažne presude.
“Četiri osobe su otkupile kazne zatvora, a radi se o krivičnim djelima: neovlaštena prozvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, zloupotreba položaja ili ovlaštenja, nasilje u porodici i teška tjelesna ozljeda”, rekao je novinarima BUKE Ivan Gospavić, stručni saradnika za informisanje Općinskog suda u Lukavcu.
U istom period Općinski sud u Livnu je donio ukupno 12 presuda u kojima je optuženicima izrečena kazna zatvora do 12, mjeseci; – u navedenim postupcima 6 osuđenika je izdržavalo kazne zatvora u nadležnim kazneno-popravnim ustanovama, dok je u 4 predmeta izrečena kazna zatvora na prijedlog osuđenika zamjenjena novčanom kaznom.
Općinski sud u Bihaću u toku 2022. godine izrekao je 35 presuda kojima je za počinjenje krivičnog djela izrečena kazna zatvora od 12 mjeseci ili manje. U 3 predmeta je otkupljena kazna zatvora. U toku ove godine u Općinskom sudu u Goraždu izrečeno je 10 kazni zatvora manjim od 12 mjeseci, koje su pravosnažne.
“Od navedenih, 3 kazne zatvora su otkupljene za iznose od 3.000 KM, 6.000 KM i 7.000 KM, 4 kazne zatvora se izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu, a 3 osuđena su pozvana na izdržavanje kazne”, kaže za BUKU Armin Terović, tehnički sekretar predsjednika Općinskog suda u Goraždu.
U toku ove godine u Osnovnom sudu u Trebinju doneseno je 12 presuda u kojima je za počinjena krivična djela izrečena kazna zatvora od 12 mjeseci ili manje.
“Od donesenih presuda u ovoj godini, u 4 slučaja osuđeni su tražili zamjenu kazne zatvora u novčanu kaznu, u 2 slučaja je nastupilo izvršenje kazne. u Ostalim slučajevima nisu se stekli uslovi za izvršenje izrečene sankcije”, potvrđuje za BUKU sekretar suda Jelica Ijačić.
Osnovni sud Derventa u 2022. u 21 predmetu izrekao je kaznu zatvora od 12 mjeseci ili manje. U 14 predmeta kazna je zamijenjena novčanom.
“U 14 od navedenih predmeta izvršena je zamjena kazne zatvora u novčanu kaznu, kao i da su u istim predmetima počinioci osuđeni za krivična djela: neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga, nasilničko ponašanje, sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti, teška krađa, proganjanje, krađa, ugrožavanje javnog saobraćaja, falsifikovanje isprave, nasilje u porodici i porodičnoj zajednici”, navodi u pisanom odgovoru službenica suda za informisanje Sanja Šakotić.
Pred Općinskim sudom u Velikoj Kladuši doneseno je 13 presuda za ukupno 15 lica, a u tri predmeta je izdato rješenje gdje se kazna zatvora zamjenjuje novčanom kaznom.
Općinski sud u Sanskom Mostu, tokom 2022. godine, donio je ukupno 18 presuda kojima je optuženima izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine ili manje.
“U tri slučaja izrečena kazna zatvora je, uz pristanak optuženog, zamjenjena radom za opće dobro na slobodi, dok nije bilo zamjene kazne zatvora nočanom kaznom”, rekao je za BUKU Enes Selman, predsjednik Općinskog suda u Sanskom Mostu.
Pred Općinskim sudom u Konjicu od 10 predmeta s kaznom zatvora 12 mjeseci ili manje, samo u jednom je zatvorska kazna zamijenjena novčanom.
Zbog počinjenja krivičnih djela krađe, teške krađe, neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga, nasilja u porodici… Osnovni sud u Bijeljini izrekao je kazne zatvora do godinu dana u 33 predmeta. 13 osoba otkupilo je kaznu zatvora.
Općinski sud u Kaknju zaključno sa 30.11.2022. godine izrekao je 48 presuda uz sankciju kazne zatvora u trajanju do jedne godine.
“Od tog broja, kazna zatvora zamijenjena je kućnim zatvorom sa elektronskim nadzorom u 14 slučajeva, a u sedam predmeta novčanom kaznom”, rečeno nam je u Općinskom sudu u Konjicu.
Ukinuti kupovinu kazne za određena krivična djela
Mogućnost kupovine kazne zatvora do 12 mjeseci za sva krivična djela osim onih koji se odnose na terorizam i slična krivična djela, treba hitno mijenjati jer u praksi to znači da i lica osuđena zbog pedofilije ne moraju izdržavati zatvorsku kaznu već je mogu kupiti.
Vehid Šehić,bivši sudija,za BUKU kaže kako je veliki apsurd našeg krivičnog zakonodavstva to što se svaka kazna do godinu dana može pretvoriti u novčanu.
„I tu dolazimo u jednu apsurdnu situaciju gdje političari koji obnašaju određenu funkciju i zloupotrijebio je svoj položaj, prisvojio kroz fiktivne putne naloge 25.000KM, osuđen na godinu dana zatvora pravosnažno, a onda je iskoristio svoje zakonsko pravo da to plati, a prethodno nije nadoknadio štetu jer je oštetio budžet te lokalne zajednice“, kaže Šehić.
Njegova preporuka je da se ovaj institut treba ukinuti za određena krivična djela, ali se može zadržati u nekim manje opasnim krivičnim djelima za društvo.
„Naprimjer saobraćajke itd, naročito ako su iz nehata, ali za djela političke korupcije da vi nekom omogućavate da to plati, a oni imaju dovoljno para da to mogu platiti onda se bojim da će mnogi uzeti određeni dio novca pa će onda tu zatvorsku kaznu pretvoriti u novčanu i uvijek će biti dobar i nikad neće osjetiti taj represivni dio sistema jer s parama možeš sve. Oni koji imaju pare mogu sve, oni koji nemaju će završiti u zatvoru i to je po meni jedan vid diskriminacije“, kaže Šehić.
Novinarska Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić-Dragić kaže da je zamjena zatvorske kazne za novčanu kaznu ili otkup zatvorske kazne u BIH regulisana krivičnim zakonima na nivou države, entiteta i Brčko distrikta i da egzistira godinama. Praksa ipak nije ujednačena na svim nivoima i situacija se mijenjala kroz godine.
„Tako smo ranije imali zamjenu odnosno otkup kazne kao mogućnost o kojoj su sudije razmatrale svaki slučaj pojedinačno (sukladno počinjenom djelu i drugim bitnim informacijama) a onda se promijenilo zakonodavstvo tako što je odrednica „sud može zamijeniti“ zamijenjena sa „sud će zamijeniti“. To je u praksi značilo da se izbacuje mogućnost, a uvodi obaveza, ako osuđenik zatraži otkup kazne. Izetak su osuđeni zbog krivičnog djela terorizma, financiranja terorističkih aktivnosti, ako su osuđeni na Sudu BIH, dok na ostalim razinama djelo nije određeno“, pojašnjava Radić-Dragić.
Podsjeća da je bilo perioda kada se mogla otkupiti samo kazna u trajanju do tri mjeseca zatvora.
„Također, imali smo razlike i u načinu otplate gdje se na nekim sudovima moglo otplatiti i u ratama. Imali smo razliku i u količini novca koja se plaćala za dan zatvora, opet u zavisnosti od razine na kojoj sud egzistira, ali i perioda kada je odluka o zamjeni kazne donesena. Dok su pojedini osuđenici dan zatvora otplaćivali sa 100 KM dnevno drugi su recimo mogli platiti dnevni iznos u zavisnosti od financijske mogućnosti“, kaže naša sagovornica.
Navodi primjer Osnovnog suda u Doboju koji je na osnovu penzionerskih primanja i kredita procijenio da dan zatvora za bivšeg direktora Kazneno-popravnog zavoda „Doboj“ Milorada Novakovića i njegovog pomoćnika Mirka Blažanovića košta po 22 KM.
„Oni su osuđeni krajem 2015. godine za primanje mita pri zapošljavanju i davanje pogodnosti osuđenicima. Sud ih je osudio na šest odnosno četiri mjeseca zatvora. Kako su dva mjeseca već proveli u pritvoru, otkup zatvorske kazne je Novakovića košta 2.641 KM, a Blažanovića 986 KM“, podsjeća Radić-Dragić.
Da je situacija nedopustiva svjedoči i činjenica da je sredinom 2017. u Republici Srpskoj ukinuta mogućnost otkupa zatvorske kazne, ali je kasnije ponovo uvedena.
Novinarka CIN-a upozorava i na dodatni problem, a on se odnosni na praksu pojedinih sudova koji zamjenu zatvorske kazne za novčanu ne tretiraju isto. Pojedini sudovi donose rješenje o zamjeni, a pojedini donose novu presudu. To pojedini osuđenici, dodaje Radić-Dragić, koriste kao argument za tvrdnju da oni nisu osuđeni na zatvor već novčanu kaznu zbog toga ne trebaju ostati bez posla.
Problem nastaje jer pojedini zakoni ili pravilnici koji regulišu radno-pravne odnose unutar institucija, definišu da će službenik otkaz dobiti kada stupi na izdržavanje zatvorske kazne.
„S obzirom da osuđenik ne stupa na izdržavanje kazne već zatvorsku kaznu otkupljuje, on koristi argument da ostaje na poslu. Imali smo takvih situacija u Ministarstvu odbrane BIH, Poreskoj upravi RS, Fondu PIO RS, Sarajevskom zatvoru, čiji su službenici osuđeni za krivična djela počinjena na radnim mjestu pa su nakon otkupa zatvorske kazne ostali na istom ili sličnom radnom mjestu“, dodaje novinarka CIN-a.
Važno je napomenuti da nema prepreka da zatvorsku kaznu otkupe i povratnici u počinjenu krivičnog djela. Zbog toga imamo u praksi situaciju da se zatvorska kazna otkupi sa ukradenim novcem.
„Primjera radi, višestruki povratnik Sead Žilo je svojevremeno za 54.500 KM otkupio dvije zatvorske kazne u ukupnom trajanju od godinu i pol dana. Kupljenu slobodu je iskoristio za nove prevare, teške četvrtinu miliona maraka.“
Zatvorski turizam u BiH
Dok je u Bosni i Hercegovini novcem moguće kupiti sve, pa i slobodu, u susjednim zemljama ovaj način „služenja“ kazne ne postoji. To otvara prostor za uvoz presuda jer osobe sa dvojnim državljanstvo osuđene u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori traže da kaznu služe u BiH.
„Njihovim zahtjevima se udovolji, oni prenesu presudu u BIH i ovdje je otplate i vraćaju se u svoje zemlje. Dakle, nešto kao zatvorski turizam. Štaviše, imali smo i sutiaciju da je recimo poduzetnik iz Splita Ante Madunić uspio u BIH otkupiti zatvorsku kaznu iako nije imao bh.državljanstvo. Dobio ga je zahvaljujući odluci Vijeća BIH i to u vrijeme dok je bio pod potjernicom“, navodi Radić-Dragić.
Dodaje da ne smijemo zaboraviti da su otkup zatvorske kazne omogućili zakonodavci u BIH koji tu praksu mogu i ukinuti. Razlog je jasna, među zakodavcima imamo osuđenika kojima ovakav sistem odgovara.
„Primjera radi svojevremeno je svoju slobodu otkupio i federalni parlamentarac Hasan Samardžić. On je sa 37.000 KM otplatio dvije zatvorske kazne koje su mu dosuđene u dva odvojena sudska postupka“, zaključuje Radić-Dragić.
Mogućnost kupovine zatvorskih kazni treba ukinuti za određena krivična djela, a nova vlast koja najavljuje promjene imaće priliku da se dokaže.
Buka
