Ne postoji sukob između slobode i reda, ili opšteg dobra ili interesa drugih. Sloboda djeluje u dugoročnom interesu svih. Zastupnici ideje korisnosti, utilitaristi, su bili veliki pobornici slobode jer ona vodi maksimiziranju interesa. Rezultat slobodnog društva će biti, kako je to Jeremy Bentham opisao “najveća sreća najvećeg broja”. Adam Smith je razvio ideju ‘nevidljive ruke’ odnosno, kako je ponekad bila nazivana, ideju ‘sponatnog reda’. Svaki pojedinac ostavljen da raspolaže samo onim sposobnostima koje mu je majka priroda podarila “kao da je vođen nevidljivom rukom da cilj koji nije bio dio njegove namjere.” Ovo znači da će pojedinci, ostavljeni da slobodno ostvaruju svoje vlastite interese, biti vođeni ka saradnji sa drugima u cilju ostvarivanja njihovih zajedničkih interesa i interesa društva u cjelini, unapređujući na taj način opšte dobro. Čovjek mora da zadovolji potrebe drugih u cilju zadovoljenja svojih vlastitih potreba. U Bogatstvu Naroda, Smith je tvrdio da “Obrok na našem stolu ne dolazi zahvaljujući milosrđu i dobroj volji mesara, pivara ili pekara već zahvaljujući njihovoj brizi za njihovim vlastitim interesima.” Mnoga od dobrih i korisnih djela u društvu nastaju kao nenamjerne posljedice akcija drugih, “rezultat ljudskih akcija, ali ne i akcija osmišljenih od strane ljudi”, rječi su Adama Fergusona.
Sloboda vodi ka uvećanju znanja
John Stuart Mill se borio za toleranciju, spremnost da se dozvoli svima da razmišljaju, govore i djeluju na načine koje mi sami ne odobravamo. Druga osoba zaista može biti u pravu, ili sa druge strane mi možemo proširiti naša vlastita gledišta i razumijevanje pokušavajući da razumijemo gledišta drugih, ili možemo promijeniti osobu ubjeđujući tu i druge osobe u greške njihovog načina razmišljanja. “Gnušam se onoga što ste rekli, ali ću do smrti braniti vaše pravo da to kažete”, je često citirana fraza koja se vezuje uz ime velikog francuskog filozofa Voltairea. U slobodnom društvu različita mišljenja i vjerovanja će biti izražena i testirana kroz nadmetanje ideja. Istina će na vidjelo istjerati neiskrenost, dvoličnost. Austrijski filozof Friedrich Hayek je opisao jednu od posljedica slobodnog društva kao uvećanje znanja, znanja koje ne može biti locirano na jednom mjestu ili u jednom tijelu ali je široko rasprostranjeno u pamćenju svakog pojedinca. Sloboda dozvoljava nepredvidivo ili neočekivano. Centralno planiranje i forsiranje pojedinaca da se uklapaju u unaprijed definisane krajnje ciljeve sprečava pojavu i širenje novih ideja i izvođenje eksperimenata.
Odlomak iz djela: Nigel Ashford, Principi za slobodno društvo, str. 37-38.
Dialogos.ba
