Svijet već trese nova zlatna groznica

Prvi put poslije sedamdesetih godina prošlog vijeka pomama za zlatom je zahvatila svijet paralelno sa finansijskom krizom 2008. godine. Sada je na pomolu nova

(novovrijeme.ba)

Trend je već uočljiv u Americi, gdje je tokom marta za 151,4 procenta porasla prodaja zlatnih pločica. Dok je u februaru u SAD prodato 18.500 unci zlata, u martu se “pazarilo” 46.500 unci.

Američki eksperti procjenjuju da je trenutna cijena zlata, koja se, inače, dnevno formira u Londonu, od oko 1.200 dolara za uncu (oko 30 grama) trenutno niska u odnosu na ono što nas očekuje. Predviđanja australijske kompanije ANZ o porastu cijene zlata narednih godina zasnovana su na diktatu povećane tražnje ovog plemenitog metala u Aziji, posebno u Kini.

Većoj tražnji doprinose i centralne banke i institucije u svijetu, koje u zlatu ponovo traže sigurnost u sve nesigurnijem okruženju. Zlatni standard, koji je postojao od 1821. do 1971. godine, uveo je u centralne banke SAD i evropskih zemalja velike količine ovog plemenitog metala. Oko četvrtine ukupne količine ikad iskopanog zlata nalazi se u centralnim bankama, najviše SAD, Njemačke, zatim u MMF, Italiji, Francuskoj, Rusiji, Kini, Švicarskoj, Japanu, Holandiji…

Za investitore zlato je način osiguranja protiv katastrofalnih događaja na globalnom finansijskom tržištu. Ono je dobro osiguranje i u vremenima hiperinflacije, jer održava vrijednost bolje od papirnog novca. Ono i ne nestaje, samo mijenja oblik. Polovina zlata pretočena je u nakit. Oko 20 procenata se čuva kao investicija, oko 10 posto se koristi u industriji, ostalo je u centralnim bankama.

Procjene ukupne količine zlata koje cirkulišu svijetom, ne računajući one pod zemljom, variraju od 155.244 tone do dva i po miliona tona. Procjene Svjetskog savjeta za zlato se zaustavljaju na 171.300 tona.

Iako je procjenjivanje ukupnih količina zlata teško, jer se ono eksploatiše bar šest hiljada godina, jedan od najbogatijih investitora, Warren Buffett, tvrdi da bi ukupna količina zlata koja cirkuliše svijetom mogla da se izlije u kocku stranica od oko 20 metara. Ta kocka, po nekim drugim procjenama, ima stranice i oko 50 metara. Neki smatraju da je zlata i više, jer podsjećaju da je samo Tutankamonov grob sačinjen od tone i po zlata…

Evropski analitičar Eugen King tvrdi da je u zemlji preostalo zlatnih rezervi za svega još oko dvije decenije iskopavanja. Američke procjene govore da zemlja “čuva” još oko 52.000 tone zlata, ali naučnici upozoravaju da sve rezerve, ipak, nisu otkrivene.

Ne samo da su procjene ranijih eksploatacija i preostalog zlata u zemlji diskutabilne, već se sa sigurnošću ne zna ni koliko zlata sada stiže iz rudnika. Poznato je da se najviše proizvodi u Kini, ali podaci o tome koliko se proizvodi su nedostupni. U nekim zemljama, kao što je Kolumbija, ima i ilegalnih kopova…

Poslije Kine, najveći proizvođači zlata su Australija, SAD, Rusija, Peru. Južnoafrička Republika, koja je dominirala po produkciji najvećim dijelom 20. vijeka, sada je tek šesta.

Zlato i srebro dijelili su zajedničku historiju tokom proteklih pet milenijuma. Prije 20. vijeka srebro je također bilo monetarni standard, ali je odavno otišlo sa scene i iz sefova centralnih banaka. No, kada bi rezerve zlata bile prodate, pritisak na njegovu cijenu mogao bi da dovede do toga da i zlato doživi istu sudbinu kao srebro, prenosi B92.

Najveći uvoznik zlata je Indija. Na ovu zemlju odlazi petina ukupnog svjetskog uvoza tog plemenitog metala, ali je polako pretiče Kina. Slijede Britanija, Turska, Tajland, SAD, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kanada, Njemačka i Italija. Među zemljama u kojima uvoz zlata najubrzanije raste izdvajaju se Kirgistan, Gana, Azerbejdžan, Katar, Laos, Kuvajt. Na sedmom mjestu među ovim zemljama je Crna Gora, a na 14. BiH.