Od registrovanih 3.198.380 birača, na posljednje lokalne izbore izašlo je njih 53,88 posto, odnosno 1.723.140. Ukoliko od tog broja počnemo odbijati procenat birača koji glas nisu dali novoizabranim načelnicima i gradonačelnicima, dobit ćemo novu sliku o efektivnoj izlaznosti.
Piše: Irvin P./Klix.ba
Zbog velikog broja izbornih jedinica, u razmatranje ćemo uzeti samo pet brojčano najvećih izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini i analizom podataka o izlaznosti i pogledom na preliminarne rezultate pokušat ćemo doći do ukupnog procenta birača koji su direktno izabrali nove načelnike.
Banja Luka
Prema podacima Centralne izborne komisije, izlaznost u Banjoj Luci, zaključno sa 4. oktobrom, iznosi nešto više od 55 posto. Broj registrovanih birača u ovoj općini je 189.370, što znači da je svoje biračko pravo iskoristilo nešto više od 103.000 građana.
Najveći broj glasova za gradonačelnika odnio je kandidat SNDS-a Igor Radojičić – nešto više od 50.000. Lakom matematikom, odnosom broja glasova za SNSD i broja registrovanih birača, dolazimo do zaključka da je novog gradonačelnika Banja Luke izabralo tek 26 posto građana sa pravom glasa.
Tuzla
Grad soli na biračkim spiskovima ima 113.477 birača, a njih nešto više od 47 posto našlo je vremena da iskoristi svoje građansko pravo – nešto više od 53.000 Tuzlaka glasalo je na posljednjim lokalnim izborima.
Pobjedu za gradonačelničku utrku odnio je Jasmin Imamović iz SDP-a za kojeg je glasalo oko 22.000 građana. To znači da je gradonačelnika Tuzle izabralo tek 19 posto punoljetnih građana.
Novi Grad Sarajevo
Novi Grad, najveća sarajevska općina, ima 111.930 registrovanih birača s pravom glasa, dok je to pravo iskoristilo samo 48.676 građana ili njih oko 43 posto od ukupnog broja.
Novi stari načelnik je Semir Efendić iz SDA, a za svoju poziciju može zahvaliti 28.172 građana, tj. značajnih 65 posto od ukupnog broja izašlih birača. Iako je udio podrške respektabilan, on pada na svega 25 posto ukoliko se u obzir uzmu oni koji nisu izašli na izbore.
Bijeljina
Centar Semberije ima 107.930 registrovanih birača, a na svoja lokalna biračka mjesta 3. oktobra izašlo je 60 posto građana ili njih 64.360.
Bijeljina svakako ima najbolji odziv među pet najvećih bosanskohercegovačkih općina, ali i taj broj pada ukoliko se u obzir uzmu osvojeni procenti glasova. Ukoliko pobjedu za mjesto načelnika odnese Mićo Mićić iz Saveza za promjene, zahvalnost će uputiti prema 29.280 građana koji su mu dali glas, a koji čine 26 posto ukupnog broja punoljetnih građana.
Zenica
Za kraj uzmimo podatke iz Zenice u kojoj pravo glasa ima nešto više od 102.000 stanovnika. Izlaznost od 41 posto predstavlja jednu od najlošijih među izbornim jedinicama.
Ovaj grad u sljedeće četiri godine vodit će nezavisni kandidat Fuad Kasumović koji je osvojio 14.000 glasova ili oko 35 posto od broja birača koji su glasali. Lakom računicom dolazi se do podatka da je Kasumović osvojio vlast zahvaljujući volji 13 posto građana sa pravom glasa.
Snaga (ne)glasanja
Srednja vrijednost procenta punoljetnih građana koji su izabrali nove načelnike i gradonačelnike u pet najvećih bh. općina iznosi 21 posto, što znači da je čelništvo općine, u ovom slučaju, ne računajući općinska vijeća i skupštine, izabrao svaki peti punoljetni stanovnik.
Ukoliko u obzir uzmemo općinska vijeća i skupštine, prostom razlikom u načinu biranja stvar se znatno mijenja tako da sastavi budućih skupština odgovaraju volji većeg broja građana. Srednja vrijednost procenta izlaska nabrojanih bh. općina je 49 posto pa time slobodno možemo reći da je barem 40 posto punoljetnih građana, odbijemo li partije koje nisu prešle izborni prag, odgovorno za sastav novih općinskih i gradskih vijeća.
