ISIS – Ko su ekstremisti koji žele veliku islamsku državu, a vrše stravične pokolje nad muslimanima
Svijet je ostao zaprepašten slikama koje dolaze iz Iraka. Islamski ekstremisti iz ISIS-a na Twitteru su objavili stravične fotografije masovnih egzekucija iračkih vojnika vjernih vladi
Pohvalili su se tako da su ubili čak 1700 iračkih vojnika tijekom “blitzkriega” prošlog tjedna. Brojka još nije potvrđena, no ako je točna, riječ je o najtežem pokolju od početka rata. Što je ISIS? Tko ga financira? Za što se bore? Donosimo vam najvažnije informacije o ovoj ekstremističkoj grupi koju je (za američke ciljeve, no to je druga priča) napravila CFR (Council on Foreign Relations)
Ukratko o ISIS-u
Islamska država Iraka i Velike Sirije (ISIS) je dominantno sunitska grupa džihadista (suniti su najveća muslimanska skupina u svijetu) koja traži uspostavu kalifata – jedinstvene, transnacionalne islamske države bazirane na šerijatu (islamskom vjerskom zakonu). Grupa je nastala nakon američke invazije kojom je svrgnut Sadam Husein pod imenom Al Kaida u Iraku (AQI). Pobuna koja je uslijedila bila je plodno tlo za njen gerilski rat protiv sila strane koalicije i njenih domaćih saveznika i nasilje je eskaliralo.
Tijekom 2006. i 2007. akcije ove grupe su oslabile. Ali nakon odlaska američkih snaga potkraj 2011. godine, grupa je pojačala napade na, uglavnom, šiitske mete. Ovdje treba napomenuti da u organima vlasti u Iraku prevladavaju šiiti, koji su i većina u državi. Nasilje je tijekom 2013. rezultiralo smrću oko osam tisuća civila. Grupa je u međuvremenu promijenila ime u ISIS, a ponekad se naziva i ISIL (Islamska država Iraka i Levanta) nakon što je ušla i u susjednu Siriju. Ondje se bori protiv režima Bašara al Asada, ali i drugih opozicijskih grupa. Do lipnja 2014. godine, borci iz ove grupe su otjerali iračku vojsku iz Faludže i Mosula i uspostavili teritorijalni kontrolu i administrativne strukture s obje strane iračko-sirijske granice.
Kako je sve počelo?
Osnivač grupe je Abu Musav al-Zarkavi, Arapin jordanskog porijekla. Zarkavi je bio zapovjednik dobrovoljaca u Heratu u Afganistanu, prije nego je 2001. prebjegao u Irak. Ondje se udružio s militantnim Kurdima iz Ansal al-Islama. Amerikanci su ga prije invazije 2003. godine ispred Vijeća sigurnosti UN-a povezali sa Osamom bin Ladenom. No, neki stručnjaci tvrde da je Zarkavi bin Ladenu prisegnuo na vjernost tek 2004. godine.
Prema izvješću Centra za strateške i međunarodne studije, Zarkavi je tada razvio strategiju za pobjedu nad koalicijom u četiri koraka: izolirati američke snage gađanjem njenih saveznika; obeshrabriti iračke kolaboracioniste ciljanjem vladine infrastrukture i osoblja; udariti na pokušaje rekonstrukcije kroz napade na civilne tvrtke koje su je vršile; uvući Amerikance u sunitsko-šiitski rat ciljanjem šiita.
Privremena koalicijska vlada, prijelazna vlada koju su u Iraku uspostavile SAD i njeni koalicijski partneri, u ranom razdoblju okupacije donijela je dvije odluke za koje se vjeruje da su ojačale pobunjenike. Prva odluka bila je zabrana članovima Huseinove političke stranke Ba'ath da obnašaju dužnosničke pozicije. Druga odluka bila je raspuštanje iračke vojske i obavještajnih službi, što im je stvorilo tisuće novih neprijatelja. Mnogi od njih bili su naoružani suniti.
Borci AQI ispočetka su regrutirani iz Zarkavijevih mreža u Pakistanu i Afganistanu, a kasnije su im se pridružili regruti iz Sirije, Iraka i susjednih zemalja. Do 2006. godine, grupa je bila dominantno iračka. No, redovi su im ozbiljno prorijeđeni antiterorističkom akcijom američkih specijalnih snaga, održanoj uz pomoć Sahwe, Sunitskog pokreta buđenja.
Dijelovi Sirije i Iraka koji su pod kontrolom ISIS-a (Izvor: Wikipedia, NordNordWest, Spesh531)
Sukob bin Laden-Zarkavi i novo ime grupe
Bin Laden je vjerovao da će napadi AQI-a na muslimane smanjiti javnu potporu al-Kaidi. 2005. godine preispitali su Zarkavijevu strategiju u pismenoj prepisci. Njihova je veza, tvrde Amerikanci, trajno narušena kad je Zarkavi ignorirao upozorenja da prestane s napadima na šiitske kulturne objekte. 2006. godine, Zarkavi je ubijen u američkom zračnom udaru. Novi vođa AQI-ja postao je Abu Ayyub al-Masri, egipatski stručnjak za eksplozive i bliski Zarkavijev suradnik. U listopadu je al-Masri grupu počeo nazivati i Islamska država Irak (ISI). Nakon pojačane nestabilnosti u Siriji, grupa je proiširila teritorijalne ambicije i prozvala se ISIS.
Amerikanci vjeruju da grupu financiraju sponzori iz Jordana, Sirije i Saudijske Arabije. Za financiranje optužuju i Iran. Većina financija, tvrde stručnjaci, dolazi od šverca, iznuda i drugih vrsta kriminala. Čak i prije nego je osvojila Mosul prije nekoliko dana, grupa je iznuđivala lokalne trgovce. Pri tom je, navodno, zarađivala čak 8 milijuna dolara mjesečno.
Posljednje godine
Vođa ISIS-a od 2010. godine je Ibrahim Awwad Ibrahim Ali al-Badri, zvani Dr. Ibrahim, koji je nakon smrti naslijedio al-Masrija. Al-Badri je obrazovani teolog, a vjeruje se da je rođen 1971. godine. Amerikanci su ga čak i uhitili 2005. godine, no iračka vlada ga je pustila na slobodu 2009.
ISIS je pod njegovim vodstvom iskoristio nezadovoljstvo građana postupcima vlade premijera Malikija. Njegova vlada, u kojoj dominiraju šiiti, odbila je integrirati paramilitarne postrojbe u nacionalne sigurnosne snage, a kritičari kažu i da je proganjao političke rivale iz redova sunita te koristio sektarijansku polarizaciju za vlastitu političku dobit. Suniti su od 2012. godine počeli sa prosvjedima u provinciji Anbar. Prema izvješću Congressional Research Service, u 2012. je bilo desetak dana tijekom kojih je ISIS izvršio napade u više gradova u kojima je ubijeno više od stotinu Iračana.
U travnju 2013. iračke sigurnosne snage su izvršile pretres kampa u al-Hawijahu, nakon čega je došlo do eskalacije nasilja od strane sunita. Pojačali su se napadi automobilima-bombama, napadale su se tržnice, kafići, džamije. U 2013. godini ubijeno je 7818 civila i policajaca, dvostruko više nego 2012., prema procjeni UN-a.
U travnju 2013., ISIS je objavio da se spaja sa Džabhat al-Nusrom. No, bin Ladenov nasljednik Zawahiri je to negirao, zbog čega su se sukobili. ISIS je otada povećao svoju teritorijalnu kontrolu i iskazuje neke od tradicionalnih obilježja suvereniteta. Ima miliciju i provodi svoju (zapadnjacima nezamislivu) formu pravde. Centralna vlada izgubila je regiju Anbar, a u lipnju je ISIS, kako smo već rekli, osvojio i Mosul.
Šta dalje?
Washington ovih dana razmatra da se o situaciji u Iraku upusti u pregovore sa tradicionalno im nenaklonjenim Iranom, piše BBC. Ne treba zaboraviti da su SAD Irance optuživale za financiranje ISIS-a. Obje zemlje sada navodno razmatraju vojnu pomoć iračkoj vladi. Iranski predsjednik Hassan Rouhani rekao je da će razmotriti zajedničku akciju u Iraku. Amerikanci su u Perzijski zaljev poslali nosač zrakoplova USS George HW Bush, kojeg prate još dva ratna broda. No, kako tvrde, američki vojnici neće stupiti na iračko tlo.
Što je Levant?
Dok je jasno na što se misli kada se govori o Islamskoj državi Iraka i Sirije, što je Levant koji ponekad “mijenja” Siriju u imenu organizacije? Levant je geografsko-kulturna regija koja obuhvaća Cipar, Izrael, Jordan, Libanon, Siriju, Palestinu i dio južne Turske. Neki ovim nepreciznim pojmom obuhvaćaju i Egipat, Grčku…
