logo
bios

Svi smo mi pijuni

Objavljeno prije 3 dana . u sri, mar 25th, 2020

Gari Kasparov-počasni građanin Sarajeva

Kad bi ljudi znali koliko malo pameti upravlja Svijetom, umrli bi od straha. (Ivo Andrić). Dramatični događaji proteklih dana sa Korona virusom su nam potvrdili ovu spoznaju. U svojoj nemoći da se adekvatno suprostave ovom izazovu, vlasti bezglavo vuku sve drastičnije poteze. Okupljanja građana su dozvoljena još samo u liftu. Kao poslednja linija odbrane i utjeha, ostala su naša prijateljstva. Lijepo je znati da nekome fališ. Gdje god odem svi mi kažu: Samo si nam ti falio! Sad kada je Korona virus preko noći sve zaustavio i blokirao, može se mirne duše zaključiti da smo na šahovskoj tabli života svi pijuni. Kada već pomenuh šahovsku tablu dolazi nam jedna radosna vijest iz svijeta šaha. Korona virus je sve zaustavio, ali šahovska igra je, izgleda, imuna na Koronu. Naime, jučer je po planu počeo turnir kandidata za prvaka Svijeta u ruskom Ekatarinaburgu. Odigrano je prvo kolo i sve partije su završene remijem. Pobjednik sa ovog turnira izlazi na megdan aktuelnom svjetskom prvaku Magnusu Karlsenu iz Norveške. Borba za titulu prvaka bi se trebala održati u Torinu. Kad se pomene šah uvijek se sjetimo i velikog prijatelja Sarajeva Garija Kasparova.

Gari Kasparov (1963) rođen je kao Hari Vajnštajn. Otac mu je bio Židov, a majka Armenka, djevojačkog prezimena Kasparjan. Roditelji su mu se rano razveli i majka je svoje prezime promijenila u rusku varijantu Kasparov. Sa 12 godina Hari je uzeo majčino prezime. Rano je skrenuo pažnju na sebe izuzetnim talentom. Od 1974. uči u šahovskoj školi koju je vodio bivši svjetski prvak Mihail Botvinik. Godine 1976., kao trinaestogodišnjak, osvojio je prvenstvo SSSR-a za igrače do 18 godina. Svjetska šahovska javnost ga je upoznala godine 1979. kada je uvjerljivo pobijedio na turniru u Banja Luci. Sljedeće godine priznat mu je naslov velemajstora. Na svjetskoj rating listi FIDE došao je na prvo mjesto (ispred tadašnjeg svjetskog prvaka Anatolija Karpova) 1983. godine. Svjetski šahovski prvak bio je od 1985. do 2000. Godine 2005. završava šahovsku karijeru i posvećuje se borbi za ljudska prava u Rusiji, protiv autoritarnog režima tadašnjeg predsjednika, a danas premijera Vladimira Putina. Kako je napustio profesionalni šah, više se ne nalazi na svjetskoj rating listi FIDE. Uz profesionalno igranje šaha, bio je odličan student anglistike. Rado čita poeziju i napamet zna mnoge pjesme Jesenjina, Ljermontova i Jevtušenka. Počasni je građanin kantona Sarajevo, a titulu prvaka Evrope u šahu sa sarajevskom Bosnom je osvojio 1994. godine. Kasparov, kao prvak Svijeta u šahu u to vrijeme, igrao je na prvoj tabli u toj šampionskoj ekipi i to bez ikakvih financijskih naknada.


Titulu prvaka Evrope u šahu 1994. godine su osvojila osmorica „veličanstvanih“:Gari KasparovIvan Sokolov, Predrag Nikolić, Zurab Azmaiparašvili, Bojan Kurajica, Emir Dizdarević, Smbat Lputjan i Kemal Osmanović (kapiten).

Puno slavnih i uticajnih ličnosti kroz historiju su bili zaljubljnici šahovske igre. Jedan od njih je bio pruski kralj Fridrih Drugi Veliki (1712-1786). Nadimak „Veliki“ mu je dao njegov prijatelj Volter i on je u historiji ostao upisan da je stvarno bio „Veliki“. Kralj je bio ljubitelj književnosti i nauke zbog čega se u mladosti sukobio sa svojim ocem koji ga je uhapsio. U zatvoru je Fridrih naučio igrati šah, a kasnije je uznapredovao i postao veoma jak šahista. Možda bi jedino on uspio da pobjedi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je među političarima daleko najjači šahista ovoga vremena. Fridrih Veliki je iza sebe ostavio državu koju je za duplo povećao i po broju stanovnika i po prostoru, te armiju od preko dvjesto hiljada vojnika, ali i punu državnu kasu. Iako je zemljom upravljao autokratski bio je liberalan prema umjetnicima i naučnicima. Bio je i sam pisac, a pisao je na francuskom jeziku za razliku od Angele Merkel, koja svoje pjesmice piše na ruskom jeziku. Volter, francuski filozof i književnik, takođe je nalazio vremena za „najdemokratskiju“ igru, kako je on nazivao šah. U istoriji Karla Dvanaestog Velikog sa kojim je igrao šah, pisao je da je najviše micao kralja, a sa Fridrihom Velikim je bio prijatelj i u svojim Memoarima je naveo da je Car bio  veoma jak šahista. „Primio sam Vaša dva pisma, ali Vam nisam odgovorio jer sam kao onaj kralj (misli na šahovsku figuru) Karla Dvanaestog bio u stalnom pokretu, čak i kada to nisu bili najbolji potezi“, pisao mu je  car Fridrih.

Pripremio: Marko Raguž

Sarajevo: 24. 03. 2020. god.

Dvorac Fridriha Velikog: SANS SOUCI Berlin-Potsdam u kome je boravio filozof Volter kao gost

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh