Sukob vlasti i opozicije nije egzistencijalna drama, jer je pozicija RS neupitna

VIJESTI.BA: Profesore Šolaja, kako ocjenjujete novo najavljeno zaduženje RS od 300 miliona dolara?

ŠOLAJA: Očigledno da je postojala potreba da se riješi i zakrpi finansijska situacija. U slučaju kada je izostalo očekivano kreditno zaduženje kod MMF-a, bilo je potrebno tražiti izvor sredstava na drugoj strani, a s obzirom na potrebe koje su narasle u međuvremenu.
Drugo pitanje je kako će taj novac biti potrošen. Nažalost, pogubna je činjenica da se novac troši za ispunjavanje finansijskih nedostataka, a manje za razvoj. Činjenica je da i FBiH i RS nisu ispunile ranije kreditne linije u skladu sa uslovima na koje su pristale. Naravno, MMF ih u tom slučaju ne želi podržavati. Dakle, po sistemu spojenih posuda, ni FBiH ni RS nisu ocjenjene dobro, stoga je MMF donio ovakvu odluku. No, da li ima i političkih razloga? Sigurno je da ih ima. MMF nije samo banka koja traži samo profit, već postavlja i određene uslove.

VIJESTI.BA: Jesu li Vam jasni uslovi pod kojima se novo zaduženje RS ostvaruje?

ŠOLAJA: To nije moja struka, nisam ekonomista. No, vidim da će odluka o zaduživanju izazvati velike polemike na političkom planu u RS između pozicije i opozicije. Ipak, to nije ništa novo, jer uvijek traje bitka pozicije i opozicije.
Koliko sam upoznat, ministar Petar Đokić rekao je da se novi kredit ostvaruje po povoljnijim uslovima od MMF-a. Svakao da danas nema razvoja bez kredita. Dakle, ako se novac efikasno iskoristi, mogu biti i pozitivni efekti. No, uvijek stoji ono “ako”.  Možemo reći da je i finansijska stabilizacija razvoj, ali ako se samo o tome radi, onda se bojim da je novi kredit samo novo zaduženje.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete trenutnu političku situaciju u RS? Očite su oštre note na relaciji SNSD – Savez za promjene, a 20. oktobra očekuje se posebna sjednica RS na kojoj bi se trebalo razmatrati djelovanje predstavnika RS na državnom nivou. 

ŠOLAJA: Smatram da se ne treba praviti tolika drama oko pomenute sjednice. Činjenica je da je suština i političkog i ekonomskog života u BiH zapravo u entitetima. Čak se i u Vašem pitanju krije ta zamka – državni nivo. To su zajedničke institucije, one su paritetne, rotirajuće i u suštini odražavaju određeni dio koordinativnih politika.
U ovom slučaju se iz jednog okruženja koji predstavlja RS, na političkom i demokratskom nivou raspravlja o aktivnostima u samom entitetu i u zajedničkim institucijama, na nivou gdje se usklađuje sa druga dva naroda. To je politička praksa od koje ne treba bježati. Svaka država ima takvu vrstu rasprave u odnosu na unutrašnje uslove i politički sistem.
Desilo se da jedna politička grupacija ima vladajuću ulogu u RS, a druga politička grupacija sa druggačijim pogledima ima ulogu u okvirima zajedničkih institucija BiH. To je specifičnost BiH, jer je to moguće. U nekim drugim zemljama drugačija je regionalna, parlamentarna i bilo koja druga kompozicija, no u skladu sa tim, svaka zemlja ima svoje rasprave.
Dakle, ne treba praviti dramu oko toga. Smatram čak da je to korisno filtriranje za usklađivanje međusobnih odnosa kada je RS u pitanju. Veliko je pitanje šta će biti konačni zaključak. Ono što je možda konačni zaključak jeste ono što čini suštinu političkog sistema BiH, pogotovo RS – ključni uticaji i ključne politike idu iz entiteta.

VIJESTI.BA: Postoji li u ovom trenutku ijedna tačka oko koje se pozicione i opozicione stranke u RS ne spore?

ŠOLAJA: Mislim da je zajednička tačka opozicije i pozicije u RS, odnosno ono oko čega se ne spore upravo unutrašnje uređenje BiH koje podrazumijeva RS kao entitet sa visokim stepenom autonomije, te donošenje autonomnih zakonskih rješenja. Dakle, većina života se zakonski reguliše u entitetima. U BiH postoji asimetrični sistem. U RS je mnogo viši nivo identifikacije građana sa RS, nego što je to slučaj u FBiH.
Kada govorimo o poziciji i opoziciji u RS, govorimo o dva politička pristupa, dva razmišljanja o tome kako se sagledava realna situacija, politička pozicija, politički procesi i budućnost RS. To je prirodan politički diverzicitet, politička različitost oko koje se raspravljaju. Tu ne treba praviti neku egzistencijalnu dramu. Ključni konflikt bi nastao u slučaju da se na određena rješenja gleda suprotno.
U političkoj borbi su međusobna optuživanja konstantno na dnevnom redu. Smatram da će se možda nakon 20. oktobra u RS malo smanjiti stepen napada. Očigledno je da i globalni i unutrašnji procesi navode na nacionalnu homogenizaciju. Vidite da je HDZ BiH u velikoj mjeri predstavnik Hrvata, približavaju se bošnjačke stranke. Stoga će i u RS odgovor biti usmjeren na smanjenje razlika i veći stepen razumijevanja.

VIJESTI.BA: Možemo li zaključiti da ste optimista kada je u pitanju približavanje srpskih političkih stranaka? Hoće li konačno prestati podjele na “izdajnike i patriote”? Kako one u krajnjoj liniji utiču na građane?

ŠOLAJA: Ne bih to kategorizovao kao optimizam. To je prirodni proces, jer je nemoguće voditi dvije politike o jednom pitanju. To je pogubno i za samu srž politike.
Što se tiče raznih kategorizacija, pa i ove koju ste pomenuli, više mi se čini da su one politički dekor i politički vokabular, nego što to građani zaista tako doživljavaju.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)