Srbija neće kočiti reformski put BiH

Ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević drugi put je na ambasadorskom mjestu u Sarajevu. Bosanskohercegovačka javnost ga pamti još iz mandata od 2001. do 2006., kada je, također, bio na ambasadorskoj poziciji u našoj zemlji. Kako tada, tako i sada, njegovi stavovi prema Bosni i Hercegovini su nepromijenjeni.

Autor: Razgovarao: Ensar ZGODIĆ – Avaz

Potvrđuje to i u intervjuu za naš list u kojem, između ostaloga, govori o aktuelnoj situaciji nakon izbora u Srbiji, potcrtava podršku Srbije teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, a ističe i da naša zemlja može očekivati punu podršku ove susjedne zemlje na putu integracija ka Evropskoj uniji (EU), kao i da je privredna saradnja dvije države od ključnog značaja.

Pomoć i u Brazilu

 Kako ocjenjujete situaciju u Srbiji nakon izbora, antikorupcijsku ofanzivu aktuelnog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića te u kojoj mjeri takvi antikorupcijski trendovi mogu utjecati i na zemlje regiona?

– Izbori govore sami za sebe. Pobjeda Srpske napredne stranke (SNS) govori da su birači u Srbiji prihvatili politiku koju vodi gospodin Aleksandar Vučić, odnosno da ta politika bude ona koja će voditi Srbiju. Izbori su potvrdili puni legitimitet politike koju SNS vodi.

Što se tiče borbe protiv korupcije, Vučić je i prije dvije godine, kada je izabran za potpredsjednika Vlade, krenuo u jednu dosta oštru ofanzivu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Mi to vidimo, rezultata ima. To potvrđuje demokratske vrijednosti Srbije, odnosno ispunjenje demokratskih standarda na putu Srbije prema Evropskoj uniji. Da budemo iskreni, niti ima pravne države niti zdrave ekonomije u zemlji koja ima visok stepen korupcije. To moramo, ne samo mi nego sve države, iskorijeniti i onda postati kredibilni partner demokratskom svijetu.

Korupcija nije specifičnost samo Srbije ni BiH. Ona je prisutna u mnogim zemljama. Mislim da je borba protiv korupcije u našem regionu krenula. U Srbiji imamo rezultate, u Hrvatskoj također. U BiH imamo proteste na kojima su demonstranti uzvikivali parole protiv korupcije, prema tome, mislim da će to biti tok koji će zahvatiti sve zemlje regiona i pozitivan pomak u pravcu liječenja od te zarazne bolesti.

Može li se ocijeniti da odnosi Srbije i BiH i dalje imaju trend uspona?

– Mislim da u potpunosti možemo dijeliti tu ocjenu da postoji trend unapređenja odnosa Srbije i BiH i da se to može ilustrovati na više načina. Prvo, prošla godina je bila dosta korisna po pitanju političkog dijaloga na svim nivoima. Članovi Predsjedništva BiH su bili u Srbiji. Predsjedavajući Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda takođe, kao i ministar spoljnih poslova. Ovdje je bio premijer Dačić, ministar Mrkić. Bila je i parlamentarna delegacija BiH u Beogradu. Stvari se nisu intenzivirale samo na nivou političkog dijaloga nego su zahvatile širi spektar.

Prema tome, perspektiva tih odnosa stoji. Mislim da u našim orijentacijama jeste razvoj dobrosusjedskih odnosa, saradnje i unapređenja svega što bi ovaj region činilo mirnim, stabilnim i otvorenim za saradnju. U sklopu te lepeze unapređenja odnosa postoji opredjeljenje za zajedničku sjednicu Vlade Srbije i Savjeta ministara BiH. Ta ideja će se realizovati vjerovatno u ovoj godini, nakon formiranja naše vlade u Beogradu. Značaj te sjednice je višestruk.

Prvo, da se za tim stolom otvore mnoga pitanja koja treba dvije države da riješe među sobom, načine na koje treba unapređivati saradnju, posebno ekonomsku, a, s druge strane, to je snažna poruka EU i međunarodnoj zajednici da države hoće da razvijaju dobrosusjedske odnose, da su opredijeljene za razvoj mira i stabilnosti i da tome daju doprinos.

S obzirom na to da se održava Svjetsko prvenstvo u Brazilu, mi ćemo imati razgovor o toj temi da i diplomatsko-konzularna predstavništva Srbije budu u funkciji zaštite državljana BiH koji će u Brazilu biti, kao posmatrači, navijači. Tako da stvari idu u jednom pozitivnom pravcu. Što se tiče otvorenih pitanja, odnosno neriješenih problema, to su prije svega granice, nestala lica, sukcesija.

Jasan stav

 

Kako ocjenjujete sigurnosnu i policijsku saradnju između dvije zemlje te može li se izbjeći upliv politike u pitanja pravosuđa?

– Mi sa BiH imamo, zaista, dosta sporazuma vezano za policijsku i pravosudnu saradnju. BiH je među zemljama s kojima imamo najviše takvih sporazuma, što, s jedne strane, pokazuje riješenost dvije države da sarađuju, a, s druge, da postoje objektivne potrebe za takvim sporazumima, odnosno problemi koje treba da rješavamo zajednički.

Činjenica je da se policijski organi vrlo često sastaju, kao što je nedavno bilo u Trebinju. Činjenica je da smo razgovarali i o zajedničkom upravljanju granicom i o zajedničkoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije te da smo ponosni na taj dio saradnje policijskih organa.

Kada kažem da imamo dosta sporazuma, mislim na sporazume između Srbije, BiH i Crne Gore. Mi stvaramo taj trougao da bismo se zajedničkim snagama efikasnije mogli boriti protiv organizovanog kriminala i korupcije. Što se tiče pravosuđa, postoje sporazumi, ali ima nekih pitanja koja zadiru u emocije. Bilo bi dobro i korisno da i ta pitanja o kojima postoji kod ljudi različito mišljenje budu rješavana na jedan profesionalan način i da se prepuste pravosudnim organima. Politizacija nije rješenje. Konačno rješenje će, ipak, dati pravosudni organi. Dobra saradnja među policijskim organima, potvrda je da sporazumi funkcionišu. Da li oni treba da budu bolji, savršeniji – sigurno, kako bi dali više rezultata.

Vlada Srbije u proteklom mandatu držala se čvrsto podrške BiH kao državi dva entiteta i tri naroda, te svakom dogovoru koji ima konsenzus predstavnika konstitutivnih naroda. Kako komentirate stalne Dodikove najave referenduma?

– Srbija ima jasan i opredijeljen stav prema BiH. Naš stav je zasnovan na tome da priznajemo teritorijalni integritet BiH, dejtonsko uređenje, odnosno dva entiteta, tri naroda. Isto tako smo opredijeljeni da sve promjene u BiH koje će se dešavati budu rezultat interesa naroda u BiH i njihovog dogovora. Nećemo mi biti bolji susjedi ako budemo kočili te procese, nego sve ono što se vi budete dogovorili ovdje i o tome postignete konsenzus to će biti vaš put, a mi ćemo vam pomoći da na tom putu ostvarite sve ono što su vaši interesi – evrointegracije kroz koje se uspostavlja stabilnost i efikasnost BiH.

U tom smislu, naš stav je jasan. Izjave Dodika, kao političara, ja ipak ne bih mogao da komentarišem. To je pitanje za njega.

Kako gledate na trenutnu i buduću geopolitičku poziciju BiH i Srbije, kako i šta u međuvremenu, dok se ne desi to čudo evropskih ili i atlantskih integracija?

– Postoji skepticizam u politici proširenja kod nekih članica EU. To je činjenica. Međutim, ja bih se usudio da kažem da većina zemalja članica EU smatra da bez integracije preostalog dijela zemalja zapadnog Balkana Evropa neće biti cjelovita i kompletna, te EU treba da završi taj proces. Politika evroproširenja jeste politika koja ima većinsku podršku u EU. Moramo raditi na tome da stvaramo uslove da budemo prihvatljivi za EU.

Naš program jeste ambiciozan, znamo da će na tom putu biti mnogo izazova, pitanja, moraćemo donijeti mnogo hrabrih odluka. Moramo biti uporni i ustrajni u našoj politici evropskih integracija. BiH ima isti prioritet. Prema tome, i ona mora slijediti principe koje EU nalaže. Nesporno je da će sve zemlje regiona, uključujući i Srbiju, podržavati BiH na putu evrointegracija. Šta je naša perspektiva? Naša perspektiva su evrointegracije. Koliko će pregovori trajati – vidjećemo, ali od te politike ne treba odustajati.

Srbija je jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera BiH. Gdje vidite mogućnost jačanja privredne i ekonomske saradnje?

– Naša ekonomska saradnja, bez obzira na sve krize i stanje privreda i u Srbiji i u BiH, nije zanemarljiva. Preko milijardu i 200 miliona evra je robna razmjena na godišnjem nivou, što je zavidna cifra za naše zemlje. BiH je treća izvozna destinacija Republike Srbije. Ima potrebe da jačamo našu ekonomsku saradnju. Njenim jačanjem mi rješavamo mnoge stvari. Možemo da je jačamo većim povezivanjem privrednih subjekata, organizovanjem zajedničkih konzorcija, unapređenjem regionalne saradnje.

Pojedinačno smo mali, nismo jaki privredno. Mala smo tržišta. Ako se na regionalnom nivou ujedinimo, postajemo značajnije tržište, prihvatljiviji prostor za strane investicije i bili bismo konkurentniji u zajedničkom nastupu na trećim tržištima. Moramo koristiti postojeće prednosti i pogodnosti na trećim tržištima. To bi moglo da bude predmet razgovora između dvije zemlje na visokim nivoima. Ako to uradimo, smanjićemo nezaposlenost, popravićemo socioekonomski situaciju, a i pitanje balansiranja robne razmjene riješiće se kroz ove procese.

 

Vukićević: Izjave gospodina Dodika, kao političara, ne bih komentarisao

 

 

Ne stojimo na vašem putu ka NATO-u

– Mislim da se radi o zamjenama teza kada se govori o tome da Srbija, na neki način, stoji na putu BiH ka NATO savezu. Obrazložiću to s nekoliko činjenica. Prvo, Srbija ne želi da spriječi ničije integracije. Integrativni procesi prema NATO-u idu u Crnoj Gori i Makedoniji i Srbija se nigdje ne miješa i ne kaže: „Nemojte da idete!“. To je stvar opredjeljenja naroda i država gdje će da idu.

Prema tome, nismo u funkciji, a da budem iskren, nismo ni u snazi da spriječimo nečije integracije. Nije nam to cilj i ne radimo to. BiH ima nekoliko uslova da bi ušla u NATO. Mislim da o tome treba  pričati, a ne da li je Srbija sprečava ili ne. Mi jesmo proglasili neutralnost, ali sa NATO-om mi razvijamo dosta dobre odnose kroz Partnerstvo za mir i u ovom trenutku to zadovoljava naše političke potrebe. BiH ima mnogo više foruma saradnje s NATO-om. Ona je aktivna u Američko-jadranskoj povelji, a to su vrata ka NATO-u.

S druge strane, vi imate jedno interresorno tijelo koje se bavi integracijom u NATO. Ta komisija ne konsultuje Srbiju nego radi po uputama Savjeta ministara BiH. Treće, vi imate vaše vojnike u ISAF-u, NATO mirovnoj misiji u Afganistanu. Mi imamo učešće u osam mirovnih misija, ali u okviru Ujedinjenih nacija. Još nešto, BiH je dobila jedan zahtjev od NATO-a da bi napredovala na putu atlantskih integracija, odnosno ulazak u program MAP, a to je da uknjiži vojnu imovinu. To se ne rješava. BiH treba svoje uslove da ispuni sama, da bi išla dalje – kaže ambasador Vukićević.

Drina mora biti rijeka spajanja, a ne razdvajanja

– Drina jeste granica između Srbije i BiH, ona mora biti rijeka spajanja, a ne razdvajanja. Njeni ekonomski potencijali nisu iskorišteni, prije svega elektroenergetski. Na tome bismo morali zajednički da radimo, jer to je naša zajednička rijeka. Mi smo potpisali sporazum s Italijanima o energetskoj saradnji. Pored Italijana, u projektu srednjeg toka Drine partneri su „Elektroprivreda Republike Srpske“ i JP „Elektroprivreda Srbije“.

Neophodno je da dogovor o projektu Srednja Drina bude na međudržavnom nivou između BiH i Srbije. Nedavno je bio prvi sastanak ekspertskih timova, pregovori će se nastaviti. Pošto to traje dosta dugo, morali bismo dogovor da ubrzamo jer Drina teče, a nama vrijeme prolazi – potcrtava naš sagovornik.