Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH, broj izabranih žena na lokalnim izborima koji su ove godine održani u našoj zemlji iznosi blizu 20 posto. Ženama je u BiH formalno-pravno osigurana ravnopravnost kandidovanja i izbora, ali i dalje postoje tradicionalne predrasude, stereotipi, prepreke i stav društva da ženama nije mjesto u politici.
Prema Izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, jednaka zastupljenost postoji kada je jedan od spolova zastupljen sa 40 posto od ukupnog broja kandidata i kandidatkinja na listi.
Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, u članu 20. propisuje da: “Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje u procentu od 40 posto u državnim tijelima na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili opštine ili nad čijim radom javni organ vrši kontrolu”.
Iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH ističu da su ključni strateški dokumenti koji uključuju ovu oblast Gender akcioni plan kao strateški dokument za ostvarivanje ravnopravnosti spolova BiH za period 2013.-2017. godine i Akcioni plan za implementaciju UN Rezolucije 1325 “Žene, mir i sigurnost” u BiH za period 2014.-2017. u kojima je kao prioritetna oblast prepoznato povećanje učešća žena u javnom životu i donošenju odluka, sa definisanim mjerama, aktivnostima, rokovima i nosiocima odgovornosti.
“Iako su na kandidatskim listama za Lokalne izbore 2016. godine žene bile zastupljene u procentu 41,20 posto, čime je ispoštovana zakonska obaveza, broj izabranih žena i dalje se kreće oko 20 posto. Bez obzira na afirmativnu mjeru koju je definisao Izborni zakon BiH, tradicionalna poimanja rodnih uloga se u BiH manifestuju kao prijetnja za veće učešće žena u procesima odlučivanja u političkim, društvenim i ekonomskim sferama života”, kazali su nam iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Kako navode, žene su još uvijek manje zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini, i daleko od procenta od 40 posto što se smatra ravnopravnom zastupljenošću oba spola.
Na pitanje šta je uzrok takvim rezultatima odgovaraju da su samo neki od uzroka male zastupljenosti žena u politici izborni sistem, stranački sistem (vrijednosti, ideologija stranke), politika kao “muški klub” i zatvorenost političkih elita.
“Tu su i društveno-ekonomski razlozi – (ne)zaposlenost žena, nivo ekonomskog razvoja države, veličina i snaga ženskoga pokreta, nivo siromaštva žena, dvostruko opterećenje žena (nemogućnost usklađivanja privatnog i profesionalnog života) te društveno-kulturni – tip političke kulture države, spolna diskriminacija, nedostatak samopouzdanja žena…”, rekli su iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Ženama je formalno-pravno osigurana ravnopravnost i mogućnost da biraju i budu birane bez diskriminacije putem javnih izbora, da ravnopravno učestvuju u raspodjeli funkcija vlasti i na mjestima odlučivanja, u svim javnim tijelima i odborima putem imenovanja, postavljenja, delegiranja, da predstavljaju svoje vlade na međunarodnom nivou i da su ravnopravne na političkoj sceni, međutim postoje i dalje ukorijenjene tradicionalne predrasude, stereotipi, prepreke i stav društva da ženama nije mjesto u politici, odnosno u javnoj sferi, već u privatnoj sferi.
“Ali Bosna i Hercegovina nije izuzetak, jer u svim zemljama svijeta postoje različiti oblici diskriminacije po osnovu spola te je dužnost država da preduzimaju mjere kako bi se te postojeće neravnopravnosti iskorijenile. Ovdje se radi o promjeni svijesti i stavova, a to je svugdje spor i zahtjevan proces. I promjene se ne mogu ostvariti preko noći niti se napredak može mjeriti u kraćem vremenskom periodu”, kažu iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Dodaju da je Bosna i Hercegovina pokazala opredijeljenost ka postizanju ravnopravnosti spolova, što se dokazuje upravo uspostavljanjem snažnog institucionalnog i pravnog okvira za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.
“Zakonski okvir garantuje i štiti prava žena te ravnopravnost muškaraca i žena u društvu. U ovom kontekstu BiH je ostvarila napredak po pitanju usaglašenosti sa zahtjevima Evropske unije. Na usklađivanju se dalje i konstantno radi. Donose posebne privremene mjere, kvote ili slično u cilju smanjenja postojeće neravnopravnosti. Situacija je de fakto ipak drugačija”, rekli su iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Smatraju da društvo mora pokazati veći stepen osviještenosti i da ne treba robovati predrasudama da ženama nije mjesto u politici.
“Dakle potrebno je više solidarnosti i podrške te ukazati povjerenje ženama na mjestima odlučivanja u javnom i političkom životu, jer imamo veliki broj obrazovanih, istaknutih i uspješnih žena koje treba podržati i što više medijski promovisati, kako bi njihove pozicije i postignut uspjeh bili što vidljiviji te kako bi mlade žene u njima vidjele dobar primjer za slijediti”, ističu iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Navode da stereotipi i predrasude postoje, a da su promjene svijesti i stavova spori i zahtjevni procesi.
“Potrebno je stalno raditi na podizanju svijesti, obrazovanju o pravima žena i njihovom značaju, a u cilju iskorjenjivanja štetnih predrasuda i stereotipa koji vode diskriminaciji i nasilju. Jasno je kako je bosanskohercegovačka politička kultura dominantno kultura muškaraca i da će biti potrebno vremena, truda i inicijative da se takav koncept promijeni u korist većinske populacije, s obzirom na to da žene čine 52 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini”, kazali su nam iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Zaključuju da je neophodno da svi akteri, uključujući političke partije i medije, učestvuju u afirmaciji žena kao ravnopravnih nositeljica političkih funkcija na svim nivoima vlasti u BiH.
Nedavno je Naša stranka objavila analizu zastupljenosti žena u ukupnom broju izabranih kandidata na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini. Kako je saopćeno, žene čine 43 posto od ukupnog broja izabranih kandidata/kinja Naše stranke.
Iza njih nalaze se Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH sa 24,1 posto, zatim Demokratska fronta (DF) sa 21,5 posto, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 21,2 posto i Savez za bolju budućnost (SBB) sa 19,2 posto.
Najmanji postotak izabranih žena na lokalnim izborima imali su Partija demokratskog progresa (PDP) i to 12,7 posto, Socijaldemokratska partija (SDP) BiH 15,1 posto, Stranka demokratske akcije (SDA) 18 posto i Srpska demokratska stranka (SDS) 18,2 posto.
Klix.ba
