Srbin, Bošnjak, Hrvat… čovjek?

Danas (10.12.) se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava. Uglavnom (samo) na taj dan se svi, uključujući i medije, sjete onih kojima su prava ugrožena. Problema je mnogo a sporo se rješavaju.

(DW.DE)

Dan ljudskih prava je skoro jedini dan u godini u kojem se javnost počne podsjećati na ugroženost ljudskih prava. Ostalih 364 dana nešto drugo je u fokusu u BiH, a uglavnom su to „teške“ političke teme neophodne za „opstanak“ nacionalnog identiteta ljudi koji žive na ovim prostorima. Za opstanak nacionalnog identiteta toliko ne pita Saša Čotar iz Banjaluke, koliko ga zanima onaj egzistencijalni, s obzirom na to da posao traži od 2003. godine. Punih 11 ovaj diplomirani pravnik ne može da nađe posao.

(Ne)pogodan

„Uglavnom unaprijed se zna ko će biti zaposlen u institucijama Republike Srpske pa sada konkurišem u institucije BiH. Ja sam Slovenac, trebao bih, uz diplomu, da mogu da se zaposlim bez problema. Međutim ima jedan problem. Ovdje ne mogu da dobijem posao jer nisam Srbin, nisam član nijedne partije koja je na vlasti. To je fašizam i šovinizam. Bezvezna je priča o korupciji kad vam se pred očima dešavaju ovakve stvari. Da li će se nešto promijeniti….sumnjam. Sada je izašao konkurs za Tužilaštvo BiH i piše da će se uvažiti nacionalna pripadnost kod prijema, ali ja nemam novca da odem i budem godinu dana tamo da odradim pripravnički sataž“.

Saša Čotar

Institucija Ombudsmana zadužena je u BiH za praćenje i povrede ljudskih prava i ono što zatiču na terenu posljednjih godina različito bi se moglo ocijeniti ali je zajedničko svima da bi BiH mogla da uradi dosta više kada je riječ o poštovanju ljudskih prava. Prava djece, nacionalnih manjina, diskriminacija pri zapošljavanju, samo su neki od segmenata u kojima ima mnogo posla. Kada je riječ o zapošljavanju stanje je podjednako u RS i u Federaciji BiH, samo iz druge perspektive. Božana Kordić, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, kaže da je obaveza institucija i organa uprave da se poštuje nacionalna kvota iako ima slučajeva gdje je to ignorisano.

Nisi Bošnjak, idi kući

„Sjećam se jednog svježeg primjera u Opštini Novi Grad u Sarajevu gdje je nakon dolaska novog načelnika došlo do pomjeranja te nacionalne strukture, jer je načelnik smijenio sve pomoćnike načelnika koji nisu bili Bošnjaci. Meni je jako žao jer nismo došli do zaključaka jer je načelnik odbio da nam dostavi podatke o zastupljenosti i na tome se stalo“.

Uputili smo dopis Opštini Novi Grad Sarajevo u kojem smo tražili da nam daju podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u ovoj opštini. Odgovor nismo dobili. Poslali smo isti upit na adrese još nekoliko institucija. Odgovor smo, pored ostalih dobili od Opštine Centar Sarajevo u kojoj je kažu od 250 zaposlenih izjavu o nacionalnosti dalo 213 Bošnjaka, 17 Srba, 14 Hrvata te 6 ostali.

„Zapošljavanje u državnim organima definisano je osnovnim odredbama Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH (član 3. – proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih i član 4. -zapošljavanje putem javnog konkursa), što znači da se pri zapošljavanju, između kandidata koji su najuspješniji na javnim konkursima za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, daje prednost u smislu proporcionalne zastupljenosti, ali pod jednakim uslovima, što znači prednost je uspješnost na konkursu, a tek između dva kandidata koja imaju iste rezultate, uzima se u obzir ova činjenica“, saopšteno nam je iz ove Opštine.

Preko partije do posla

Situacija je gotovo ista i u RS, gdje se krše prava kada je riječ o zapošljavanju manjinskog naroda. Primjera je dosta što potvrđuju i u Helsinškom komitetu za ljudska prava, gdje su imali primjer iz Zvornika u kojem je došlo do kršenja zakonskih odredbi prilikom zapošljavanja nakon uspostave lokalne vlasti.

„Kršenje ljudskih prava po tom osnovu, odnosno prilikom zapošljavanja u institucijama i lokalnoj zajednici je opšteprisutno i gotovo da je nemoguće doći do zaposlenja ako ste Bošnjak i Hrvat, osim ako niste član partije koja koristi ova dva naroda samo da bi pokazala određeni stepen multietničnosti ili da pošalju neku drugu vrstu poruke. U RS je očigledno opšte popularna stvar nedozvoljavati drugom i dugačijem da imaju pravo na ono što oni smatraju da treba da imaju“, kaže Ramiz Salkić, sada potpredsjednik RS, ranije poslanik u Narodnoj skupštini RS koji godinama upozorava na kršenje ljudskih prava po ovom osnovu.

Zatražili smo i od Ministarstva unutrašnjih poslova RS podatke o broju zaposlenih i nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda. Prema podacima koji su nam proslijeđeni, u MUP-u RS ima 6932 zaposlenih. Nacionalna struktura je sljedeća: 6640 ili 92,90 odsto se izjašnjava kao Srbi, 372 ili 5,36 odsto se izjašnjava kao Bošnjaci, 75 ili 1,08 odsto se izjašnjava kao Hrvati i 45 ili 0,66 odsto se izjašnjavaju kao ostali.

„Zakonskim odredbama utvrđeno je da sastav zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova treba okvirno da odražava nacionalni sastav u skladu sa Ustavom RS te je propisano da se nacionalna pripadnost zaposlenih određuje na osnovu dobrovoljnog izjašnjavanja…Sva lica koja ispunjavaju opšte i posebne uslove mogu se prijaviti na javni konkurs, bez obzira na nacionalnu pripadnost“, rekla je načelnica Službe za odnose sa javnošću MUP-a RS Mirna Miljanović.

Protesti povodom Međunarodnog dana poštovanja ljudskih prava prošle godine u Sarajevu

Odbijaju da ispoštuju preporuke Ombudsmana

Koalicija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije u BiH smatra je da je BiH napravila određene korake naprijed kada je riječ o borbi protiv diskriminacije, ali da je dug put do potpunog poštovanja ovih prava. Pred sudovima BiH razmatrano je tridesetak slučajeva diskriminacije i povrede ljudskih prava a doneseno je i nekoliko presuda u korist žrtava. Međutim njihovo sprovođenje je tabu tema.

„Očekujemo da te presude budu implementirane iako zbog položaja samih institucija imamo situacije da popriličan broj tih lica, bilo da se radi o fizičkim ili pravnim licima odbija da postupi po preporukama institucija ombudsmana“, kaže Emir Prcanović iz organizacije „Vaša prava“.

Miroslav Živanović iz Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu smatra da se kvalifikacija da je stanje ljudskih prava u BiH generalno loše, mora hitno mijenjati i da se u taj proces moraju uključiti sve institucije, na svim nivoima vlasti ali i predstavnici civilnog društva. Za taj posao trebaće vremena, ali se očekuje da će se konačno i BiH moći pohvaliti sa konkretnim pomacima u poštovanju ljudskih prava.

„Imamo situaciju u kojoj su institucije koje su nadležne i mehanizmi za zaštitu ljudskih prava, ne poštuju od strane institucija u onoj mjeri koliko bi trebale da ih poštuju. U tom smislu pred nama je jedan veliki izazov a tu je uloga i medija i ostalih organizacija da vrše pritisak na one koji su odgovorni da konačno počnu što više djelovati u skladu sa onim što su standardi ljudskih prava, koje se ova zemja obavezala poštovati“, zaključuje Živanović.

  • Datum 10.12.2014
  • Autor Dragan Maksimović
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close