Izum parnog stroja
05.01.1769.
U 18. stoljeću započeo je period tehnoloških inovacija koje će kompletno promijeniti europska društva. Bila je to Prva industrijska revolucija, kad su se pojavili prvi strojevi i prve tvornice. 5. siječnja 1769. James Watt patentirao je parni stroj, a njegovim izumom Velika Britanija postala je predvodnica tehnološke revolucije.
Parni stroj nije bio novost
Parni stroj zapravo je već postojao. Na njemu se posebno radilo od kraja 17. stoljeća, no bio je pun nesavršenosti i nije davao željene rezultate. Watt je stroju dodao kondenzacijsku komoru, koja je omogućila značajno manju potrošnju energije, čime je parni stroj napokon postao praktičan za industrijsku uporabu.
Svoja je znanja stekao tijekom školovanja. Isprva ga je podučavala njegova majka, aristokratkinja snažnog karaktera koja je podučavala svako od svoje petero djece. Otac je često bio odsutan, no njegova odsutnost omogućila je obitelji Watt vrlo komotan život. Bavio se prodajom robova.
Jamesa Watta spasili su fakulteti
Watta je zanimala matematika, dok su mu lekcije iz latinskog i grčkog bile dosadne i naporne. Kad je imao 18 godina, umrla mu je majka, a otac se razbolio. Odlučio se na dodatnu obuku u “izradi instrumenata”, što je bila neka preteča mehanike. Otvorio je svoju radnju u Glasgowu, no bio je još mlad i nije imao veze, pa je posao u prvim danima patio.
Od bankrota ga je izvuklo prijateljstvo s profesorima na obližnjem fakultetu, koji su ga zaposlili da izrađuje alate i strojeve za potrebe njihove ustanove. Jedan od profesora kojeg je tada upoznao bio je Adam Smith.
1764. godine oženio je Margaret Miller, koja mu je rodila petero djece. Pri posljednjem porodu je umrla, a on je 1777. godine oženio drugu ženu, s kojom je imao još dvoje djece. Njegov sin Gregory jedini je slijedio očev put i postao uvaženi geolog.
Parni stroj patentirao je 1769. godine, kad je punom parom radio i za fakultete kako bi svojoj sve većoj obitelji pružio siguran život. Umro je 1819., a do kraja života bavio se popravcima i izumima.
Promjena koju je donio izum nije bila samo tehnološka
Živio je dovoljno dugo kako bi vidio promjenu u Velikoj Britaniji koju je sam potaknuo. Njegov izum nije bio hit samo u Velikoj Britaniji već se ubrzo počeo prodavati i u Francuskoj, Njemačkoj, SAD-u i Habsburškoj Monarhiji. Premda su prve tvornice financirali i vodili aristokrati i plemići, do 1819. godine pojavili su se i prvi važni obrti koje su vodili obični ljudi.
Izumi Jamesa Watta omogućili su nekim novim pojedincima da steknu novac i moć. Njih i njihovu djecu mučit će sasvim drukčiji problemi od onih koji su mučili njihove pretke kmetove. Smetat će im što država donosi zakone koji im nisu naklonjeni, što im nabija više poreze, što se kraljevi i carevi ponašaju kao da je sve njihovo i što vlasti cenzuriraju medije kako bi sakrile svoje afere.
James Watt dio je razloga zbog kojih od kraja 18. stoljeća govorimo o novom razdoblju u povijesti ljudske civilizacije. Posljedica tehnoloških izuma bila je društvena promjena s mnogo više bogatih, a poslije i obrazovanih ljudi, koji više nisu pušili priče o kraljevskoj nepogrešivosti i tražili su reformu političkog sustava.
Upravo je zato 19. stoljeće vrijeme prvih modernih revolucija, društvenih previranja i novih oblika vlasti. Bio je to početak modernog društva kakvo danas poznajemo.
Index.hr
