Spolna i nacionalna struktura žrtava i ljudski gubitci vojnih formacija (1991-1996)

Kao što smo u prvom prikazu predstavili i iznijeli podatke iz „Bosanske knjige mrtvih“ o ukupnom broju ubijenih ili nestalih u zadnjem ratu, vremensku distribuciju ljudskih gubitaka i ljudske gubitke prema statusu žrtava rata (civili ili vojnici), u drugom prikazu donosimo spolnu i nacionalnu strukturu žrtava i ljudske gubitke vojnih formacija. U posljednjem prikazu bit će predstavljana prostorna distribucija ljudskih gubitaka, kako na nivou BiH, tako i općina.

Ukupno je ubijeno kao civili ili poginulo kao vojnici 86 039 muškaraca i 9 901 žena. U tabeli možemo vremensku distribuciju prema kojoj je gotovo 2/3 žena, odnosno njih 5 873 stradalo u 1992, a da je njih 4 848 ubijeno u kratkom vremenskom periodu između travnja/aprila i rujna/septembra 1992. Dakle samo u četiri mjeseca 1992. ubijeno je više žena nego tokom cijelog trajanja oružanih sukoba.
mrtvi1

 

Što se tiče nacionalne strukture stradalih žena iz naredne tabele se vidi da je od ukupno 9 901 ubijene žene tokom cijelog trajanja rata njih 7 179 bilo bošnjačke nacionalnosti, od toga 4 411 je ubijeno u 1992. Na žene srpske nacionalnosti odnosi se 1 664 žrtve, a najveći broj je stradao u 1992, njih 928. Od ukupnog broja smrtno stradalih žena, na žene hrvatske nacionalnosti odnosi se 896 ubijenih, a najveći broj smrtno stradalih je 1992, njih 446. Iz skupine ostalih nacionalnosti smrtno je stradalo 182 žene. Za svega 288 žena nije siguran točan datum smrti.
mrtvi2

 

Važno je napomenuti da od ukupno 9 901 ubijene žene, njih 97,48 % su ubijene ili nestale kao civilne žrtve rata.
Vremenska distribucija stradanja muškaraca, koja je prikazana u narednoj tabeli, pokazuje da se najveći broj smrtnih slučajeva dogodio 1992, njih 38 331. Potom slijede 1995, s 18 265, te 1993, s 17 207.
mrtvi3

 

Nacionalna struktura stradanja muškaraca u odnosu na ukupan broj stradalih muškaraca u periodu od 1991-1995. (86 039): njih 54 834 su Bošnjaci, koji su predominantno smrtno stradali 1992. Naime od ukupno 38 331 muškarca smrtno stradalih u spomenutoj godini, njih 24 734 su Bošnjaci. Muškarci srpske nacionalnosti su, također u najvećem broju stradali 1992. Od ukupnog broja smrtno stradalih muškaraca srpske nacionalnosti (23 309) njih 10 323 je stradalo 1992, dok su muškarci hrvatske nacionalnosti gotovo podjednako stradali 1992. i 1993. Naime, njih 3 295 je stradalo u 1993, odnosno 3 059 u 1992, što može biti dovedeno u vezu s intezivnim sukobima HV-HVO-a s JNA-VRS 1992, a s ARBiH 1993. i početkom 1994. Među muškarcima ostale nacionalnosti stradalo je 389 osoba, a više od polovine 1992. Ovo je prikazano u tabeli ispod.
mrtvi4

 

Od ukupnog broja stradalih muškaraca (86 039), njih 28 739 su ubijeni kao civili, a 57 300 kao vojnici.

 

Ljudski gubitci vojnih formacija

 

Ljudski gubitci ARBiH tokom skoro četverogodišnjeg rata popeli su se na 30 521 vojnika. Od toga 30 003 poginulo je tokom direktnih oružanih djelovanja, a 518 uslijed indirektnih uzroka. Armija je najveće ljudske gubitke imala 1992. U ovoj je godini poginulo ukupno 12 136 vojnika. Ljudski gubitci tokom 1993, 1994. i 1995. imale su rapidan trend smanjivanja, s izuzetkom 1995, u kojoj je došlo do rasta ljudskih gubitaka, ali predominantno vezano za ubojstva zarobljenih pripadnika ARBiH u događajima vezanim za genocid u općinama oko i u samoj Srebrenici. U tabeli možete vidjeti brojke poginulih po godinama od 1991-1996. Za 465 pripadnika Armije nije siguran precizan datum smrti.
mrtvi5

 

Ukupni ljudski gubitci JNA-VRS tokom rata dostigli su nivo od 20 615 poginulih od čega je 20 295 poginulo u direktnim oružanim djelovanjima, a 350 kao posljedica indirektnih uzroka. Pogled ukupnih ljudskih gubitaka pripadnika JNA-VRS, a koji su građani BiH, dat je u narednoj tabeli. Napominjemo da istraživanje nije obuhvatilo pripadnike JNA-VRS državljane Srbije, Crne Gore ili drugih republika bivše Jugoslavije koji su bili regrutirani ili su se u trenutku izbijanja sukoba zatekli u redovima JNA-VRS. Najveće gubitke JNA-VRS je imala 1992, kada je poginulo ukupno 8 761 vojnik. Pad broja poginulih bilježi se sve do 1994. u kojoj je, naročito u drugoj polovini godine, došlo do značajnog rasta broja poginulih, kao i naglog skoka gubitaka u periodu 1995, što se može dovesti u vezu s ofanzivnim djelovanjem ARBiH.
mrtvi6

 

Ljudski gubitci HV-HVO, prikazani u narednoj tabeli, gotovo su u potpunosti koncentrirani na dva perioda. U prvom periodu tokom suradnje i zajedničkog djelovanja s ARBiH, skoro do kraja 1992, oni su dosegli nivo od 2 299 poginulih vojnika. U drugom periodu, u kojem dolazi do sukoba s ARBiH zbog formiranja Hrvatske Republike Herceg-Bosne i proglašenja ARBiH kao nelegitimne vojne formacije na njenoj teritoriji, HV-HVO bilježi nagli trend rasta broja vojnih gubitaka i on u toj godini dostiže najveći nivo od 2 861 poginulog vojnika. Precizan datum smrti nije utvrđeno za 80 vojnika.
mrtvi7

 

Jedinice tzv. APZB (Autonomna pokrajina Zapadna Bosna) imale su ukupne ljudske gubitke od 558 vojnika i oni su koncentrirani u dvije godine te vezani su za oružani sukob s ARBiH.

 

Nacionalni sastav svih vojnih dat je u zadnjoj tabeli, a iz prezentiranih podataka može se konstatirati da je u ARBiH smrtno stradalo 29 631 građanin bošnjačke nacionalnosti ili 97,1% u odnosu na ukupne vojne gubitke, kao i 2,9% pripadnika ostalih naroda. U jedinicama JNA-VRS ukupno je poginulo 20 345 građana srpske nacionalnosti ili 99,87% u odnosu na ukupne vojne gubitke i 0,13% pripadnika drugih naroda. U jedinicama HV-HVO ukupno je poginulo 5 407 građana hrvatske nacionalnosti ili 90,12 %, dok je iz reda ostalih naroda 9,88%. Relativno visok postotak sudjelovanja drugih nacija u jednicama HV-HVO, a radi se o predominantno Bošnjacima 8,4%, rezultat je zajedničkog otpora ARBiH i HV-HVO agresiji na početku rata. Treba napomenuti da nacionalni sastav poginulih pripadnika pojedinih vojnih formacija, nužno ne odražava njihov ukupan nacionalni sastav.
mrtvi8

 

I dio | Bosanska knjiga mrtvih – stvaranje kulture sjećanja

 

Prometej.ba/IT | 02/2013 |

Prema ‘Bosanskoj knjizi mrtvih’ (IDC) ur. Mirsada Tokače

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close