BRISEL
U narednih šest mjeseci
Prvim minutama 2020. godina, Hrvatska je i zvanično preuzela šestomjesečno predsjedavanje Vijećem Evropske unije.
Našim susjedima je to prvo predsjedanje, i to šest i po godina nakon što je postala članica EU.
Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. januara 2020. dolaskom članova Evropske komisije u Zagreb, a međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. januara koncertom u Briselu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.
Sastanak povjerenika Evropske komisije na čelu s predsjednicom Ursulom fon der Lejen (von der Leyen) i hrvatske Vlade održat će se 9. januara u Zagrebu.
Ono što je bitno i za zemlje Zapadnog Balkana, jeste koliko će predsjedanje Hrvatske biti dobro za države u regionu, a posebno za Bosnu i Hercegovinu.
Naime, tokom nedavne posjete našoj zemlji, hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova i predsjednik Odbora za vanjske i evropske poslove HDZ-a RH Gordan Grlić Radman je kazao će tokom šestomjesečnog predsjedanja Hrvatska truditi da svim zemljama JU Evrope poslati jasnu poruku da imaju perspektivu u Evropskoj uniji.
– Bilo nam je važno u vrijeme hrvatskog predsjedanja otvoriti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom što je bio cilj mnogih zemalja članica, međutim neke zemlje nisu bile zato. Hrvatska će se potruditi da svim zemljama jugoistočne Europe pošalje jasnu poruku kako imaju perspektivu u EU – poručio je hrvatski ministar i dodao da će Hrvatska i dalje biti iskren i aktivan zagovaratelj euroatlantskog puta BiH.
Tokom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim nivoima, većinom u Briselu. Sastanci na ministarskom nivou u aprilu i junu bit će u Luksemburgu. Već desetljećima je ustaljena praksa da se svi ministarski sastanci tokom tri mjeseca u godini – aprilu, junu i oktobru – održavaju ondje.
U Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. maja u Zagrebu, na kojem se očekuje da će se potvrditi početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Zasigurno da će na odnos inače Hrvatske prema BiH utjecati i rezultati drugog kruga predsjednčkih izbora, koji se održavaju 5. januara, u kojem se za mjesto na Pantovčaku takmiče Zoran Milanović i aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Inače, u nedavnom razgovoru za “Avaz” Tanja Fajon, slovenska političarka i europarlamentarka je kazala da prije svega od zvaničnog Zagreba očekuje odgovornu politiku.
– Očekujem od Hrvatske prije svega da vodi odgovornu politiku. Nadam se da će u sljedećem periodu, pogotovo tokom predsjedavanja Evropskom Unijom, Hrvatska nastaviti da radi na polju poštovanja ljudskih prava i vladavini prava i zakona. Također, bitno je da Hrvatska nastavi da gaji dobrosusjedske odnose, tj. da nastavi dobru saradnju sa svim susjedima i drugim zemljama na Zapadnom Balkanu. Takođe, očekujem od Hrvatske kao posljednje u krugu zemalja koje su pristupile u EU, da podržava dalje proširenje i da vodi aktivnu politiku EU koja će biti kredibilna u odnosu na ispunjavanja obećanja. Mišljenja sam da Hrvatska sa svojim znanjem i iskustvom stečenim u pristupnim pregovorima može pomoći dosta drugim državama zapadnog Balkana – kazala je Fajon.
I predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister (David McAllister) je u izjavi za “Avaz” kazao da će predsjedanje Hrvatske EU biti dobar znak za sve zemlje regiona.
– Hrvatsko predsjedanje će biti dobar znak za sve zemlje regije. Budući da Hrvatska glasno podržava politiku proširenja EU i može imati važnu tvorca konsenzusa u Vijeću EU, posebno kada je riječ o otvaranju pregovora o pridruživanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Hrvatsko predsjedništvo također ima potencijal za napredak u pronalaženju kompromisa u pretpristupnom finansiranju za 2021. – 2027. – kazao je Mekalister.
Avaz
