Naser Orić uhapšen zbog administrativne greške?

Midhat Hajdarević 2015-06-11

Pravni eksperti tvrde da su slučajevi Nasera Orića, Ejupa Ganića i Jovana Divjaka identični jer se radi o „politički motiviranim procesima“. Stručnjaci smatraju da je potjernica za Orićem trebala biti „izbrisana“.

„Svake godine uoči 11. jula Beograd učini nešto kako bi relativizirao genocid nad Bošnjacima“, kaže načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković. On je, zajedno sa Naserom Orićem, priveden na švicarskoj granici, ali je kasnije pušten. Kaže da je bio podvrgnut „ponižavajućem tretmanu“ švicarske policije, iako je kao predstavnik bh. delegacije imao svu potrebnu dokumentaciju, važeće putne isprave i službene pozive za obilježavanje dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici. Rekao je kako je Naser Orić, navodno, uhapšen na osnovu crvene interpolove potjernice koju je raspisao Beograd. Međutim, srbijanski zvaničnici još nisu potvrdili da li će od Švicarske tražiti njegovo izručenje. Za hapšenje su, kako ističu, čuli preko medija.

Iznenađeni su i članovi Orićevog advokatskog tima. Nije im jasno na osnovu koje potjernice je uhapšen bivši komandant Armije BiH u Srebrenici. Odvjetnica Lejla Čović ističe da je Interpol trebao izbrisati srbijansku potjernicu raspisanu za Orićem u januaru 2014. godine. „Iznenađeni smo da je uhapšen jer ta potjernica nije na snazi. Mi smo ranije dobili potvrđenu informaciju iz Interpola da je potjernica povučena. Ministarstvo odbrane BiH je 17. februara 2014. godine uputilo protestnu notu Interpolu, tako sigurno mogu kazati da je Interpol ukinuo ovu potjernicu“, izjavila je Lejla Čović za agenciju Anadoliju.

Naser Orić je pred ICTY u Haagu pravosnažno oslobođen svih optužbi koje su se vodile protiv njega.

Čemu služi protokol o saradnji tužiteljstava BiH i Srbije?

Advokatski tim Nasera Orića ne isključuje mogućnost da su švicarske vlasti u ovom slučaju počinile „administrativnu grešku“, propustivši da izbrišu potjernicu iz sistema. Orićeva pravna zastupnica Vasvija Vidović dodaje kako je moguće i da su srpske vlasti nakon bh. protesta i brisanja te potjernice, ponovo izdale potjernicu „što bi bilo suprotno jednoj normalnoj diplomatskoj komunikaciji između država“.

Glavna urednica u BIRN-u (Balkanska istraživačka mreža) BiH, Erna Mačkić podsjeća da su BiH i Srbija potpisale protokol o saradnji tužiteljstava, ali da tim dokumentom nije definirano da li će te institucije obustaviti istrage za ratne zločine ukoliko su one već pokrenute. „Ni jedna ni druga zemlja ne izručuju svoje državljane, nego samo razmjenjuju dokaze. To znači da mogu ustupiti jedna drugoj predmete, ali ne i obustaviti potjernice. Srbija u ovom slučaju nije obustavila potjernice za ratne zločine protiv državljana BiH i sada treba sačekati odluku švicarskih organa. Orić je tek uhapšen. Moguće je da se i u ovom slučaju ponovi ono što se dešavalo u slučajevima Jovana Divjaka i Ejupa Ganića“, kaže Erna Mačkić za Deutsche Welle.

Pravni ekspert Damir Arnaut, koji je pred londonskim sudom zastupao bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, kaže da se radi o „gotovo identičnim situacijama“. „Haški tribunal je u oba slučaja rekao šta je imao reći. Sudovi u Londonu i Beču u slučajevima Ejupa Ganića i Jovana Divjaka, rekli su da se radi o politički motiviranim procesima od strane Srbije. Uopće ne sumnjam da je i u slučaju gospodina Orića ista stvar u pitanju. Uvjeren sam da će i u ovom slučaju nadležnim organima švicarske imati ko da pokaže da se radi o politički motiviranom procesu od strane srbijanskog pravosuđa. Siguran sam da će, prilikom odlučivanja o Naseru Oriću, švicarski organi uzeti u obzir i slučajeve u Londonu i Beču“, kaže Arnaut.

Podijeljene reakcije u BiH

Iz Tužilaštva BiH za Fenu je ranije potvrđeno kako je Orić osumnjičen za ratni zločin počinjen u selu Zalazje kod Srebrenice.

Na vijest o hapšenju Nasera Orića reagirala su udruženja žrtava iz oba bh. entiteta i političke stranke. Predsjednica Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić kaže da je riječ o „namještaljci“ kojom se nastoji omalovažiti predstojeće obilježavanje dvadesete godišnjice genocida koji su nad Bošnjacima u Srebrenici jula 95. godine počinili bivša Vojska Republike Srpske (RS) i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS-a. „Da je Naser kriv, to bi dokazali i u Haagu“, kaže Munira Subašić. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS-a Nedeljko Mitrović sretan je zbog hapšenja Orića. Mitrović ovaj čin vidi kao „početak utvrđivanja istine o zločinima nad Srbima“. „Mi znamo za velike zločine koje je on činio u Podrinju i nadam se da Srbija sada neće podleći međunarodnom pritisku“, rekao je Mitrović.

U automobilu koji je na granici sa Francuskom u srijedu (10.5.) zaustavila švicarska granična policija, pored Nasera Orića i Ćamila Durakovića bio je i potpredsjednik Skupštine Općine Srebrenica Hamdija Fejzić koji je, također, pušten nakon ispitivanja. Oni su u Švicarskoj i Danskoj trebali učestvovati u obilježavanju dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici. Oriću je 2009. godine pred Haaškim sudom suđeno za ratne zločine. Apelacijsko vijeće tada je zaključilo da „nema sumnje da su teški zločini počinjeni nad Srbima u Srebrenici u periodu od septembra 1992. do marta 1993. godine“, ali da „dokaz da su zločini počinjeni nije dovoljan za izricanje kazne pojedincu“. Naser Orić je pravosnažnom presudom oslobođen svih optužbi i pušten na slobodu.