ŠTA SE KRIJE IZA PODIZANJA 2,7 MILIONA KM S BANKOMATA SBERBANKE: Da li je bila u pitanju tajna akcija finansiranja ruskih interesa na Zapadnom Balkanu?
Ipak, ostaje nejasno na koji način su dvojica Ukrajinaca u samo tri dana i to s bankomata uspjeli da podignu vrtoglavu cifru od 2,7 miliona KM. Naime, bankomati u BiH vam dopuštaju da u jednom danu s jednog računa podignete maksimalan iznos od 2.000 KM. Da biste za tri dana mogli podići 2,7 miliona KM s bankomata, bilo bi neophodno da izvršite 1,350 ispalta od po 2.000 KM. Naravno, ne treba ni spominjati da ne postoji ni teoretska šansa da su bankomati, u uobičajenim prilikama, mogli imati na stanju ovolike iznose novca.
Portal Žurnal jučer je objavio dvojica ukrajinskih državljana podigla su najmanje 2,7 miliona maraka sa računa ruske Sberbanke u BiH.
U pitanju su Aleksandar Ivanovič Zajcev i Dmitro Juriovič Bojko. Obojica su rođena u Zaporoškoj oblasti u istočnoj Ukrajini, Zajcev je rođen 1963. godine, dok je Bojko 1982. godište. Oni su, prema informacijama Žurnala, na teritoriju BiH ušli posljednjeg dana januara ove godine i u više gradova na teritoriji Federacije BiH su, na bankomatima Sberbanke, podizali keš. Posljednja transakcija zabilježena je tokom vikenda u Bihaću, gdje su Ukrajinci podigli 97 hiljada maraka. Nakon te transakcije, pripadnici MUP-a Unsko sanskog kantona su uhapsili dvojicu Ukrajinaca.
“Ova lica su zatečena sa 100 hiljada KM koje su otuđili iz bankomata Sberbank u Bihaću, te su odmah lišeni slobode”, saopćeo je danas iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona.
Ipak, ostaje nejasno na koji način su dvojica Ukrajinaca u samo tri dana i to s bankomata uspjeli da podignu vrtoglavu cifru od 2,7 miliona KM. Naime, bankomati u BiH vam dopuštaju da u jednom danu s jednog računa podignete maksimalan iznos od 2.000 KM. Da biste za tri dana mogli podići 2,7 miliona KM s bankomata, bilo bi neophodno da izvršite 1,350 ispalta od po 2.000 KM. Naravno, ne treba ni spominjati da ne postoji ni teoretska šansa da su bankomati, u uobičajenim prilikama, mogli imati na stanju ovolike iznose novca. I naravno, svakako treba spomenuti da bi ovakve anomalije, tj. dizanje ovolikih novčanih iznosa u tako kratkom periodu svaka banka smjesta evidentirala i shodno tome reagirala, dok je u ovom slučaju proces neometano trajao cijela tri dana.
Ono što je interesantno, Sberbanka je tek nakon policijske akcije u Bihaću, dostavila Agenciji za bankarstvo Federacije BiH prijavu sumnjivih transakcija putem bankomata. Također, iako su od 31. januara do 2. februara Ukrajinci podigli najmanje 2,7 miliona maraka, kod uhapšenih Ukrajinaca pronađeno je svega 100 hiljada maraka.
Cijeli slučaj otvara više pitanja: prije svega, gdje je ostalih 2,6 miliona KM, a zatim i kako je bilo tehnički izvedivo tolike iznose novca podizati s bankomata i to bez reakcije banke? Ne treba smetnuti s uma da je novcu koji se podiže s bankomata u suštini najteže ući u trag, zbog čega i jesu strogo ograničeni iznosi koje je moguće podići.
Stvari postaju dodatno simpomatične ako su uzme u obzir da je Sberbank banka u vlasništvu Ruske Federacije, dakle direktno pod kontrolom vlasti ove zemlje. Upravo posljednjih dana u Crnoj Gori ili tačnije rečeno protiv Crne Gore i njenih vlasti na čelu s Milom Đukanovićem traju masovni protesti zbog odluke da se imovina koju je do sada koristila Srpska pravoslavna crkva ustupi obnovljenoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Cijeli slučaj se prelio i u BiH, pa je tako za vikend u Mostaru organizovan skup podrške SPC-u. Podsjetimo da su prije nekoliko godina crnogorske vlasti javno objavile da je Rusija preko svojih svojih srpskih saveznika u Crnoj Gori pokušala da izvrši državni udar, za šta je više lica iz politike, policije i obavještajnog svijeta suđeno i presuđeno.
Za sada možemo samo nagađati da li je i ovih 2,7 miliona KM bilo namijeneno ili ustupljeno za finansiranje ruskih političkih interesa u državama regije, kao i koliki je broj ljudi s političke i javne scene u regiji bio „počašćen“ ruskim znakom pažnje.
(S.B.)
