BiHPolitika

Registar, demobilizirani borci i stotine miliona u zraku

Sistem ažuriranja podataka odvijat će se daleko od očiju javnosti, što otvara sumnju u manipulaciju podacima o do sada dodijeljenim novcima.

Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine ispunila je jedno od obećanja i krenula u izradu Registra korisnika boračko-invalidske zaštite. Dakle, Registar još nije uspostavljen, jer u njega, prema zvaničnim najavama, tek treba unijeti predviđene podatke kako bi vlast imala pregled iskorištenih sredstava. To znači da Registar uopće nije namijenjen ispunjenju boračkih zahtjeva, nego Vladi Federacije i drugim institucijama koje se bave ovim resorom.

Vlast je ovakvim potezom priznala da u proteklih 22 poslijeratne godine institucije odgovorne za brigu o boračkim kategorijama nisu radile sistematično, nisu imale nikakve sređene evidencije, pa ne čudi što su pojedinci imali priliku koristiti mehanizme zaštite po različitim osnovama, a neki nikako. Federalni ministar za pitanja boraca i invalida Odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević na promociji je rekao da se na spisku nalazi 92.529 imena osoba koje primaju stalnu mjesečnu naknadu iz federalnog budžeta i svi oni koji su po javnim pozivima dobili neku od novčanih pomoći u 2017. godini, a neke su pomoći unesene od ranije.

Prema njegovim riječima, Registar je dostupan svim državnim institucijama, ali s pristupnim kodovima, bit će ažuriran svaki mjesec i bit će sve transparentno i vrlo jasno istaknuto. To bi trebalo olakšati rad u prepoznavanju eventualnih zloupotreba korisnika određenih prava, pojasnio je namjeru Bukvarević. Ministar vrlo neoprezno upotrebljava termine transparentno i jasno. Ako je transparentno i jasno, o kakvim pristupnim kodovima govori. Očigledno je da će pristup podacima biti selektivan, jer nije obznanjeno koji su bili kriteriji za dodjelu pristupnih podataka. Sistem ažuriranja podataka odvijat će se daleko od očiju javnosti, što otvara sumnju u manipulaciju podacima o do sada dodijeljenim novcima.

‘Predstava za javnost’

Na to je upozorio i potpredsjednik Federacije Milan Dunović, odbivši da preuzme pristupne kodove. Tvrdi kako od Vlade nisu traženi podaci o korisnicima naknada već registar boraca, po jedinicama u kojima su bili angažirani u toku odbrane Bosne i Hercegovine. Dunović smatra kako sve interesira koga su proteklih godina dodavali u jedinice po mjeri politike. Nepovjerenje, kad se pažljivo njeguje kako je to bilo u Bosni i Hercegovini, otvara još jedno pitanje – ko i čime garantira da unos podataka u kantonalnim ministarstvima neće biti selektivan kako bi kroz sito prošlo ono što javnost može znati, a u situ ostalo ono zbog čega bi vladajuće stranke mogle biti izvrgnute osudi javnosti.

Ne želim od bilo koga praviti lopova, ali nakon svih iskustava u poslijeratnim godinama, opreza nikad dovoljno. Jasno je da tu nema ni “t” od transparentnosti. Neće u pokušajima opravdavanja pomoći skrivanje iza obaveze zaštite ličnih podataka, jer su tvorci Registra o tome morali voditi računa kada su pravili softversko rješenje, ako su već željeli da proces bude lišen bilo kakvog osnova sumnje. Otvaranjem Registra što prije vlast će razuvjeriti sve nas oprezne da postoje skrivene namjere. Pripadnici nekih boračkih organizacija u svemu ovome vide predstavu za javnost i upozoravaju da ovakav Registar nije spojiv s njihovim, više puta, ponovljenim zahtjevima.

“Ovo što oni sada rade jeste kupovanje vremena, jer se ne žele suočiti s pravim Registrom”, kazali su neki od boraca koji su protestirali pred zgradom federalne Vlade u Sarajevu nekoliko puta. Istinski borci, jer je očigledno da ima i onih drugih, papirnatih i fiktivnih, traže Registar koji će jasno i transparentno prikazati ratni put svakog evidentiranog pojedinca, ali i da iskoriste mogućnost i pravo da ukažu na potencijalne zloupotrebe i imena koja se nalaze na spisku, a nisu bila u jedinicama oružanih snaga, bilo da se radi o Armiji Bosne i Hercegovine ili Hrvatskom vijeću obrane.

Država oštećena za 50 miliona eura

Da je njihov zahtjev opravdan, potvrđuju u dijelovima svojih javnih istupa i aktuelni ministar Bukvarević i bivši ministar Zukan Helez. Bukvarević je u jednom intervjuu rekao da je u njegovom mandatu izvršen pregled oko 140.000 predmeta, da je iz prava izvedeno oko 6.000 korisnika, po različitim osnovama, da je za blizu 7.000 korisnika postojeće pravo umanjeno.

U mandatu ministra Heleza otkriveno je oko 1.000 nezakonitih korisnika, koji su, kako je tada saopćeno, oštetili državu za oko 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura). Helez je tada javno tvrdio da takve zloupotrebe čine pripadnici “kriminalne grupe, u kojoj se nalaze ljekari i pojedini komandanti, koji su izdavali lažne papire”, a da su među onima koji su koristili takve “povlastice” bili kantonalni ministri, zastupnici, gradonačelnici…

Nezadovoljni borci, ukazujući na zloupotrebe u korištenju novaca iz ovih fondova, pozivaju da se u čitav proces uključe i sigurnosne i  Državna agencija za istrage i zaštitu. Simptomatično je da ministar Bukvarević, odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li biti sankcionirani oni koji su protivpravno koristili sredstva iz fondova boračko-invalidske zaštite, kaže kako je Zakon o kontroli zakonitosti jasno propisao da kada se utvrde nepravilnosti izdaje se novo rješenje i nije predviđeno neko dalje procesuiranje. Ostat će da se iščekuje akcija tužilaštava po službenoj dužnosti, ali dosadašnja praksa ne ulijeva optimizam u tom smislu.

Službeni izvori navode da Vlada Federacije za boračke kategorije izdvaja 570 miliona KM (oko 290 miliona eura) godišnje. To nisu mali novci i njihova pravilna upotreba pomogla bi ugroženim osobama iz boračkih kategorija da bar djelomično poprave svoj socijalni status. Ključno pitanje za aktuelnu i vlasti koje dolaze jeste – hoće li u ovom procesu provjere u istom statusu ostati osobe u stanju potrebe i oni koji uživaju stečena prava. Socijalno osjetljivo društvo, a bosanskohercegovačke vlasti ističu kako žele graditi upravo takvo, prioritetno će osigurati sredstva za osobe kojima je to stvarno potrebno. Za one koji su stekli prava, ona će biti ostvarena ako ima para.

Regrutni centar za ovogodišnje opće izbore

Dakle, Registar boraca i Registar korisnika boračko-invalidske zaštite imat će smisla ako se iznos od 570 miliona KM (oko 290 miliona eura) prvo rasporedi prema potrebama najugroženijih, a radno sposobni, posebno zaposleni, vlasnici većeg broja nekretnina ili pokretnih vrijednosti da stanu u red i čekaju povoljnije vrijeme za ostvarivanje stečenog prava. Ako se nastavi po starom, ni svi budžeti u Bosni i Hercegovini neće biti dovoljni, a proteste nezadovoljnih ćemo imati sve češće.

Demobilizirani borci koji već mjesecima protestiraju ispred zgrade federalne Vlade u Sarajevu Vladi su postavili rok 10. februar za ispunjavanje njihovih zahtjeva, među kojima je i kompletan registar boraca. Nije realno očekivati da taj ozbiljan posao do tada bude okončan. Čak i da za to postoji, kako se to posljednjih godina najčešće voli reći, politička volja.

Pripadnici boračkih kategorija koji se bore za ostvarivanje minimuma prava na kontinuiranu finansijsku pomoć su osobe srednje i treće životne dobi, malo je tu onih koji tradicionalno ne izlaze na izbore. Vladajući u toj skupini vide regrutni centar za ovogodišnje opće izbore. Svako izbacivanje imena i ukidanje statusa u ovom trenutku značilo bi umanjenje vlastitog biračkog tijela. Zato Registar kakav su borci tražili kasni i vjerovatno neće biti objavljen tokom ove godine, transparentnost je ograničena na institucije vlasti, a ni pokretanja bilo kakvih postupaka za do sada utvrđene nepravilnosti neće biti.

Izvor: Al Jazeera

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close