Stečaj po novom zakonu
Republika Srpska spašava firme od likvidacije?
Iako se situacija mnogo ne razlikuje u oba entiteta, kad je riječ o likvidaciji kompanija i preduzetničkih subjekata, poslanici RS-a, čini se, ipak ulažu određeni trud da poduzetnicima, ali i radnicima olakšaju stečajni postupak te, ako je ikako moguće, spase firme od zatvaranja. O tome svjedoči i nacrt novog zakona o stečaju kojim bi se zakonski razdvojio stečaj od likvidacije te tako produžio vijek trajanja određenih preduzeća koja negativno posluju
Novovrijeme.baSituacija je ipak još neizvjesna, ali ipak obećavajuća. Ako se nacrt zakona doista izglasa, sve ostaje na državi, odnosno entitetima, i zavisi od toga koliko brzo će se zakon realizirati odnosno od toga koliko će subjekti biti spremni prihvatiti zakon i provoditi ga u djelo. Dosadašnja praksa, prema kojoj zakonski stečaj znači i likvidaciju kompanije, u Republici Srpskoj bi se trebala uveliko promijeniti do kraja oktobra. Naime, nacrt novog zakona bi se trebao naći pred poslanicima manjeg entiteta do kraja ovog mjeseca, a njegova primjena bi počela već od nove godine.
To je dobra vijest za radnike 300 kompanija u RS-u koje su trenutno u stečaju, međutim, postoji problem. Naime, sadašnji nacrt zakona se ne odnosi na hiljade onih koji su tokom protekle decenije ostali bez radnog mjesta, ali i potraživanja. Samo u metalskoj industriji, stečaj je “odnio” 150 kompanija, od čega su preživjele samo dvije.
“Samo u dva preduzeća je počela proizvodnja, ostala su prodata i likvidirana. Od novog Zakona očekujemo da stečajni postupak traje kraće te da prouzrokuje da preduzeće počne s proizvodnjom svojim zdravim dijelom, da ostane što više radnika u procesu rada”, izjavio je Tane Peulić, predsjednik Granskog sindikata metalske industrije i rudarstva RS-a, na pres-konferenciji održanoj prije nekoliko dana.
Predviđanja nacrta
Nacrt tog Zakona, između ostalog, predviđa i olakšano pokretanje samog stečajnog postupka, te skraćivanje cjelokupnog procesa, ali i predviđenih troškova. Država, odnosno entitet kao zakonodavac, planira povećati kontrolu stečajnih upravnika, ali i pooštriti kazne za direktore koji u roku od 30 dana ne podnesu zahtjeve za stečaj. Novoustvrđena visina kazne bi iznosila i do 10.000 konvertibilnih maraka. Iako takve promjene zvuče obećavajuće, osnovni problem nikad nije bio Zakon koji je rađen po evropskim standardima.
Glavni cilj tog zakona bi po nepisanom pravilu bio olakšavanje kolektivnog namirenja povjerilaca, što je cilj do kojeg radnici nekadašnjeg banjalučkog giganta “Fruktona” nikad nisu došli, koji je u stečaj otišao još 2010. godine, a potraživanja radnika nikad nisu naplaćena.
Analitičari odavno ocjenjuju stanje u RS-u posebino teškim za kompanije koje odlaze u stečaj iz razloga što se stečajna masa tokom dužeg perioda jednostavno istopi. Usprkos tome, malverzacije u vidu prodavanja opreme, ali i samih kompanija, pod velom su tajne, što otežava potraživanja. Novim zakonom bi se tim problemima moglo stati ukraj te bi radnici umjesto za deceniju, svoja potraživanja mogli dobiti u roku od pet do osam mjeseci, ako kapije njihovih kompanija ne budu ponovo otvorene. A sve to, ako bi se novi Zakon doista poštivao.
Situacija u FBiH
Situacija ni u većem bh. entitetu nije drukčija. U FBiH osnivački kapital za društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), kao jednim od najkorištenijih oblika, iznosi minimalno 2.000 KM. Ako se d.o.o. osniva s više osnivača, onda vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 KM.
Međutim, problem nastaje kad morate zatvoriti firmu. Prema važećim zakonima, iz biznisa vlasnik trenutno može izaći samo stečajem ili dobrovoljnom likvidacijom. U značajnom broju slučajeva u postupku stečaja preduzeće ima nagomilane obaveze prema dobavljačima, zaposlenima, državi. Za takve obaveze su najčešće već pokrenuti postupci prinudne naplate kod nadležnih sudova, što dodatno otežava i produžava postupak. Također, problem su i radnici kojima se pokretanjem stečaja daje otkaz, a najčešće ostanu bez isplaćenih plaća i neuvezanog staža, pa i oni svoja prava traže najčešće kolektivnim tužbama.
Tek kad se stečaj okonča, moguće je brisanje firme iz registra, uz propisnu dokumentaciju.
U svijetu
Inače, izvan BiH je sasvim normalno da se kompanija ili preduzetnička radnja registrira kako bi se obavio određeni posao, na određeno vrijeme. Kad se posao završi, subjekt se zatvara, te je automatski čist od obaveza i potraživanja. Pitanje je kad će ta praksa zaživjeti i u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima APIF-a, najčešće odjavljena preduzeća su ona koja podrazumijevaju nespecijaliziranu trgovinu na veliko.
