Kolumne

Šta svijet očekuje u 2016.

Upravo na to pitanje – šta svijet očekuje u 2016. godini – pokušali su, zajedno sa mnom, da odgovore prošle nedjelje u emisiji TV1 „Ja biram goste“ ambasador Osman Topčagić, prof. dr. fra Ivan Šarčević, te docenti s Fakulteta političkih nauka dr. Nedžma Džananović Miraščija i dr. Mirza Smajić.

Polazeći od savjeta Marka Twaina ljudima da nikad ne prave predviđanja, a naročito o budućnosti, ipak smo se usudili dati neke hipoteze ovogodišnjih zbivanja u svijetu na osnosu pretpostavki na koje su nas upućivali događaji prethodne godine. To se, uostalom, i očekivalo od nas.

Na moj pokušaj da po kontinentima tražim zrnca nade ispod mračnih oblaka koji prekrivaju svijet, ambasador Topčagić me spustio na zemlju redajući horizontalno najvažnija globalna pitanja koja okupiraju čovječansttvo. To su – terorizam, migracije, organizirani kriminal, korupcija, dostupnost i

upotreba lakog naoružanja, zaštita okoline…dakle pitanja s kojima se svijet nastavlja baviti i u 2016. godini.  Plašio sam se upitati moje goste nismo li mi na ivici trećeg svjetskog rata, ne oružanog kakvi su bili prvi i drugi, nego nekog drukčijeg, na što nas upućuje moralno posrnuće svjetskih, ali ovih naših balkanskih politika, ali mi je pomogao fra Ivan Šarčević, podsjećajući na upozorenja koje je ovih godinu, dvije više puta ponovio Papa Franjo kako se, u stvari, treći svjetski rat već odvija postepeno, u dijelovima, a piezi. O tome je govorio i na sarajevskom stadionu Koševo. Papine vapaje za mir, njegovu kritiku neodgovornosti globalnih politika koje dopuštaju nasilje kao ključ rješavanja svih naših problema i licemjernost vlada koje trguju oružjem, fra Ivan tumači duhovnom korupcijom kao globalnim, ali i regionalnim problemom. A posebno ga boli što je ta duhovna, moralna korupacija zahvatila institucije i na našem prostoru do te mjere da se nema samokritičnosti da je išta loše učinjeno.

Kako je stari kontinent naš širi prostor i naša glavna briga u budućnosti, a i njena je neposredna specijalnost, docentica Džananović smatra da će se Evropa u 2016. suočiti s novim izazovima. Oslanjajući se na činjenice, a ne gatanja, ona vidi eskalaciju emigrantske krize i svega što se događalo u Evropi prošle godine. Ako je njemačka kancelarka Merkel svojim držanjem u 2015. potvrdila kako je već postala istorijska ličnost, ona je ovih prvih dana 2016. svojim izjavama pokazala da se Evropa suočava s novim problemima koji ohrabruju evropski desni radikalizam. Nova godina je, dakle, počela s novom formom civilizacijskog sukoba, pošto se pojavljuje pitanje ne samo islamskog radikalizma, nego i odnosa prema ženi. Svidjelo mi se što je docentica Džananović ukazala na pozitivan, odlučan, ali i smirujući način na koji se Francuske suočila s terorističkim napadima ISIL-a koji su se dogodili na njenom tlu, što bi trebalo da bude primjer i drugim evropskim zemljama.

Evropa, ili uže gledano Evropska unija, suočavaće se, dakle, i dalje s emigrantskom krizom, ali i krizom svog jedinstva. Prema ambasadoru Topčagiću, koji je bio i ambasador BiH u Londonu, ako Velika Beritanija ove godine održi referendum o izlasku ili ostanku u evropskoj zajednici, i ako se većina izjasni za prvu opciju, onda EU više ne može biti ono što je do sada bila. On je upozorio i na mogući novi talas izbjeglica u Evropu ukoliko se ISIL proširi na Libiju, a već tamo opasno djeluje. Docent Smajić takođe vidi dalje pogoršanje migrantske krize kao opasnosti za evropsku, ali i svjetsku sigurnost. Kao ekspert za međunarodnu sigurnost, on posebno ističe slabost koju evropske zemlje članice EU pokazuju u toj oblasti, suspendirajući Šengen po drugi put u istoriji tog sistema slobodnog kretanja ljudi po Evropi. On se nada da će u 2016. EU, a posebno Njemačka, iznaći mehanizam kako ne bi došlo do jačanja antiimigrantske politike.

Kako se, na svoj način, fenomeni terorizma, ISIL-a i migrantskog vala sa Srednjeg istoka mogu gledati odvojeno, ali još više povezano, neizbježno je bilo i pitanje kako se oni odražavaju u javnosti. Prema docentu Smajiću, rat protiv terorizma prenesen je na virtualni prostor. Tako se ISIL koristi s 30.000 profila na društvenim mrežama. Nejasan je upravo taj aspekt u strategiji rata protiv terorizma, morali bi se iznaći novi modeli otpora protiv terorizma koji je nevidljiv, a koristi se tako snažnim sredstvom kao što su društvene mreže koje šire strah u masama. Fra Ivan smatra da takvima mediji treba da odgovaraju istom mjerom, da se stalno govori relevantno šta je to ISIL, da se on teološki i ideološki delegitimira. Ne može se to postići oružjem, kaže, jer oni ulaze u domove sa svojim strahom.

Tako sam se preko jednog sata družio na TV1 sa svojim dragim gostima, veoma upućenim u svjetska zbivanja. Uspio sam da ne namećem, kao što se moglo očekivati, prostore  Srednjeg istoka odakle u Evropu stižu problemi s kojima će se suočavati i u ovoj godini. Iako sam izrekao nadu da bi 2016. moglo doći do nekog dramatičnog obrta u sirijskom ratu, poslije četiri godine razaranja i smrti četvrt miliona ljudi, kao što je poslije četiri godine zaustavljen i rat protiv BiH. A u palestinsko-izraelskom neprekidnom sukobu ne vidim ništa dobro ni ove godine, ili kako kaže Robert Cohen, „spirala tog sukoba, očito, ide dolje“. U vedrije trenutke 2016. ambasador Topčagić je ubrojao olimpijadu u Brazilu i fudbalski Euro, a ja da će se po prvi put na čelu Ujedinjenih nacija naći žena, vjerovatno iz Bugarske, kao i na čelu Amerike, vjerovatno Hillary Clinton.

Pošto se ovaj naš zajednički program zvao dijaloškim, ne treba se čuditi što je došlo do drukčijeg pogleda upravo na bivšu prvu damu, a od kraja 2016, prema svim izgledima, predsjednicu SAD. Iako me iz svojih posebnih motiva razočarao na Srednjem istoku, za Obamu smatram da je učinio dosta dobrog svojim Amerikancima, ali mi kod Hillary Clinton smeta mnogo više stvari, pa nisam na njenoj strani, iako to njoj ništa ne znači. Docentica Džananović, međutim, misli da Amerika poslije Obame treba jednog jakog, prosvijećenog predsjednika, a da tome odgovara Hillary Clinton. Govoreći općenito i integritetu ličnosti, podsjetio sam da je ona izmislila da je pred kraj rata bila u Tuzli, što se u zapadnom svijetu političarima, slično kao i preljuba, ne oprašta lako.

 

Piše: Hajrudin Somun

 

Repriza emisije „Ja biram goste“ na programu TV1 u subotu, u 15.15.

 

(Vijesti.ba)

 

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close