-TopSLIDEKultura

Dogodilo se na današnji dan – 28. april

28. april (travanj) (28.4.) je 118. dan godine po gregorijanskom kalendaru (119. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 247 dana.

Rođeni

1442 – Eduard IV, kralj Engleske
1874 – Karl Kraus, austrijski prozaist, publicist i dramatik
1889 – António de Oliveira Salazar, portugalski diktator

1908 – (na slici) Oskar Schindler (Zwittau-Brinnlitz, Češka, 28. travnja 1908. – Hildesheim, 9. listopada 1974.), njemački industrijalac koji je spašavao Židove u Drugom svjetskom ratu od mučenja i sigurne smrti u Holokaustu. Tijekom rata spasio je 1200 Židova od sigurne smrti tako što ih je zaposlio u svojim tvornicama koje se danas nalaze u Češkoj i Poljskoj. Glavni je lik u knjizi Schindlerova arka po kojoj je snimljen film Schindlerova lista.
Oskar Schindler rođen je 28. travnja 1908. u češkom gradiću Zwittau-Brinnlitz. Otac mu se zvao Hans Schindler, majka Franziska (rođena Luser). Rođen je u bogatoj katoličkog obitelji koja je za vrijeme velike depresije 1930-ih bankrotirala. Schindler se tada pridružio NSDAP-u. Kada je Oskar imao 27 godina, njegovi roditelji su se razveli. Oskar je imao jako prisnu vezu sa svojom sestrom Elfride.
Dana 6. ožujka 1928. Oskar se oženio sa Emilie Pelzl (22. listopada 1907. – 5. listopada 2001.), kćeri Josefa i Marie Pelzl. U braku nisu imali djece.
Kao oportunistički biznismen, Schindler je bio jedan od mnogih koji je vidio profit od Njemačke invazije Poljske 1939. Dobio je vlasništvo nad tvornicom u Krakovu od židova koji se zvao Natan Wurzel (vidi arijanizacija).
Schindler je, po Wurzelovom savjetu, tvornicu preimenovao u Deutsche Emaillewaren-Fabrik ili DEF da bi proizvodio emajlirano posuđe. Pridobio je oko 1300 Židovskih robovskih radnika uz pomoć svog Židovskog računovođe Itzhaka Sterna. Kada su se Stern i Schindler prvi put sreli, Scindler mu je pružio ruku, no Stern ju je odbio. Kada ga je Schindler pitao zašto, on mu je rekao da je on Židov i da je Židovima zabranjeno rukovati se s Nijemcima. Schindler je na to odgovorio njemačkom frazom: “Scheiße”. Moguće je da je Schindler u početku bio motiviran novcem – naprimjer, skrivavši bogate Židovske industrijalce – no kasnije je štitio svoje radnike bez obzira na cijenu. On bi, naprimjer, govorio da su nesposobni ili radnici bez udova esencijalni u njegovoj tvornici. Kada bi Nijemci ozlijedili njegove radnike, Schindler bi odmah ulagao prigovore vladi. Schindler je tijekom rata uhićen tri puta. Prvi put zbog toga što je poljubio mladu Židovku u obraz, a drugi put ga je uhitio Gestapo i to zbog aktivnosti na crnom tržištu. Danas je poznato da je Schindler bio agent Abwehra.
Schindler je bio svjedok iznenednog upada u Krakovski geto 1942., u kojem su vojnici skupljali naseljenike geta da ih prebace u koncentracijski logor u Kraków-Płaszów. Schindler je bio užasnut brojkom ubijenih Židova koji su radili u njegovoj tvornici. Bio je jako uvjerljiva osoba, i nakon upada u geto, povećano je koristio svoje sposobnosti kako bi zaštitio svoje Schindlerjuden. Schindler je skrenuo sa svog puta obogaćivanja da bi spasio Židove koji su radili u DEF-u, često koristeći svoj legendarni šarm i laskavu osobnost kako bi izvukao svoje radnike iz neprilika. Jednom, kaže autor Eric Silver u Knjizi pravednika: “Dva gestapovca došla su u njegov ured i tražila da preda petočlanu Židovsku obitelj koja je kupila krivotvorene poljske dokumente.”. Schindler je rekao “dva pijana Gestapovca otplesala su iz mog ureda bez njihovih zatvorenika i bez inkriminirajućih dokumenata koje su zatražili.”. Schindler je navodno i krijumčario djecu iz geta i slao ih poljskim časnim sestrama, koje su ih ili sakrivale od nacista ili su tvrdile da su kršćanska siročad. Dogovorio se sa Amonom Göthom, zapovjednikom Płaszówa, da se 900 Židova prebaci u jedan tvornički prostor gdje bi bili relativno sigurni od pustošenja njemačkih vojnika.
Schindler je dva puta uhićen od strane Gestapa zbog aktivnosti na crnom tržištu i komplikacija sa utajom. Zapovjednik Amon Göth i mnogi rugi SS-ovci uzimali su Židovske posjede (novac, nakit, umjetnine itd.) za sebe, iako su oni po zakonu, pripadali Reichu. Schindler je posredovao u prodaji na crnom tržištu i očuvao je brojne ukradene predmete. Ispitivan je, no oba puta je uspio izbjeći uhićenje. Schindler bi inače podmitio vladine dužnosnike da izbjegne ispitivanje. Napredak Crvene Armije prijetio je oslobađanju konc-logora. Svi ti logori su uništeni i većina njihovih stanovnika je ubijeno. No Schindler je već u listopadu 1944. premjestio 1,098 Židova u Brněnec-Brünnlitz, Protektorat Češke i Moravske, gdje je dobio još jednu bivšu židovsku tvornicu. Tu je započeo proizvodnju protu-avionske municije. Crvena Armija je Brněnec oslobodila 8. svibnja 1945. Schindler je tvornicu napustio prije oslobođenja, i to u pratnji svoje supruge Emilie i nekih prominentnih Židova.
Schindler je u svom životu prošao kroz 3 faze: prva je bila ta u kojoj ga je interesirao samo novac, druga je bila ta u kojoj je želio zaraditi novac, spasiti svoje radnike i spasiti sebe i na koncu treća u kojoj je shvatio da ne može ostvariti sve tri stvari, nego da se mora odlučiti za jednu od te tri – Oskar Schindler se odlučio za najbolju od te tri, odlučio se za spašavanje svojih radnika.
Nakon rata Oskar je emigrirao u Argentinu. Bankrotirao je i vratio se u Njemačku 1958. gdje je vodio nekoliko propalih i neuspješnih poslova. Oskar se smjestio u Frankfurtu na Majni u ulici Am Hauptbahnhof Nr. 4 i pokušao – ponovno uz pomoć židovske organizacije – osnovati tvornicu cementa. Posao je propao 1961. Njegov poslovni partner otkazao je njihovo partnerstvo uz riječi: “…sada je jasno da si ti prijatelj Židova i više neću surađivati s tobom…”
Oskar Schindler je umro 9. listopada 1974. u 66. godini života u mjestu Hildesheim. Pokopan je na katoličkom groblju na brdu Sion u Jeruzalemu.

1916 – Ferruccio Lamborghini, italijanski konstruktor istoimenog automobila
1928 – Leah Rabin, izraelska političarka
1930 – James Baker, američki političar
1937 – Sadam Husein, irački političar i bivši predsjednik Iraka
1948 – Terry Pratchett, engleski pisac naučne fantastike
1961 – Anna Oxa, italijanska pjevačica
1974 – Penelope Cruz, španska glumica
1981 – Jessica Alba, američka glumica

Umrli

1853 – Ludwig Tieck, njemački književnik

1945 – Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator 1925. do 1943.
Političku karijeru je započeo kao socijalist postavši jedan od istaknutih vođa talijanske ljevice. U vrijeme 1. svjetskog rata se sve više razilazi sa stranačkim kolegama zbog svojeg zagovaranja talijanske intervencije na strani Antante. 1919. s istomišljenicima osniva Fašističku stranku koja se brzo razvija i sve više približava desnici pri čemu se i Mussolini udaljava od ranijih ideja. Nakon osvajanja lokalne vlasti i pohoda na Rim 1922. godine postaje premijer, a raznim represivnim i autoritarnim mjerama do 1925., i talijanski diktator. Tijekom tridesetih vodi agresivnu vanjsku politiku i približava se Hitleru i nacističkoj Njemačkoj s kojom 1940. ulazi u rat protiv zapadnih saveznika. Nakon niza neuspjeha i američke invazije, 1943. je smijenjen s položaja i pritvoren, no brzo ga oslobađaju Nijemci i postavaljaju za diktatora marionetske Talijanske Socijalne Republike kojom vlada do kraja rata kada ga partizani zarobljavaju i strijeljaju.

1997 – Kamil Silajdžić, bosanski efendija i hafiz, otac Harisa Silajdžića
2012 – Matilde Camus, španska pjesnikinja

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close