Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, prokomentirao je u razgovoru za Klix.ba prijedlog zakona o negativnim posljedicama pandemije koronavirusa kojeg je jučer usvojila Vlada FBiH.
On se posebno osvrnuo na odredbu koja govori o tome kojim će se firmama u realnom sektoru FBiH plaćati doprinose.
“Mi smo još 13. marta zvanično izašli s jednim prijedlogom. Ovo što vidimo sada se manje-više uklapa u te naše prijedloge. Naravno mi ih imamo još. Ovo je neki prvi korak, koji je značajan u odnosu na odnosu na ono što je ranije bilo. Ovo već daje određenu dozu optimizma. Naravno bitni su i detalji. Prema mojim informacijama kao i informacijama iz Vlade ovaj tekst još nije finalan, jer ima i nekih nelogičnosti, za koje sam, sasvim siguran, premijeru ne bi prošle, jer on ima toliko iskustva u privredi”, kazao je Smailbegović.
Napomenuo je da su 10 mjera istaknutih u ovom zakonu logične kao naprimjer pomjeranje plaćanja poreza na dobit, na dohodak, zatim za obrtnike, kao i ukidanje zateznih kamata, te obustava sudskih izvršenja i prinudnih naplata.
“Naravno najveću finansijsku težinu ima ovaj fond, odnosno stavka u budžetu odakle će se plaćati doprinosi. Ja sam član tima kojeg je Vlada formirala odnosno koordinacionog tima za ekonomiju. Naš prijedlog je bio nešto drugačiji od ovoga od ovoga koji će izgleda doći na Parlament. Razlikovao se u tri stvari. Jedna je isplata doprinosa. Prijedlog je bio da to ide na isplaćenu plaću, a ne na minimalnu, što je bitna razlika. Nisu svi na minimalcu. Ideja i bila da će i kantoni učestvovati u sufinansiranju ovog fonda, pa da se onda skuši više novaca. Međutim većina kantona je to odbila, osim KS i još nekih. Tako se premijer Novalić očito prilagodio fiskalnom kapacitetu koji ima na raspolaganju. To nama nije najsretnije rješenje, jer će ovo dovesti do toga da će poslodavci biti motivirani da smanjuju plaće”, naglasio je Smailbegović.
Smanjenjem plaća, kaže, smanjuje se i potrošnja, zatim prihodi od PDV-a i sve ostalo. Vjeruje da je na ovaj prijedlog dosta utjecalo i Ministarstvo finansija.
“Druga stvar je pitanje kriterija – ko ima pravo. Dakle to je ono smanjenje od 20 posto u odnosu na nešto. Tamo u onom materijalu stoji da je to prvi kvartal prošle godine i prvi kvartal ove godine. Mislim da taj kriterij nema smisla. U kabinetu premijera su mi jučer potvrdili da to neće biti prijedlog. Mi smo predlagali dva kriterija u koji se mogu uklopiti ja mislim sve firme. Jedan kriterij je prosjek januara i februara ove godine. I onda ako se odnosi na mart i april, onda poredimo ta dva mjeseca sa prosjekom u januaru i februaru. To je dobar kriterij za sve firme koji imaju neko stabilno poslovanje”, navodi Smailbegović.
Drugi kriterij se, kaže, odnosi na firme sa sezonskim djelatnostima kao što je građevina, koja u januaru i februaru imala mrtvu sezonu.
“Njima posao počinje u martu. Tu su i pivare i sl. Ali mislim da je za njih već izmijenjeno. Treća stvar koja je stvorila zabunu jeste da će se ovaj paket početi primjenjivati u aprilu. Ideja je bila da se to veže za martovsku platu. Dva su razloga. Jedan je da ustvari poreskoj upravi treba da sve to pripremi, a martovske plate su se već počele isplaćivati. Doduše glavnina se isplaćuje od 5. do 15. pa bi se ovaj fond tada najkasnije morao staviti u funkciju. Drugi razlog – većina firmi izvoznika su mart još uvijek radili. Praktično će većina pada prihoda biti u aprilu, izuzev jednog broja firmi koji imaju problem u martu. To su hoteli, turističke agencije, rent a car agencije, prijevoznici, zatim dio restorana i obrta kojim je bio zabranjen rad mjerama štaba. Možda se ovdje trebalo razmislti da se za dio firmi koji su pogođeni krene s martom a ostali s aprilom“, kaže Smailbegović.
Ističe da Udruženje poslodavaca neke stvari već šalje u proceuru kao što je socijalni sporazum koji bi trebali potpisati sa sindikatom i Vladom, a koji bi trebao da definiše neke stvari koji nisu regulisane u ovakvoj situaciji.
“Naprimjer, korištenje godišnjih odmora za radnike. Da se ipak napravi neki raspored. Također, institut čekanja koji je ranije ukinut, gdje bi se jednom dijelu radnika koji ne želi dolaziti na posao omogućilo da ne prima neto platu, ali da ima doprinose i sva prava iz radnog odnosa, da ne gubi radni status. Zatim uvođenje neplaćenog odsustva itd”, kazao nam je Smailbegović.
On je poručio da Parlament koji bi trebao zasjedati naredne sedmice ima važnu ulogu u usvajanju navedenog zakonskog prijedloga poručujući kako se svakako treba čuti i glas poslodavaca.
Klix
