BALKAN CONTEXTUAL THEOLOGY (ROUTLEDGE, LONDON/NEW YORK, 2022)
Zadaća balkanske kontekstualne teologije kritički procijeniti sve te kontroverze i dati nove poglede na negativne, ali i pozitivne strane religijskih iskustava, u širokom rasponu od rimokatoličanstva, pravoslavlja, protestantizma, pa sve do islama
Autor: Jaroslav Pecnik
Nedavno je pod uredničkom palicom dr. Stipe Odaka (Katoličko sveučilište u Louvaineu) i dr. Zorana Grozdanova (Protestantski fakultet Mathias Flacius Illyrikus u Zagrebu) objavljen iznimno interesantan, provokativan, ali nadasve poticajan zbornik tekstova naslovljen Balkan Contextual Theology (Routledge, London/New York, 2022) u kojem su zastupljeni radovi uglednih autora s prostora bivše Jugoslavije. Najvećim dijelom su to teolozi i znanstvenici s tzv. humanističkih područja bliski i(li) oslonjeni na teologiju; u pravilu profesori s poznatih domaćih, kao i svjetskih sveučilišta: ukupno je zastupljeno 22 autora iz Hrvatske (dr. Z. Grozdanov i dr. Jadranka Brnčić iz Zagreba, te dr. Jadranka Rebeka Anić iz Zadra), BiH (dr. Enes Karić i dr. Ivan Šarčević iz Sarajeva), Srbije (dr. Vukašin Miličević i dr. Radmila Radić iz Beograda), a od onih iz inozemstva svakako treba izdvojiti dr. Miroslava Volfa (Yale), dr. Davora Džaltu (Stockholm), dr. Slavicu Jakelić (Sveučilište Valparaiso), Amilu Kahrović Posavljak (Graz), Branka Sekulića (München), dr. Zilku Spahić Šiljak (London) i već spomenutog dr. Stipu Odaka. Ali, među njima se nalaze i tekstovi poznatih književnika Miljenka Jergovića, Ivane Bodrožić, Josipa Novakovića (ujedno i profesora kreativnog pisanja sa sveučilišta u Montrealu), dr. Alide Bremer, Njemice splitskih korijena, poznate prevoditeljice južnoslavenskih literatura na njemački jezik i sveučilišne profesorice u Saarbrückenu, te višestruko nagrađivanog novinara Viktora Ivančića i bosanskog franjevca Drage Bojića (samostan u Jajcu), poznatog rimokatoličkog publiciste i komentatora vjerskih (ne)prilika u BiH, ali i šire, s prostora cijele zapadnobalkanske regije.
Knjiga je podijeljena u tri cjeline: Religija, politika, identitet, Nasilje, Bog i sjećanje i Život, kultura i čežnja i svi oni, ma koliko bili različiti, ipak bi se mogli podvesti pod zajednički nazivnik kojim je svoj prilog (lingvistički, ali i pojmovno) lucidno naslovio prof. dr. Davor Džalto – Democratic Jet Lag and EUgoslav YUtopias. Kroz spretnu igru riječi on je zapravo zorno ilustrirao temeljne odrednice iz kojih proizlaze (gotovo) svi problemi kojima se, ili bi se trebala baviti balkanska kontekstualna teologija, kakav je uostalom i sam naziv knjige. Odak i Grozdanov su se hrabro upustili u problematiziranje/artikuliranje starih tema i sadržaja, ali na jedan nedvojbeno inovativan način i po skromnom sudu potpisnika ovih redova, u tomu su bili više nego uspješni.
Novodobni tübingenski bard svjetske teološke misli Jürgen Moltmann, mnogim od autora zastupljenih u ovom zborniku neprijeporan duhovni i intelektualni uzor, sjajno je sažeo suštinu pitanja s kojim su se urednici i autori ove knjige uhvatili u koštac: Balkan je nepresušno civilizacijsko bogatstvo i duhovno vrelo, izvorište naslijeđenih povijesnih, etničkih, kulturoloških, konfesionalnih i inih prijepora, puno opasnih vrleti i ponora, ali i nepojmljivo inspirativnih uzleta usprkos svim silnim razlikama; zapravo, upravo zahvaljujući njima to je plodotvoran prostor novih duhovnih susret različitih jezika, tradicija, običaja, religija i
kultura, te kroz veličanstvenu polifoniju ideja otvara (bez)brojne mogućnosti velikih sinteza. Ono što (nas) je stoljećima razdvajalo (p)ostaje potencijal velikih ekumenskih iskoraka, dakle povezivanja i ujedinjavanja u najširem civilizacijskom smislu riječi. Upravo na tom univerzalnom planu, balkanska kontekstualna teologija može ispuniti svoju zadaću, a primarni bi cilj bio: razraditi (s)misao partikularnih povezivanja, step by step, otvarati i promovirati dijalog, toleranciju, suživot, koji u perspektivi, ukoliko uistinu jest i želi biti kršćanski/human(ističk)i, mora ići zajedništvu. Što razlike budu jasnije to će i međusobno razumijevanje biti čvršće i plodotvornije.
Knjiga se bavi oslobođenim religijama i nacijama nastalim nakon propasti i krvavog rasapa Jugoslavije kao zajedničke, ali u brojnim elementima nespojive (?) zajednice; njen je značaj što se suočavaju se s tabuima, a pri tomu uvode u „teologijsku kontekstualnost“ i razrađuju pojmove poput: granica/razgraničenje, sevdaha, inata, komšiluka, palanke, nostalgije i nade kojima ovi autorski istupi (B. Sekulić, S. Jakelić, S. Odak, J. Novaković, M. Jergović) od kojih se dosad s indignacijom okretala glava, dodatno dobivaju na važnosti.
Grozdanov je u svom prilogu (IncarNation: On the Possibility of Balkan Contextual Theology) pokušao ozbiljiti pravce budućeg razvoja ukazujući na vidljive nedostatke teoloških odgovora u regiji na razvoj političke teologije (kao i teologije oslobođenja) propitujući pri tomu „teološke korijene usklađenosti nacionalnih ideologija s vjerskim opredjeljenjima“. A, zašto je kontekst važan? Pa, religijske (o)poruke nikad nisu odvojene od svog konteksta i samo unutar njega teologija ima ili nema smisla. Kontekstualna teologija ne poriče važnost religijske objave; dapače naglašava činjenicu da je ona upućena svim ljudima, vremenima i prostorima. Ali, neporecivo je da društvene i političke činjenice utječu na naše živote i da one nisu vrijednosno neutralne i stoga kontekstualna teologija kritički propituje sve prakse ugnjetavanja i oslobođenja kako bi ih rasteretila od kvaziteoloških sadržaja, a što za nusposljedicu istodobno ima „sekularizaciju religije i sakralizaciju politike“. U tom je pogledu, zadaća balkanske kontekstualne teologije kritički procijeniti sve te kontroverze i dati nove poglede na negativne, ali i pozitivne strane religijskih iskustava, u širokom rasponu od rimokatoličanstva, pravoslavlja, protestantizma, pa sve do islama.
Općenito, ova je knjiga veliki iskorak unutar teološke struke i znanstvene misli, ali će, gotovo je sigurno, zarad kombiniranja strogo akademskog diskursa i književno-esejističkog pisma nesumnjivo pobuditi kritike s različitih strana i pozicija; međutim, svaka buduća polemika samo može ići u prilog urednika (i naravno autora), jer će to biti znak da su „pogodili u sridu“; što žešće kritičke opservacije, to bolje za razvoj i život balkanske kontekstualno-teološke ideje. Bez dvojbe, to je, ako ne prva, onda svakako među prvim knjiga ovakve prirode i stoga će neminovno teologe starog kova iritirati, ali daleko je važnije što će generacije nadolazećih potaknuti na nova promišljanja i uputiti ih kako da kontekstualnim teologijama i anticipacijama daju novi zamah.
Tekst je objavljen u dnevnom listu Danas, 4. veljače 2023.
