Zatajeni online svijet u kome nastaju neprofesionalni medijski sadržaji.
Postojanje i rad online medija u Bosni i Hercegovini nisu specifično regulisani nijednim zakonom i takav ambijent otvara prostor medijskim manipulacijama – od web portala koji produkcijom lažnih vijesti žele ostvariti ekonomski profit do anonimnih medija sa očitom stranačkom pozadinom. Za manje od sto maraka svako sa osnovnim ličnim dokumentima može registrovati portal sa kojeg bez posljedica može širiti političku propagandu, dezinformacije ili lažne vijesti.
Vijeće za štampu i online medije u BiH, kao samoregulatorno tijelo, u svojoj bazi ima više od 100 online medija sa podacima poput adrese, naziva izdavača kao i drugim osnovnim informacijama. Osim toga, ukoliko želite saznati ko stoji iza pojedinog online medija bez impressuma, trenutačno su vam na raspolaganju pretraživači poput WhoIs.net, ili za .ba domene, stranica NIC.ba. Ukoliko pretragu vršite preko, NIC.ba velika je vjerovatnoća da ćete dobiti baznu informaciju poput imena osobe ili udruženja na kojem je registrovana domena, što ne znači da je to ista osoba koja je i koristi. Korištenjem WhoIs.net za pretragu generičkih internacionalnih domena najčešće možete dobiti informacije poput naziva kompanija koje vrše web hosting za traženu stranicu.
Poznavaoci prilika u tom sektoru naglašavaju da je razlog za nepouzdanost tih podataka mogućnost da kao vlasnici budu upisane firme preko kojih se kupuje domena, a također za određena novčana sredstva i te informacije se mogu sakriti. Tako na stranici firme koja se bavi internet uslugama Leftor.com, možete doplatiti 12 KM na godišnjem nivou za uslugu zaštite identiteta. Uslugu nude isključivo firme prilikom prodaje internacionalnih domena .net, .info, .com i drugih.
Naši sugovornici naglašavaju da je opcija nedostupna prilikom registracije državne domene .ba, međutim ovu domenu možete kupiti preko posrednika tako da vlasnička struktura određene domene nije u potpunosti transparentna.
Sadržaj ukazuje na naklonjenost političkoj partiji
Emir Zulejhić sa portala Raskrinkavanje.ba naglašava da je veoma teško identificirati stvarne vlasnike pojedinih anonimnih portala u BiH. Međutim, kada govori o medijima koji za cilj imaju političku propagandu, ističe da je veoma važno analizirati sadržaj te način na koji funkcioniraju ti mediji.
“Najbolji pokazatelj da je određeni medij ‘stranački’ je sami sadržaj kao i pokazatelji da nema puno reklama, da se ne trude imati veliki reach, da se ne služe manipulacijama kojim pribjegavaju komercijalni mediji kojima su klikovi prioritet. Ti mediji nemaju clickbait naslova, nemaju fotografija koje im podižu reach na FB-u, nemaju pop-up reklama kad se otvori članak, nemaju autorefresha koji komercijalni mediji koriste isključivo radi zarade. Iz tog razloga veoma je važno analizirati sami sadržaj anonimnih medija koji su najaktivniji u periodu predizbornih kampanja.”
Zulejhić naglašava da je portal Raskrinkavanje.ba u proteklom periodu radio analize neobjektivnosti te pristrasnog izvještavanja medija poput Dnevnog Avaza ili Faktora.
Međutim, ističe da kada govorimo o medijima koji u svojim objavama propagiraju isključivo jednu političku opciju, poseban fokus treba biti na lokalnim i regionalnim portalima. Na portalu Raskrinkavanje.ba dostupne su analize izvještavanja na lokalnim medijima u periodu prošlogodišnje izborne kampanje. Tako je na 30 portala primijećena određena naklonjenost nekoj političkoj partiji. Analizom sadržaja ustanovili su da su portali poput Vitez.info, Đaka City, Čapljinski portal, portal Grada Busovače, Hercegovački info portal HIP, portal HercegBosna, Livno online, HŽB Vijesti, svojim izvještavanjem dali prednost HDZ-u i lideru te stranke Draganu Čoviću.
Ukoliko sa ove vremenske distance pogledamo sadržaj na tim portalima, vidljivo je da je stranački uticaj na izvještavanje i uredničku politiku još uvijek prisutan. Međutim, jedan dio gore navedenih portala je neaktivan. Tako su, na primjer, na portalu HercegBosna.org posljednje objave one od 11. januara ove godine. Na HIP-u, hercegovačkom informativnom portalu, u rubrici Politika ne postoji tekst koji kritički analizira rad HDZ-a, slično je i na portalu HBŽ Vijesti.
Na web stranici Čapljinskog portala, jednog od rijetkih na kojem pored email adrese redakcije možete pronaći ime urednika, u ovom slučaju Dominika Franjića, u rubrici Politika možete isključivo pronaći sadržaje press službe HDZ-a BIH, izjave Dragana Čovića, Nevenka Hercega kao i tekstove koji se kritički odnose prema članu predsjedništva BiH Željku Komšiću: Komšić i Vlaho Orepić sastančili ispod Titine slike, Komšić je nametnut, personifikacija je preglasavanja Hrvata.
Princip je isti sa portalima koji su analizom platforme Raskrinkavanje.ba u periodu predizborne kampanje jasno podržavali SDA. Lokalni mediji koji su bili predmetom analize platforme Raskrinkavanje.ba, a koji su svojim sadržajem favorizirali tu političku opciju su Ilidzanews, Travnicki.info, Mujusk.ba, Srebrenica.ba, Bratunac.ba, Sodalive.ba i drugi. Ukoliko pogledate sadržaj na portalu Ilidzanews.ba, primijetit ćete favoriziranje stranke SDA. U periodu od 14.10.2019. do 14.11.2019 u rubrici o vijestima iz BiH, objavljeno je 11 priloga od koji je 6 isključivo vezano za djelovanje SDA stranke. Također, u rubrici Lokalne vijesti nismo mogli pronaći prilog koji na bilo koji način kritikuje rad i djelovanje SDA-ovog načelnika Opštine Ilidža Senaida Memića. Analizom sadržaja na tom portalu možete naći niz priloga čiji je fokus favoriziranje trenutačne opštinske vlasti Ilidža kao i kritičke članke trenutačne vlasti u Kantonu Sarajevo: Nakon što je otkrila njegove malverzacije, Konaković zaprijetio bivšoj ministrici: “Sretat ćemo se još u ovom gradu”.
Slično kao i sa portalom Hercegbosna.org, web stranica portala Srebrenica.ba u postizbornom periodu nije aktivna. U rubrici Vijesti nalazimo dva priloga: Preporod, VKBI i Merhamet: Neosnovane optužbe zbog Savjeta potpredsjenika RS-a, koji objavljen 2.11.2019. godine i U Kladnju obilježena 26. godišnjica formiranja Prve muslimanske brdske brigade, koji je objavljen prije devet mjeseci 04.02.2019. godine. Ukoliko pogledamo arhivu objava na tom portalu, evidentno je da je taj medij protažirao isključivo Stranku demokratske akcije, pogotovo njenog istaknutog člana Ramiza Salkića: SDA pokreće procedure, želi promjenu imena bh. entiteta RS, VIDEO Salkić u raspravi na RTRS-u: Po vama nijedan Bošnjak ovdje ne bi bio, o čemu priča Inzko?, Bakir Izetbegović: Budemo li primorani, povlačit ćemo poteze kakve do sada nikad nismo.
Naravno, naklonost određenoj političkoj stranci ili same stranačke strukture koje se kriju iza vlasništva nad web portalima nisu isključivo vezane za medije lokalnog karaktera. Istinomjer je 2017. godine objavio analizu izvještavanja na dva anonimna portala Novi-vjetar.com i Informativa.ba. Analizom je utvrđeno da većina članaka objavljenih na tim portalima tretiraju pojedine stranke i političare isključivo u negativnom kontekstu. Tako je utvrđeno da se u tom trenutku 37 naslova objavljenih na portalu Novi-vjetar.com negativno odnosilo prema Fahrudinu Radončiću i Savezu za bolju budućnost. Identično kao i na sadržaju portala Informativa.ba, gdje je stranka SDA od 81 članka 51 put prikazana u negativnom kontekstu. U zavisnosti od političkih dogovora i koalicionih sporazuma ovise i medijske objave na portalu Novi-vjetar.com. Ukoliko danas pogledamo objave evidentno je da izvještavanje nije više fokusirano na Fahrudina Radončića, SBB, kao i članove te političke opcije. Ako danas kliknemo na tag “Avaz”, posljednja vijest je objavljena 1.6.2018. godine pod naslovom: Tata SBB botova Bakir Dautbašić i njegova djeca, pod tag-om Fahrudin Radončić zadnji tekst pod naslovom: YouTube blokirao SBB-ov video iz Doma Mladih: Pokrali “Dubiozu kolektiv” objavljen je 6.7.2018. godine, a slično je i sa posljednjom objavom pod tag-om SBB: Uhljebljavanje: Ministri SBB-a i HDZ-a rekorderi po broju zaposlenih službenika.
Za razliku od Fahrudina Radončića, SBB stranke i Avaza, na meti anonimnih “novinara” portala Novi-Vjetar.com danas se nalaze politički protivnici stranke SDA u Sarajevskom kantonu. Tako se pretragom može doći do serije članaka o Elmedinu Konakoviću koji je „teški manipulator koji pljačka ViK putem nepovoljnih kredita“ ili kako se „školuje kod Zukorlićeve supruge“. Sličnu matricu možemo pronaći i pod tag-om Edin Forto: FORTO, FORTISSIMO: Premijer Kantona Edin Forto kupio govornicu i mikrofon za simboličnih 4 hiljade KM…, SDA Sarajevo: Forto diskriminira nezaposlene i žene u privatnom sektoru, itd. Opšta karakteristika navedenog medija je izostanak bilo kakvih novinarskih standarda. Objavljeni sadržaj na takvom web portalu generalno nije potkrijepljen dokazima i činjenicama, dok su autori kao i uredništvo te vlasnici medija anonimni. FB stranica portala Novi-vjetar.com kreirana je 27.12.2017. godine. Danas ima oko 5.200 pratilaca.
Stanački bot kao dodatna djelatnost
Politička propaganda i kreiranje javnog mnijenja odvija se u više modaliteta. Pored anonimnih portala koji propagiraju određenu političku opciju, svakodnevno djelovanje stranačkih botova primjećuju i korisnici interneta u BiH. Tako na forumu najčitanijeg informativnog portala u BiH Klix.ba pod nazivom teme „Stranački botovi na forumu“ možete pročitati niz komentara o tome. Osim na forumu, stranačka prepucavanja prisutna su svakodnevno i u komentarima ispod tekstova na portalu Klix.ba.
Kao jedan od primjera možemo izdvojiti profil korisnika analiticar2019. Korisnik je kreirao profil 19.11.2019. godine i u vremenskom periodu za šest dana napisao je 75 komentara koji afirmativno zastupaju stavove SDA te glorificiraju pojedine predstavnike te političke opcije. Kao primjer navodimo komentar korisnika na tekst: Svečani prijem povodom Dana državnosti: Neki su željeli da BiH nema, narodu je dosta kriza
„Seka je cast i uzor svima nama. Ima obezbijedjenu platu u parlamentu 4 godine ali ona nece pare od budzeta nego radi u klinickom centru. To je primjer svima, a ne loppvluk poput SDP ovca koji je opljackao KCUS i danas ima privatnu kliniku u Sloveniji“
Djelovanje botova na kreiranje javnog mnijenja analizirao je i urednik platforme Analiziraj.ba koja se bavi analizom medijskih sadržaja Ozren Kebo u svom autorskom tekstu: SNAGA NARODA: Kako stranački botovi podrivaju društvo i demokratiju.
Sociologinja Smiljana Vovna u razgovoru za Al Jazeeru Balkans naglašava da je botovanje ili kreiranje javnog mnijenja kroz djelovanje anonimnih predstavnika određene političke opcije na društvenim mrežama fenomen sa kojim se susreće gotovo svako savremeno društvo. Da Bosna i Hercegovina u ovom slučaju ne zaostaje za svjetskim trendovima, pokazalo se prošle godine kada je u javnost procurio dokument Asocijacije mladih SDA o mobilizaciji članstva sa ciljem kreiranja javnog mnijenja u predizbornom periodu.
U dokumentu se navodi da „Potrebno da je svaki Općinski odbor delegira od jedne do tri osobe u skladu sa stvarnim mogućnostima u njihovoj bazi i da dostavi osnovne podatke o njima: ime i prezime, datum rođenja, broj telefona, e-mail, opštinski odbor iz kojeg dolazi i zanimanje“. Naznačeno je da se traže osobe koje će biti „na punom raspolaganju u online prostoru“ te da razumiju i prate aktuelni politički i javni diskurs.
„Molimo da posebno uzmete u obzir kako je neophodno da delegirane osobe zaista budu oni koji su spremni posvetiti se online platformi koju kreiramo i oni koji su se već do sada dokazali u spremnosti na iznošenje svojih stavova na društvenim mrežama.“
Također je naglašeno i da će Predsjedništvo AM SDA nakon što dobije imena osoba koje će raditi na kreiranju javnog mnijenja na društvenim mrežama i portalima u BiH, formirati specijalni tim kojem će planirane aktivnosti biti prezentovane u mjesecu maju kada će početi predizborna kampanja.
Da Stranka demokratske akcije nije usamljena u korištenju botova u medijskom djelovanju, i da i druge stranke u Bosni i Hercegovini koriste isti metod kao jedan od primarnih alata u svom političkom djelovanju, pokazalo je istraživanje “Djelovanje stranačkih botova u komentarima na Klix-u“. Brojke su zaista fascinantne: u periodu od 1. avgusta do 27. septembra 2018. godine sa 255 profila ostavljeno je ukupno 18.781 komentara na 962 članka.
Tim portala Raskrinkavanje.ba „pregledom sadržaja komentara utvrdili su da je 39 profila pozitivno komentarisalo SDP i njihove kandidate, 80 je ostavljalo pozitivne komentare na članke o SBB, dok je 136 profila pozitivno komentarisalo članke o kandidatima SDA – uključujući i članke o njihovim aktivnostima kao nosioca javnih funkcija (za one kandidate koji već obnašaju neke javne funkcije). Iako profila koji podržavaju SDP ima najmanje, ostavili su najviše komentara – ukupno 9099 na 194 objavljena članka. Za njima slijede pristalice SBB sa 4920 kometara na 583 članka, dok su profili naklonjeni SDA na 533 članka ostavili 4762 komentara.“
Za potrebe ovog teksta razgovarali smo sa Samirom (stvarno ime poznato redakciji) koji već dvije godine radi kao “stranački bot”. Naglašava da je ostavljanje komentara veoma važan aspekt propagandnog djelovanja stranke za koju radi.
“Dobiješ spisak portala i društvenih mreža na kojima trebaš da stavljaš komentare, kao i postove koje trebaš da lajkaš, da šeruješ. U principu kod nas je to veoma dobro organizovano i zna se koliko si posla obavio u toku sedmice.”
Pored materijalne koristi, Samir ističe da aktivnost na društvenim mrežama može osigurati napredak u stranci kao i druge beneficije.
“Pa postoji mogućnost da ti se pomogne da se zaposliš, ostvariš neke kontakte, u stranci napreduješ. Meni je do sad tri puta isplaćeno po 250 KM. U principu posao je veoma jednostavan. Kreiraš lažni profil ili ga oni kreiraju i ostavljaš komentare gdje ti kažu. Naravno najvažniji je Klix.ba jer je on najčitaniji. Na FB-u pišeš na stranicama najčitanijih portala, objavljuješ vijesti koje ti administrator pošalje.”
Više izvora glavu čuva
Pristrasno izvještavanje, prikriveno oglašavanje, lažne vijesti, anonimni stranački portali, hiljade komentara ostavljenih od strane stranačkih botova svakodnevnica je svakog korisnika interneta u BiH.
Zulejhić ističe da u Bosni i Hercegovini postoji kompletna ekonomija izgrađena na lažnim vijestima, dezinformacijama, anonimnim portalima. Prema njegovom mišljenju razloge treba tražiti u političkom i ekonomskom aspektu.
“Ljudi ne koncipiraju drugi aspekt ovoga o čemu mi govorimo. Jedan je politički, a drugi je ekonomski razlog. Dakle postoji jedna ozbiljna ekonomija izgrađena na lažnim vijestima na različitim dezinformacijama, manipulacijama. Jedan čovjek ima 60 registrovanih domena na svoje ime. Mi imamo veliki procenat mladih ljudi, pogotovo u Tuzlanskom kantonu i u Unsko-sanskom kantonu koji se bave isključivo time, žive od toga i prehranjuju porodice. To više nije problem medija i dezinformacija, to je ekonomski, socijalni problem, za koji mi nismo znali da postoji dok se nismo počeli baviti ovim. Mislim da mi u bazi sada imamo više od 1.500 portala za godinu i po dana rada za koje smo bar jednom dokazali da su objavile lažnu informaciju.”
Problem regulacije interneta na način da ne krši osnovne postulate slobode govora predstavlja globalni problem. Prema riječima Zulejhića o ovom problemu pokrenuto je niz diskusija na međunarodnom nivou. U Bosni i Hercegovini još uvijek nije ponuđeno rješenje na koji način regulisati ovu oblast. Dok se rješenje ne pronađe Zulejhić savjetuje građanima da se ne pouzdaju u informisanje sa samo jednog medija.
“Najosnovnije je da se nikad ne treba pouzdati u jedan izvor, nikad ne čitati jedan portal jer svi portali na neki način selektivno obavještavaju. Ako hoćemo da se informišemo, jednu te istu vijest moramo pročitati bar sa tri, različita portala, sa različitih izvora koji na različit način izvještavaju. Jedni pozitivno, drugi negativno i treći neutralno. Tek onda možemo dobiti objektivnu sliku.”
Šta znači regulacija interneta i koje su posljedice kontrolisanog protoka informacija? Kontradiktorno samo po sebi zvuči ideja da internet treba biti kontrolisan. Međutim, u ambijentu u kojem funkcioniše internet prostor u BiH Zakon o transparentnom vlasništvu medija i zaštiti medijskog pluralizma, ako ništa, kreirao bi pravni okvir koji bi nam kao korisnicima omogućio elementarne informacije.
U sadašnjem ambijentu potpune anarhije moguće je objavljivati nepotpune informacije, lažne vijesti, dezinformacije, širiti propagandu ili medijski djelovati u korist parcijalnih političkih ili ekonomskih razloga. Toga su svjesni svi, od generacija koje u nedostatku posla vlastitu egzistenciju temelje na broju klikova i novčanim sredstvima od reklama do političkih opcija koje diskredituju političke protivnike preko anonimnih portala/medija koji nemaju dodirnih tačaka sa osnovnim postulatima novinarske profesije. Kako se zaštititi? Univerzalni odgovor na ovo pitanje ne postoji. Uostalom koliko objektivnu informaciju i želimo? To isključivo zavisi od nas samih.
foto: pixabay/ilustracija
media.ba
