Kavazović: Srebrenica je naša rana i ona će to ostati

Međunarodnoj zajednici imamo mnogo toga zamjeriti, jer zbog njenog nečinjenja, naša djece umiru, kazao je reisu-l-ulema islamske zajednice u BIH Husein ef. Kavazović. U ekskluzivnom razgovoru za tv1 apelovao je na sve muslimane da tokom  mjeseca Ramazana pokažu solidarnost, pomognu jedni drugima i ostanu bliski jedni drugima. Zbog samo jedne riječi, Srebrenica, emocije nije mogao sakriti.

PITANJE: Uvaženi efendija Kavazoviću, Vi ste nedavno uputili javni apel za rješavanje poltičke paralize u interesu građana. Zašto ste to uradili i sa pozicije na kojoj jeste, sa pozicije reisu-l-ulema koliko možete utjecati da se riješi ovakva situacija u BIH.

KAVAZOVIĆ:  Da, upravu ste, mi smo želili da ukažemo napoj javnosti na nagomilane probmeme u našem društvu. Mi smatramo da jer pozicija vjerskih zajendica i naravno ljudi koji obnašaju funcije unutar vjerskih zajendica da ukazuju na probleme koji su u društvu prisutni. Smatramo da je ovaj period koji je iza nas bio period nekomunikacije, nesaradnje državnih organa, institucija, pojedinaca koji su izabrani na određene funkcije. Želili smo da sa svoje strane ukažemo da je potrebno, nužno da ljudi koji su preuzeli amanet, odgovornost da sarađuju, razgovaraju i probleme rješavaju. Naša je pozicija da apeliramo i to je naš domet. Mi ćemo to činiti i u budućnosti da ukažemo na određene stvari koje nisu dobre u našem društvu  koje treba mijenjati.

PITANJE: Prozvali ste i međunarodnu zajednicu. Zašto?

KAVAZOVIĆ: Međunarodna zajednica je dio rješenja ili problema, kako god hoćemo u BIH. Mi znamo da je Ustav BIH Dejtonski sporazum iza kojeg stoji međunarodna zajednica. Ona je ovdje prisutna već dugo i dio je rješenja. Mi međunarodnoj zajednici imamo šta zamjeriti od ‘92. do danas. Njeno učešće ovdje, naravno ima pozitivnih strana, ali mi znamo za one negativne. Posljedica njihovog nečinjenja je genocid u Srebrenici, posljedica njihovog nečinjenja je kršenje ljudskih prava, jedno možemo kazati je Fate Orlović koje godinama traje.  Posljedica njihovog nečinjenja je nepostojanje JMBG naše djece koja umiru, zato što nemaju matični broj. Naravno, kada njima tu odgovornost ispostavljamo, mislim da su opni bili ti koji su sačinili državni okvir u BIH, koji je jako kompliciran i koji sam po sebi vodi do blokada našeg društva.

PITANJE: Je li to znači da ste vi sada očekivali reakciju MZ?

KAVAZOVIĆ: Da očekivao sam, jer su u pitanju djeca. To je ono što nisu odreagirali. Nisu odreagirali kad je bio genocid, ne reagiraju kad se krše ljudska prava, sada kada su u pitanju životi djece, smatramo da je nemoralno od MZ da šuti, da je nemoralno od zvaničnika MZ da izađu na proteste, da učestvuju sa našim građanima, koji su pokazali veću svijest nego oni, da oni zajedno budu tamo na protestima a u stvari da ne rješavaju ove probleme. Oni imaju vrlo konkretnu odgovornost u BIH i nije moralno da se od te odgovornosti “izvlače”. To je nemoralno.

PITANJE: Vi ste također nedavno ukazali i na  predstojeći popis stanovništva U BIH. Kazali ste da će to biti ispit zrelosti za Bošnjake. Jesu li Bošnjaci zreli za predstojeći popis?

KAVAZOVIĆ: Naš narod je zrio stoljećima iako je bio od strane drugih negiran iako je bio istrebljivan, ali Bošnjaci su uvijek znali sačuvati svoje narodno ime. Bili su svijesni onogo što oni nisu htjeli prihvatiti, ali mi znamo da su im naturana različiuta imena, od Srba, Hrvata, Muslimana. Ime Musliman su prihvatili samo da bi sačuvali koliko-toliko svoje narodno pamćenje. Ali to ime nije bilo adekvatno za naš narod. I naravno Bošnjaci su potpunu svijesni svoga imena i jezika. Drugi nam još uvijek postavljuju zamke na ovom putu popisa. Mislim da su svi Bošnjaci očekivali da u popisnici piše samo ime Bošnjak, to se očito nije dogodilo. Smatram da naše političke elite koje su bile zadužene da vode računa o tome, propustile priliku i ponovo nas dovele u određenu situaciju. Naravno, jedan broj naših ljudi, i to mnoram kazati zbog toga što je dugo bilo prisutno ime Musliman kao nacionalno određene, se ne snalazi uu ovome svemu. I to je trebalo uzeti u obzir. No, pošto to nije uzeto u obzir, pošto su naši predstavnici pristali da i to uđe u popisnicu, IZ apelira i smatra da je nužnu da se svi uključimo da Bošnjaci kao zreo narod potvrde svoje ime i potvrde svoj jezik kojim govore. Naravno, mi ne možemo ljude prisiliti na to,  ali nadamo se da će svi oni koji su odgovorni u našem narodu vrlo odgovorno ovo razumjeti i raditi da naš narod ispravno se izjasni na popisu.

PITANJE: Nije li činjenica da u  BIH  Bošnjaci za sebe kažu, mi Muslimani. Na koji način, IZ može preko svojim džemata utjecati, pogotovoo u ruralnim dijelovima BIH, jer činjenica je da ime Musliman više dominira nego Bošnjak.

KAVAZOVIĆ: IZ predano radi na tome  da kod naših ljujdi se napravi razlika između vjerskog i nacionalnog identiteta. Dakle, nacionalnog identiteta kao Bošnjak i vjerskog identiteta kao Musliman. I mi već više od godinu dana smo predani tom poslu. Naši imami  rade, IZ je uključena u to, sve ono što mi možemo kao zajednica. Ali naše mogućnosti su ograničene, nisu bezgranične. Činimo to  na svakoj našoj hutbi, na svakom našem vazu, na svakom našem susretu sa našim  ljudima, u mektebima u radu sa našom djecom, u školama na vjeronauci…Mi svakako da potcrtavamo to. Ono što nam predstoji je ramazan i nadam se da ćemo što više u Ramazanu na tome raditi. Mi se nadamo uz Božiju pomoć, dobrom rezultatu.

PITANJE: Sad smo ervo naveli neke, da kažem probleme u društvu. Ima li nekih pozitivnih stvari da možete izdvojiti i kako komentirate to da se često spočitava IZ da se upliće u političke tokove?

KAVAZOVIĆ: Uvijek ima pozitivnih stvari u društvu. One su više vezane za pojedince kod nas, nego za organizirani rad državnog aparata. Mi imamo jako dobrih privrednika koji nižu uspjehe. Imamo u Goraždu jako dobre rezultate, gospodin Bekto radi jako dobro. Njegova firma zapošljava jako veliki broj ljudi, gospodin Hastor i njegova firma izuzetno rade. Naši sportisti, učenici i studenti postižu izuzetne rezultate na takmičenjima itd. Naravno, želim istaknuti da se rad na autoputu odvija dinamičnije. To su dobre strane, koje vidimo, no puno je problema i oni zamagljuju sigurnop ove dobre strane. kad je u pitanju IZ i njeno uplitanje u političke vode. IZ ne učestvuje u državnom aparatu. Dakle, mi tamo nismo prisutni ni u paralamentima, ni u upravnim odborima  preduzeća, ni u vladim, nemamo ministara, nemamo dakle ljudi koji odlučuju ono što je državni interes. Drugo je pitanje javne sfere.  Da IZ ima pravo da kaže da li je dobro da se negdje u nekoj ulici posadi neko drvo ili nije, da li negdje treba hidrocentralu praviti ili ne praviti, da li bi  put trebao biti bolji ili ne bi trebao, ako nam se to spočitava, onda je to totalitarizam koji vjersku zajednicu, naše imame, svećenike, sveštenike, ma ko to bio ograničava slobodu javnog govora. IZ, ljudi iz IZ trebaju da imaju ono što im je Ustavom zagaraantovano, a to je da javno nastupaju i iznose svoja mišljenja o stvarima u društvu. Ali mi nismo  uključeni u državni aparat. Mi ne predstavljamo državu. Mi nigdje ne glasamo i ne donosimo odluke i smatramo da oni koji nam to spočitavaju ustvari zamagljuju našem narodu vidike. Pokrivaju svoj nerad tako što odgovornost prebacuju na neke koji nisu odgovorni. Mi njih biramo, mi njih tamo šaljemo, oni su tamo u ime nas, u ime naroda iod njih očekujemo  da rade svoj posao za koji su izabrani.

PITANJE: Da, za one koje ste sada govorili evo muku muče sa Ustavom , jednim, drugim izmjenama Ustava. Islamska zajednica također priprema izmjene svoga Ustava. Hoće li to značiti da će reisu-l-ulema ostati jedan u regionu i hoće li na neke drugačije promjene biti u tom Ustavu u smislu drugačiji ovlaštenja reisu-l-uleme?

KAVAZOVIĆ: Mi, prije svega, radimo promjenu UStava zbog Islamske zajednice u BiH i ovih zajednica koji su njen sastavni dio. Ne znamo da li će doći do ujedinjenja, da tako kažemo, ili narastanja svijesti, posto imamo sada inflaciju reisu-l-uleme u regionu , ja se nadam da ćemo mi uspjeti kod Bošnjaka tu svijest podići. Sarajevo je uvijek bilo i u Jugoslaviji i u Austro-Ugarskoj i u socijalističkoj Jugoslaviji bilo sjedište islama, rijaseta, reisu-l-uleme , prije je bio poglavar svih muslimana u regionu. U ovom periodu su se, prije svega, u Srbiji, ali i u Crnoj Gori miješale politike i sada imamo određene podjele unutar tih zajednica. Mi zelimo zajednicu u Srbiji, zajednicu u BiH, u Crnoj Gori, Sloveniji, u našoj dijaspori učvrstiti, povezati, postaviti je fleksibilnijom i funkcionalnijom u isto vrijeme. Određene nivoe organizacije islamske zajednice želimo osvježiti, prenijeti malo više nadležnosti na lokalnu zajednicu da brže rješava probleme, nagomilane probleme unutar potreba muslimana. Mi se nadamo da će Ustav odraziti volju muslimana, mi ćemo provesti, provodimo vrlo široku javnu raspravu, od Sjeverne Amerike do Australije , Evrope, BiH i naravno, susjednih nam država i nadamo se da će Ustav biti takav da će on odraziti volju zajednice, prije svega, ono što muslimani zaista žele. Reisu-l-ulema je naravno jedan, on jeste poglavar zajednice, ima svoje nadležnosti i ograničenja i želimo postaviti tako Ustav da organi budu, da se međusobno kontrolišu, da niko nema previše ovlasti, ali da niko nema ni malo ovlasti pa da ne može funkcionirati. Temelj naše zajednice je naš džemat, naši muslimani u džematu i ovo što činimo , činimo da pomognemo da se tako život dinamičnije odvija i da se lakše rješavaju problemi.

PITANJE: Iduće semice dočekat ćemo Ramazan, sveti mjesec muslimana. Poruka Vaša za Ramazan, koja bi bila?

KAVAZOVIĆ: Ramazan je prije svega prilika da mi svoj ibadet, svoju duhovnost unaprijedimo i to je uvijek tako, izvršavajući ono što nam je dragi Bog naložio kao muslimanima, čime nas je obavezao. Ramazan je prilika da pokažemo solidarnost među članovima zajednice. Mi to činimo uz Ramazan intenzivnije, zato što je Ramazan poseban mjesec i kod Boga, ali i u našim dušama. Ja apeliram na muslimane da pokažu veći stepen solidarnosti, ne samo materijalne, nije ona uvijek presudna. Vrlo je važno da budemo bliski svom bratu i svojoj sestri, da vidimo koji su to problemi sa kojima oni žive, u čemu možemo pomoći jedni drugima. U našem društvu u BiH jako je puno ljudi u stanju potrebe, socijalne potrebe, ali jako je puno i usamljenih ljudi, staraca i starica, koji su sami, ostavljeni, roditelji koji iščekuju svoju djecu. Jako je važno da pokažemo taj osjećaj. Čovjek je usamljen, svi smo mi jako usamljeni, bez obzira bili mladi ili stari, živjeli u gradu ili na selu. Današnji čovjek pati od usamljenosti. Zbog toga je jako važno, apeliram na muslimane, na njihovu vjersku svijest da ostanemo zajedno, da budemo bliski jedni drugima, da pokušamo pomoći jedni drugima i to je ono što je ustvari vjera i to je ono što Ramazan nosi kroz ibadeze, zajedničke susrete, džamije, iftare upravo je mjesec solidarnosti i zajedništva. U tom duhu ja molim dragog Boga da nam pomogne i molim muslimane da razumiju mjesec Ramazan kao mjesec susretanja, mjesec u kojem okrećemo jedni drugima lica i čitamo sa lica ono što u našoj nutrini postoji.

PITANJE: Da, treći dan Ramazana bit će obilježavanje u Srebrenici, klanjat ćete, prvi put u svojstvu reisu-l-uleme, dženazu?

KAVAZOVIĆ: Srebrenica je naša rana i ona će to ostati. Teško je govoriti o Srebrenici. Mi ćemo i ove godine imati oko četiri stotine tijela koja ćemo ukopati. Želim kazati Bošnjacima da ostanu visokog morala i da sačuvamo prisebnost kada je u pitanju genocid nad našim narodom. Mi smo doživjeli velike nepravde kao narod, doživjet ćemo ih još sigurno i osjećamo to i vidimo to ovih dana. Neki zločinci će biti pušteni iako nisu odslužili kaznu. Mi još nismo pokopali naše najmilije, a zločinci koji su to poičinili već se slobodno kreću po ovoj zemlji, govorimo o Krajišniku evo, njega možemo uzeti za primjer. Teška je sudbina muslimana u Evropi. Nju ne razumiju mnogi, za neke smo brojka, za neke smo nepoželjni, za neke smo ljudska bića, ima i onih prijatelja koji nas razumiju. Ali, naša je sudbina da to sve nosimo i da pokušamo, kao muslimani, dostojanstveno podnijeti taj teret. Želio bih kazati, očekivali smo i dalje očekujemo od naših komšija, čiji su sinovi i kćeri počinili zločin u Srebrenici i u BiH da razumiju ovo o čemu mi govorimo. Smatram da za srpski narod, Srebrenica je važna, isto onoliko koliko je važna za nas Bošnjake, u smislu da ih ona može otrijezniti. Za Njemce je holokaust značio otrježnjenje. Smatram da bi trebalo da Srebrenica bude otrježnjenje za srpski narod. Srpski narod je imao, u svojoj povijesti, vrlo svijetlih trenutaka, ali imao je i vrlo mračnih trenutaka, a jedan od njih je Srebrenica. Mi samo apeliramo da ljudi razumiju bol Bošnjaka kad je u pitanju Srebrenica i da tu ranu ne produbljuju. Svojoj braći u Srebrenici, želim zamoliti Boga da im da sabura i da ovo dostojanstveno podnesu kao i do sada. Ono što su oni izgubili niko im to ne može nadoknaditi, ne postoji sila, postoji samo Božija utjeha i nada da ćemo na onom svijetu susresti se sa zločincem oči u oči se pogledati i da će Bog dragi pravdu namiriti, koju nije moguće postići na ovom svijetu. Moramo i mi to razumjeti kao muslimani, da svu pravdu na ovom svijetu nije moguće postići. Bog će poravnati stvari na onom svijetu. Naravno, klanjat ćemo dženazu našoj braći i sestrama koji su ubijeni nevini, i zamoliti dragog Boga da nama, koji nismo uspjeli spriječiti taj genocid, oprosti.

Uvaženi efendija Kavazoviću, hvala Vam lijepo za ovaj razgovor.

Razgovor sa gostom POGLEDAJTE OVDJE.

(Vijesti.ba)