Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u državnom Parlamentu, za Oslobođenje kaže da ova stranka ne odustaje od prvog godišnjeg plana BiH (ANP), jer se “spoljna politika spram naše države zasniva na sinergiji između evropskih integracija i ulaska naše zemlje u NATO”.
Za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika kaže da nije državotvoran političar, “protiv je suverene BiH, ne želi dobru budućnost njenim građanima, te definitivno ugrožava ustavni poredak države”.
– S njim se trebaju pozabaviti pravosudni organi, a i približava se smjena predsjedavajućeg u Predsjedništvu BiH, pa se može očekivati i njegovo lagano smještanje u realne okvire. To je pretpostavka koja bi omogućila popuštanje tvrdih Dodikovih stavova. Ako HDZ i SNSD žele implementiranje vlasti, moraće izvagati snagu probosanskog dijela vrha bh. politike (SDA, SBB, DF), te donijeti politički racionalnu odluku, jer u suprotnom, mi imamo Vijeće ministara i Vladu FBiH i u tehničkom mandatu koji mogu funkcionirati u punom kapacitetu, poručuje Mehmedović.
Nakon što je SBB prihvatio poziv SDA, ima li razloga za blokadu vlasti koju su najavili iz vrha SNSD-a?
– Kada je Milorad Dodik pod svoje skute stavio zagriženog esdeesovca, Dobojliju Obrena Petrovića, niko se nije upitao da li će biti blokiran Parlament BiH. SNSD je već i bez SBB-a blokirao rad Parlamenta. Dodikovi sve češći istupi se graniče sa totalnim neprijateljstvom prema državi. To je jedinstven slučaj da neko dobija novac od države koju želi po svaku cijenu da uruši.
Vaganje snaga
Svjestan da je ne može srušiti i uništiti, on politikantskim koračićima daje sebi na važnosti, te su ga puni mediji. Na propagandni medijski rat koji pokušava voditi nasjedaju mnogi, najviše novinari. Ne dajući mu na značaju, umanjivaćemo mu ulogu. SDA je donijela državotvornu odluku. U to se najmanje može miješati SNSD sa Dodikom na čelu!
SDA, SBB i DF prave vlast na državnom i entitetskom nivou. Kako će se to odraziti na kantone u kojima je vlast već formirana ili je bilo govora o koaliranju, recimo, SBB-a sa PDA u Tuzli?
– Neposredno nakon izbora sam rekao da bi vlast na nivou kantona bilo bolje formirati bez SDA, a radi same SDA. Koliko god govorili da je SDA imala dvostruko više glasova od SBB-a i DF-a skupa, možemo sada govoriti o državotvornoj odluci SDA koja može probosanski dio bh. politike pokrenuti uzbrdo. SDA sada mora uzeti u obzir funkcionalnost države, posebno na kantonalnim nivoima gdje se donose odluke od životne važnosti za građane. Stoga, diranje u trenutno stanje u kantonima je diranje u osinje gnijezdo, može se uzrokovati politička nestabilnost kojom bismo se samo stranački prepucavali, a što može samo štetiti i građanima i SDA.
Jedan od uslova za imenovanje mandatara Vijeća ministara BiH je ANP. O tome se sve manje govori, dok je lider HDZ-a BiH sve glasniji u priči o Izbornom zakonu BiH. Hoćete li SBB-u ponuditi usaglašene stavove SDA i DF-a u kojima je ANP na prvom mjestu?
– Smatram da SBB u tom smislu ne može nuditi nikakve svoje stavove. Jasno je rečeno da bez MAP-a i ANP-a probosanski blok koji je na vidiku nije spreman da daje bilo kakve ustupke za formiranje Vijeća ministara. Na procesima koji su se odvijali u susjednim zemljama trebamo učiti te dobre prakse međunarodne zajednice i integracijskih procesa.
Ukoliko ovdje govorimo o stavovima tri stranke koje su već u vlasti na državnom nivou, jasno je da je glavni uslov HDZ-a Izborni zakon. SNSD-ov uslov za navodnu neutralnost za koju se zalažu doprinosi blokadi rada Parlamenta BiH, dok SDA ne odustaje od MAP-a.
Oštre kritike posljednjih dana upućene su na račun predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika zbog izjava u Banjoj Luci. Koliko takve izjave usporavaju uspostavu vlasti, makar dolazile od onih koji nastoje što prije ugledati leđa kadrovima u tehničkom mandatu?
– Izjave gospodina Dodika gledam u jednom sasvim drugom kontekstu. On je u službi srbijanskih političkih elita, koje žive u nacionalističkoj i genocidnoj sadašnjosti zbog svoje prošlosti. Dodika se koristi i za izgubljeno Kosovo, koriste ga i za dalje približavanje Rusiji i istočnim interesima koji se sve češće pominju na Balkanu.
Šta Vama govori to što se potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić obrušila na poteze Ambasade SAD-a? Šta sve nije dobro u našem pravosuđu?
– Radne večere su uobičajene u svim ambasadama u BiH, pa tako i u Ambasadi SAD-a, koja je dala nemjerljiv doprinos u poboljšanju rada VSTV-a. Ipak, moramo znati da je naša pravosudna zajednica autarhična, blokirana karika u funkcioniranju države. Sve je iza paravana, njihove niše su zatvorene i ako neko iskoči iz tog klišea, na direktnom je udaru te svoje zatvorene zajednice. Ružica Jukić je ovdje bila samo glasnogovornik ostalih. Smatram da jedino transparentnošću, otvorenošću i ukazivanjem na greške drugih kolega, pravosudna zajednica može profunkcionirati. Tu je i korupcija u čijim je raljama i pravosuđe. Njihovo gledanje države „odozgo“ nas samo može odvesti u još veći ponor. Prisjetimo se “rata” između Milana Tegeltije i Branka Perića. Taj sukob nam govori sve o VSTV-u. Uostalom, vanjska politika BiH nije ni najmanje u nadležnosti VSTV-a, te bilo kakve primjedbe od VSTV-a nisu umjesne. Od njih se očekuje da obezbijede pravedan sistem pravosuđa u BiH, a na korist svih građana.
Matthew Palmer je tokom boravka u Sarajevu poručio da se naši lideri trebaju ugledati na vođe Sjeverne Makedonije i Grčke. Dokad ćemo čekati da se to i desi?
– Upravo ta poruka ukazuje na licemjerstvo međunarodne zajednice spram naše države. Obećanje da će Sjeverna Makedonija ući u Evropsku uniju je dovelo do „velikog“ pomirenja ove dvije države. Međutim, iza ćoška se krije želja Albanije da, takođe, uđe među Evropljane. Ukoliko se to ne desi, na Balkanu može biti svašta. Riječi ovdje više ne vrijede ništa, jer politika po sistemu spojenih posuda može biti presudna u regiji. Zbog toga se svijet mora opredijeliti koju će politiku voditi na Balkanu.
Gola sječa
Povratak Amerike i američkih interesa ovdje treba da nas sve ohrabri, jer je to zemlja koja želi dobro BiH, ali koja je sve i aminovala u Daytonu. Tu se počeo graditi mir na Balkanu, neka tu gradnju i dovrše. Alternativa tome je da nas ostave na miru i da ne posežu za tutorstvom nad BiH.
Kao jedan od državnih parlamentaraca, mislite li da su Vaše kolege na nižim nivoima raspravu umjesto o rezervnim sastavima policije trebale utrošiti na novu prirodnu nesreću koja je zadesila BiH, a da im se u svemu trebao priključiti i Parlament BiH?
– Kako sam već rekao, život se dešava na nivou entitetskih i kantonalnih vlada i skupština. Na primjer, da je federalni Parlament usvojio zakon o šumama, možda bi situacija sa poplavama bila sasvim drugačija. Vrši se nelegalna sječa šume, ponekad i gola sječa koja dovodi do erozije terena. Ilegalna i neplanska eksploatacija šljunka je takođe dovela do erozije riječnih korita, što je svakako problem države i zbog toga trpi priroda, ali i građani na ugroženim područjima. Ukoliko ne njegujemo prirodu, ona će nam vratiti istom mjerom.
Okrenimo se građanima
Sigurnosna pitanja su svakako prioritetna za sve nas, te je pitanje rezervnog sastava policije važno ako se ono razmatra sa aspekta sigurnosti građana, ali ako je to politikantstvo kojim se podižu tenzije među nama, onda je to uvođenje “policijske države” kao što je slučaj u manjem bh. entitetu.
Istovremeno, smatram da se ni državotvorna pitanja ne trebaju ni u kojem slučaju zapostaviti. Policija, uniforme Oružanih snaga, zastava BiH, sve je to u zadnje vrijeme bio udar na našu državotvornost. To i granice čine našu državu državom. Ipak, svi se trebamo okretati građanima koji su nas izabrali. Omogućivši njima bolji život, nećemo morati brinuti za našu Bosnu i Hercegovinu.
Slobodna Bosna
