VIŠEDECENIJSKI PROBLEM
Pitanje granice BiH i susjedne Hrvatske koja je problematična za obje strane na nekoliko ključnih tačaka ponovno je aktuelizirano. No, Hrvatska je Sporazum Izetbegović-Tuđman koristila kao dokaz svojih granica pred institucijama Evropske unije.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je predložio zaključak koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, a kojim se zadužuju Vijeće ministara i Državna komisija za granicu BiH da najkasnije u roku od 45 dana dostave izvještaj o dosadašnjim pregovorima u vezi sa međudržavnim razgraničenjem BiH i Hrvatske.
Osim toga, potrebno je dinamiziranje nastavka procesa ratifikacije Ugovora o državnoj granici BiH i Hrvatske.
Pitanje granice sa Hrvatskom je 2019. godine pokušao riješiti i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ali je tadašnji član Predsjedništva Milorad Dodik aktivirao pitanje vitalnog entitetskog interesa navodno zbog stava vladajuće koalicije u Republici Srpskoj u vezi sa granicom na rijeci Uni.
Šta je do sada uradila Državna komisija za granicu BiH
Sa bh. strane već odavno postoji interes da se pitanje granica sa Hrvatskom riješi, pa je susjednoj državi nekoliko puta upućena inicijativa za rad zajedničke komisije za međudržavnu granicu, ali nikada nije pokazan interes susjeda za održavanje sastanaka.
Zapravo, rad zajedničke komisije bi bio ključan budući da bi njeni članovi na terenu utvrđivali sve tačke spora oko kojih bi se moglo pregovarati eventualno oko razmjene teritorija.
Već ranije je demarkirano 16.000 tačaka kamenih oznaka na dužini granice koja se prositre na više od hiljadu kilometara.
Potrebno je da stučne grupe riješe pitanja spornih tačaka međudržavnog razgraničenja, a Komisija za državnu granicu BiH jučer je održala sastanak te ponovno uputila pisma namjere Hrvatskoj i Srbiji za konačno rješavanje pitanja granica.
Sporazum Izetbegović-Tuđman
U Ugovoru o državnoj granici između BiH i Republike Hrvatske navedeno je da je nastojanje zajednički urediti sva ptianja koja se odnose na osiguranje zajedničke državne granice.
Dogovoreno je da državna granica između BiH i Republike Hrvatske ploha koja okomito prolazi graničnom crtom po zemljinoj površini i odvaja kopneno područje, morske prostore, unutršnje vode, tračni prostor između BiH i Hrvatske.
Također je uvtđeno da je državna granica određena na osnovu graničnog stanja u vrijeme prestanka postojanja SFRJ 1991. godine i uzajamanog priznanja Republike BiH i Republike Hrvatske 1992. godine identirificranog na topografskoj karti 1: 25 000 i na terenu putem granice rubnih naselja te putem diobene crte koja je razdvajala vršenje vlasti u SR BiH i SR Hrvatskoj.
Član 3. Ugovora precizira da se dvije države mogu saglasiti o izmjeni granica ukoliko to olakšava životne uslove stanovništva uz državnu granicu.
Predviđen je i rad Međudržavne diplomatske komisije koja ima zadatak provesri izmjeru bosanskohercegovačke-hrvatske državne granice, izraditi nnove dopunske dokument te planirati i usmjeravati poslove na državnoj granici.
Malostonski zaljev koji problematizira Hrvatska sa prikazom granice BiH
Određeno je da će se Sporazum Izetbegović-Tuđman privremeno primjenjivati, a da se sklapa na neodređeno vrijeme.
Potpisan je u Sarajevu 30. jula 1999. godine, a njegov dodatak čini 86 velikih zemljopisnih karata kojima niko javno nema pristup.
Sada, Hrvatskoj ne odgovaraju svi dijelovi sporazuma, riješeni kao što je to navedeno na fotografiji iznad, ali bi se i BiH u pojedinim tačkama međudržavne granice drugačije postavila posebno nakon što je susjedna država objavila da namjerava napraviti odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Kako je Hrvatska ušla u Evropsku uniju ako nije riješila pitanje granice
Budući da rijeka Una presijeca državnu granicu na 17 tačaka, jedan dio teritorije od kojega Hrvatska nema namjeru odustaiti je Stari Grad Zrinski koji se nalazi u blizini graničnog prelaza Bosanska Kostajnica.
Na spisku državne imovine BiH koji je izradio OHR, nalaze se i otoci u neumskom zaljevu Veliki Školj i Mali Školj koji pripadaju našoj zemlju, iako hrvatska vlada pokušava osporiti bh. suverenitet nad tim otocima, kao i na poluotoku Klek (rt Ponta Kleka).
Naravno, problematiziran je i Pelješki most, odnosno onemogućavanje BiH da ima otvoren pristup moru.
Također, Aerodrom Željava kod Bihaća praktično je smješten u dvije države, od kojih se turistički dio nalazi u Hrvatskoj, a pista u BiH. Nekada je to bio najveći aerodrom u bivšoj Jugoslaviji, a uništen je 1992. godine.
Iako su fizički dva dijela aerodroma udaljeni 300 metara, budući da se nalaze u različitim državama potrebno je putovati više od 20 kilometara ukoliko iz BiH idete posjetiti turistički dio u kojem se nalazi stari avion bivšeg aerodroma u Hrvatskoj preko graničnog prijelaza Izačić.
Hrvatska je na osnovu privremeno utvrđenih granica sa BiH, odnosno Sporazuma Izetbegović-Tuđman ušla u Evropsku uniju jer nikada ne bi mogla biti država članica blokada da su njene granice neutvrđene.
No, taj Sporazum nikada nije ratificiran niti u jednom parlamentu, odnosno ni u Saboru ni u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kada je 2018. godine u Evropskom parlamentu tokom rasprave o Pelješkom mostu postavljeno to pitanje, odgovorila je Evropska komisija.
Tada je istaknuto da je Komisija svjesna kompleksne situacije u vezi granica na moru između Hrvatske i BiH nakon disolucije bivše Jugoslavije, ali da se prema informacijama koje je Hrvatska dostavila, Sporazum iz 1999. godine o državnoj granici između BiH i Hrvatske privremeno primjenjuje.
“U svojoj Strategiji iz februara 2018. godine, Komisija je posebno naglasila da EU ne može i neće uvoziti bilateralne sporove. Njih moraju hitno riješiti odgovorne strane”, navedeno je u odgovoru Evropskom parlamentu.
Ponašanje vlasti Republike Hrvatske prema BiH problematično je iz više razloga. Ta zemlja ignorira bh. interese i koristi svoje članstvo u nadnacionalnim institucijama kako bi nastavila insistirati da se sva otvorena pitanja riješe onako kako to njoj odgovara.
BiH će, budući da se suočava sa izazovima odnosa sa svojim susjedima, morati držati čvrst stav da se pitanje granica riješi što prije, ali nije jasno da li će se bilo šta novo moći uraditi budući da Hrvatska već godinama ignorira zahtjeve zvaničnih institucija naše zemlje.
No i za takvo ponašanje postoji rješenje. Ukoliko dogovori, pa medijacija i eventualan arbitražni postupak sa Hrvatskom ne daju rezultat, kao posljednja opcija ostaje Međunarodni sud pravde u Hagu koji može odlučiti da je Hrvatska već priznala granicu sa BiH budući da je koristila Sporazum Izetbegović-Tuđman tokom pristupanja EU.
Piše: S. Š. U.
Klix
Foto: A.L./Klix.ba
