Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti : Zna se ko su bogovi u našoj zemlji!

Ovim Zakonom potvrđen je najveći mogući stepen političke korupcije u BiH – i zvanično je potvrđeno da lideri velikih političkih partija imaju apsolutnu kontrolu nad svim procesima

(Elvir Padalović – Buka)

Ukoliko Parlamentarna skupština BiH usvoji izmjene Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, definitivno će biti potvrđena teza da su političke partije iznad ljudi, iznad države i iznad zakona. Pojedine stavke zakona čak narušavaju princip vladavine zakona, upozoravaju iz Transparency International BiH. Sam način usvajanja izmjena jednog od najvažnijih antikorupcijskih zakona, pri čemu je prvi nacrt sačinjen na osnovu dogovora dvije političke stranke (SNSD i SDP), te njegovo upućivanje u parlementarnu proceduru po hitnom postupku, kosi se sa svim demokratskim principima jer od samog početka onemogućava javnu raspravu i prijedloge civilnog društva i stručne javnosti.

Sredinom aprila 2013. godine počelo je sprovođenje dogovora SNSD-a i SDP-a po pitanju Zakona o sukobu interesa.  Naime Savjet ministara BiH utvrdio je izmjene Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH a  koje su upućene Parlamentarnoj skupštini BiH po ubrzanoj proceduri.

Novim izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH se ukida ovlaštenje Centralne izborne komisije da sprovodi institut sukoba interesa. Umjesto nje to će činiti Komisija sastavljena od političara te direktor i zamjenici direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.

To praktično znači da će o sudbini po pitanju odlučivanja  po pitanju sukoba interesa odlučivati sami političari , a što predstavlja svojevrsni sukob interesa sam po sebi.

Osnovni zaključak koji se nameće usvajanjem Zakona o sukobu interesa jeste da je namjera vladajućih stranaka, a na osnovu dogovora dvije najveće partije u zemlji, bila da Zakon na nivou BiH obesmisle  i time ozvaniče potpunu političku kontrolu nad odlučivanjem o tome ko se nalazi u sukobu interesa. Ono što zabrinjava kada je riječ o usvajanju ovog zakona jeste potpuno ignorisanje mišljenja Direkcije za evropske integracije BiH.

Kako prenosi list Oslobođenje Direkcija za evropske integracije BiH je navela da je analizom sekundarnih izvora prava Evropske unije utvrđeno da materija koja se uređuje nacrtom zakona nije regulisana pravno obavezujućim aktima Evropske unije, te u konkretnom slučaju nije moguće dati ocjenu usklađenosti nacrta zakona sa aquisem.”

Kako prenosi sarajevski list, pošto Direkcija još ne zna je li zakon usklađen sa pravnom stečevinom Evropske unije, Savjet ministara tvrdi u svom saopštenju da se ovim izmjenama Zakon zapravo usklađuje sa međunarodnim standardima, i to bez unaprijed pribavljenog stava i mišljenja Venecijanske komisije Savjeta Evrope, koje je u slučaju izmjena ovog zakonskog rješenja prije usvajanja mandatoran pošto se radi o jednom iz seta antikoruptivnih akata.

Prema mišljenju Tije Memišević, direktorice Evropskog istraživačkog centra u BiH  politička oligarhija u BiH nastavlja da štiti svoje interese. Ona kaže da je to posebno vidljivo upravo u nastojanjima da se izmjeni Zakon o sukobu interesa tako da političkim predstavnicima omogući da sami odlučuju o vlastitim sukobima interesa uz prijetnju „preporučenim“ i beznačajnim mjerama sankcija.

Reakcije na ova nastojanja su, prema njenom mišljenju, sporadične, i od strane javnosti i od strane predstavnika Evropske unije i zemalja članica.

Almir Terzić, politički analitičar, kaže za BUKU kako je donošenje ovog Zakona  samo još jedan, peti, u nizu pokušaj potpunog ukidanja instituta sukoba interesa.

“U protekle četiri godine to se činilo činilo malo skrivenije, posredstvom Interresornih radnih grupa, ali ovo sada je direktan politički udar prvenstveno SDP-a i SNSD-a na Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Venecijanska komisija je 2010. dala jasne smjernice vlastima BiH u kom pravcu trebaju ići izmjene Zakona, koje naravno nisu uvažene. Umjesto toga, odnosno snaženja zakona putem Centralne izborne komisije BiH on se potpuno urušava, a sve prebacuje sa te državne institucije komisiji sastavljenoj od parlamentaraca koja je već samim tim u sukobu interesa jer treba da odlučuje o svojim stranačkim i parlamentarnim kolegama“ kaže Terzić u izjavi za BUKU.

On smatra da ukoliko se desi da predložene izmjene Zakona budu usvojene, nikada više niko neće biti odgovora za bilo koji prekršaj.

“Šta više. Bit će stimulisan da ga čini jer će znati da u skladu sa zakonom – neće odgovarati. Ono što brine jeste izostanak oštrije reakcije međunarodnih, ali prvenstveno domaćih institucija. Čine to tek pojedine nevladine organizacije kao što je Transparency International BiH. I to je sramota bh. društva. A, imamo preko 12.000 organizacija civilnog društva“ kategoričan je Terzić.

Upravo je organizacija Transparency International Bosne i Hercegovine uputila niz komentara na usvojene izmjene zakona o sukobu interesa smatrajući da su ponuđena zakonska rješenja veoma štetna i da omogućavaju politički uticaj na donošenje odluka o postojanju sukoba interesa javnih zvaničnika.

Najveća novina predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, , navode u ovoj organizaciji, jeste ukidanje nadležnosti za provođenje Zakona CIK-u BiH i osnivanje posebne Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.

Prema usvojenim izmjenama , sastav i nadležnosti ove Komisije definisane su izmjenama postojećeg Zakona, prema kojima bi ovu novu Komisiju činilo devet članova, od kojih bi većina – šest članova – bila birana iz reda poslanika Parlamentarne skupštine BiH (po tri iz Predstavničkog doma i Doma naroda, pri čemu bi Predsjednik Komisije i najmanje trećina članova bili iz reda poslanika opozicionih stranaka). Ostali članovi Komisije su direktor i dva zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

U TI BiH navode kako bi ovakvo rješenje omogućilo direktan uticaj političkih stranaka na odluke Komisije, koja bi trebala da bude nezavisno tijelo kako bi mogla objektivno donositi odluke.

“Naime, na ovaj način koncipiran sastav Komisije podrazumijevao bi da njeni članovi utvrđuju postojanje sukoba interesa u slučajevima svojih kolega, što bi dovelo u pitanje njihovu nepristrasnost u odlučivanju. Ovakvi modeli su se pokazali izuzetno lošim u nekim od zemalja regiona (Hrvatska) i kao takve ih nipošto ne bi trebalo preuzimati. Pored toga, Transparency International BiH upozorava da su primjedbe na političku pristrasnost i odlučivanje pod političkim pritiscima bile upućivane i na račun CIK BiH, čija je barem formalna nezvisnost garantovana Izbornim zakonom BiH, tako da bi ovakvo rješenje predstavljalo krajnje retrogradan korak“ navodi se u saopštenju TI BiH.

U predloženim izmjenama Zakona koje se odnose na sastav Komisije ne navode se nikakvi kriterijumi u vezi sa neophodnim kvalifikacijama i stručnošću njenih članova, čime se stvara mogućnost da oni ne poznaju dovoljno pravnu materiju koju uređuje Zakon koji bi trebali tumačiti i primjenjivati, niti posjeduju dovoljno iskustva u oblasti na koju se Zakon odnosi.

Predviđeno je i formiranje Ureda Komisije pri Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, čiji bi se sastav posebno utvrdio Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije, a zaposleni u Uredu bi imali status državnih službenika i namještenika. Imajući u vidu da bi formiranje ovog Ureda, kao i same nove Komisije, podrazumijevalo izdvajanje dodatnih sredstava iz budžeta, postavlja se pitanje opravdanosti formiranja novog tijela za primjenu Zakona o sukobu interesa, obzirom da već postoji tijelo na čijoj izgradnji kapaciteta su do sada uložena značajna sredstva (Centralna izborna komisija BiH, Odjel za sukob interesa).

U nacrtu Zakona se takođe navodi da će Agencija preuzeti zaposlene iz Centralne izborne komisije BiH koji su do tada obavljali poslove koji su sada stavljeni u nadležnost nove Komisije.

„Ovime se zanemaruje jako bitna činjenica da su ti isti zaposleni bili zaduženi i za primjenu Zakona o sukobu interesa na nivou Federacije BiH i Brčko distrikta BiH, pa se postavlja pitanje ko će obavljati poslove u nadležnosti CIK BiH na primjeni ova dva zakona, ako svi zaposleni budu preuzeti od strane Agencije. Ukoliko to bude podrazumijevalo zapošljavanje novih radnika bilo u Agenciju/Komisiju, bilo u CIK BiH, to će svakako zahtijevati dodatna sredstva za njihove plate, ne zanemarujući naravno ni naknade koje je potrebno izdvojiti za rad članova novoosnovane Komisije za odlučivanje o sukobu interesa“ navode u TI BiH.

Prema usvojenim izmjenama Zakona o sukobu interesa novoformirana Komisija će odluke donositi većinom glasova članova, „koja podrazumijeva glasove najmanje po dva člana iz svakog konstitutivnog naroda“, čime se ponovo stavlja naglasak na etničku pripadnost koja ni u kom slučaju ne bi trebala da bude predmet Zakona o sukobu interesa, jer ovakav princip donošenja odluka može biti primijenjen samo u slučaju donošenja opštih akata, a nikako pojedinačnih odluka Komisije.

„Kada je u pitanju postupak pred Komisijom i utvrđivanje postojanja sukoba interesa navodi se da „Komisija može pokrenuti postupak…na temelju svoje odluke povodom vjerodostojne, osnovane i neanonimne prijave, ili po službenoj dužnosti“. Nigdje se praktično i do samog isteka mandata u slučaju izabranih zvaničnika. međutim, ne navodi da podnosilac prijave ima status stranke u upravnom postupku“ kaže za BUKU portparolka TI BiH Ivana Korajlić.

Zaključak je da su Komisiji ostavljena diskreciona prava da po svom nahođenju odluči da li će pokrenuti postupak ili neće, čak i ukoliko se radi o vjerodostojnoj i osnovanoj prijavi.

„Posljedično, ako Komisija ocjeni da nema sukoba interesa, podnosilac prijave nema pravnog lijeka da tu odluku eventualno ospori, čime se direktno narušava princip vladavine zakona. Takođe, iako je Komisiji dat rok od 15 dana od dana okončanja postupka za donošenje konačne odluke o postojanju ili ne postojanju sukoba interesa, ne pominje se rok za pokretanje postupka (prema postojećem Zakonu ovaj rok iznosi čak četiri godine, koji bi, dakle ostao na snazi);, kao ni njegovo trajanje , prema čemu bi javni zvaničnik još veoma dugo mogao ostati u situaciji sukoba interesa.

„Izabrani funkcioneri, nosioci izvršne vlasti ili savjetnici dodatno su zaštićeni i stavom 7. člana 5., u kojem se navodi im se mora omogućiti zaštita integriteta ličnosti, pri čemu se nameće zaključak da se Zakon više bavi zaštitom ličnog integriteta zvaničnika nego zaštitom integriteta javne funkcije, a što bi trebalo da mu bude osnovni cilj“ navodi za BUKU Korajlićeva.

Mada se u obrazloženju Zakona navodi da su sankcije pooštrene, činjenica da se ostavlja mogućnost Komisiji da obustavi postupak utvrđivanja sukoba interesa u slučaju da izabrani zvaničnik, nosilac izvršne funkcije i savjetnik isti otkloni, ostavlja mogućnost izbjegavanje sankcija bez obzira na prethodno trajanje situacije sukoba interesa i dobit koja je time ostvarena.

„Sankcije obustave isplate do 30%, odnosno do 50% neto mjesečne plate u trajanju maksimalno 12 mjeseci ne predstavljaju značajno pooštrenje u odnosu na odredbe važećeg Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, za koje se u svim relevantnim analizama utvrdilo da su suviše niske u poređenju sa mogućom dobiti stečenom kroz situaciju sukoba interesa. Takođe, formulacija „do 30%“, odnosno „do 50%“ pri čemi se ne definiše minimalni postotak, i tumačeno u bukvalnom smislu može značiti i izricanje sankcije obustave isplate od 1% mjesečne plate, što svakako ne pokazuje adekvatan odnos prema prekršiteljima“ kaže se u komentaru TI BiH na usvojeni Zakon

Umjesto dosadašnje sankcije nepodobnosti kandidovanja na izborima, uvodi se sankcija u obliku „prijedloga za razrješenje s dužnosti“, koji Komisija dostavlja nadležnom organu koji je izvršio imenovanje. Međutim, sama formulacija postupanja Komisije u formi „prijedloga“ ne obavezuje nadležne organe da isti provedu, što navodi na zaključak da ih mogu i odbiti, čime bi izabrani zvaničnici, nosioci izvršne funkcije ili savjetnici mogli nesmetano nastaviti obnašanje sporne funkcije koja ih i stavlja u situaciju sukoba interesa.

Naredna sankcija u vidu „poziva izabranom dužnosniku, nosiocu izvršne funkcije ili savjetniku za podnošenje ostavke“ takođe ne obavezuje iste da to i učine, već samo predstavlja neku vrstu javne prozivke ili osude, koja, imajući u vidu nivo političke kulture i dosadašnju praksu u BiH, još uvijek nema nikakvu težinu.
Sudeći prema svim izrečenim komentarima, jasno je da novi Zakon o sukobu interesa neće doprinijeti kvalitetnijoj borbi protiv političke korupcije oličene u instutu sukoba interesa.

Način donošenja ovog Zakona kao i ostalih iz seta upućenog Savjetu ministara jasno je stavio do znanja do su „bogovi u ovoj našoj zemlji“.  Ovim Zakonom potvrđen je najveći mogući stepen političke korupcije u BiH – i zvanično je potvrđeno da lideri velikih političkih partija imaju apsolutnu kontrolu nad svim procesima u BiH, pa i nad zakonodavstvom.

Podsjećamo da je decembra 2012. godine Savjetu ministara upućen set izmijenjenih zakona koji su nastali na osnovu dogovora između SDP-a BiH i SNSD-a, odnosno kasnijeg dogovora lidera tzv. „šestorke“.

Osim spomenutog Zakona o sukobu interesa u institucijama, tu je još Izborni zakon, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakon o državnoj službi.

Vezani tekst :

Političari odlučuju sami o sebi: Novi zakon o sukobu interesa legalizuje korupciju!