Intervju za FT
Ekstremno desna stranka Alternative für Deutschland(AfD) zalagat će se za referendum o članstvu u Evropskoj uniji u stilu Brexita ako dođe na vlast, izjavila je stranačka čelnica Alice Weidel, pozdravljajući izlazak Ujedinjenog Kraljevstva kao savršeno ispravan potez.
“To je model za Njemačku, opcija da se može donijeti takva suverena odluka”, rekla je Weidel u intervjuu za Financial Times. Weidel je na čelu stranke od 2022. godine i kaže da će vlada AfD-a nastojati reformisati EU i ukloniti njen “demokratski deficit”, uključujući ograničavanje ovlasti Evropske komisije, “neizabrane izvršne vlasti”.
“Ali ako reforma nije moguća, ako ne uspijemo ponovno izgraditi suverenitet država članica EU-a, trebali bismo pustiti ljude da odluče, baš kao što je Velika Britanija učinila. I mogli bismo imati referendum o ‘Dexitu’ – izlasku Njemačke iz EU-a”, rekla je Weidel.
Ova ideja otvara veliki tabu u Njemačkoj, gdje su mainstream stranke predano proevropske. Također, njemački ustav postavlja stroga ograničenja nacionalnim plebiscitima, a čak i da se oni održe, ankete pokazuju da bi velika većina Nijemaca glasala za ostanak u EU. Međutim, među biračima AfD-a podrška EU je najslabija.
Weidel je govorila u kontekstu velikog porasta podrške AfD-u, koja prema anketama iznosi 22 posto – što je više od sve tri stranke u klimavoj koaliciji kancelara Olafa Scholza – socijaldemokrata, Zelenih i liberala.
Očekuje se da će AfD pobijediti na regionalnim izborima u septembru u istočnim pokrajinama Saskoj, Brandenburgu i Tiringiji – no budući da sve druge vodeće stranke odbijaju sklopiti koalicijske dogovore s AfD-om, njen put do vlasti nije izvjestan.
Njemačka obavještajna agencija ukazala je na ekstremizam unutar AfD-a i stavila nekoliko stranačkih zvaničnika pod nadzor. Ipak, stranka je profitirala na nezadovoljstvu javnosti kancelarom Scholzom i njegovim lošim vođenjem privrede.
No, posljednjih se dana stranka našla na udaru kritika zbog izvještaja o kontroverznom sastanku u novembru prošle godine između zastupnika AfD-a i austrijskog ekstremno desnog radikala Martina Sellnera, na kojem se raspravljalo o planu za prisilno uklanjanje miliona imigranata iz Njemačke – uključujući građane sa njemačkim pasošima.
Protesti protiv AfD-a održani su u brojnim njemačkim gradovima, a političari su isticali opasnost koju stranka predstavlja za njemačke demokratske institucije.
Weidel nije učestvovala na sastanku i brzo je otpustila bliskog saradnika koji je bio prisutan. Ipak, imala je problema s obuzdavanjem reakcije. Lars Klingbeil, čelnik socijaldemokrata, optužio ju je da je relativizirala plan deportacije i umjesto toga se obrušila na “medijsku kampanju klevetanja” protiv AfD-a.
“Ti si vučica u janjećoj koži. Ali ja ti kažem da se vaša fasada se počinje urušavati. Ljudi konačno vide pravo lice AfD-a”, rekao joj je Klingbeil tokom rasprave u Bundestagu prošle sedmice. Weidel je u svom intervjuu okrivila Correctiv, istraživački list koji je prvi izvijestio o sastanku, osudivši metode organizacije kao “skandalozne”.
“Bio je to pokušaj da se kriminalizuje sama ideja zakonite repatrijacije ljudi koji nemaju dopuštenje za ostanak ovdje ili podliježu nalogu za deportaciju. AfD je stranka koja se zalaže za provođenje zakona ove zemlje”, rekla je Weidel.
Objasnila je da za nju koncept “remigracije” znači protjerivanje ljudi koji su “nezakonito stekli državljanstvo sa lažnim podacima” ili pojedinaca “sa dvojnim državljanstvom koji su osumnjičeni za terorizam ili su osuđeni kriminalci”. Isključila je masovna protjerivanja: “Ovdje ne možete generalizovati”.
Međutim, također je rekla da 1,1 milion ukrajinskih izbjeglica trenutno u Njemačkoj nema dugoročnu budućnost u zemlji, dodajući da je bila greška dopustiti im da primaju socijalnu pomoć:
“Jasno je da će svi Ukrajinci morati otići kući kad rat završi. Oni će ionako biti potrebni da pomognu u ponovnoj izgradnji svoje zemlje”.
AfD su 2013. osnovali konzervativni ekonomisti nezadovoljni spašavanjem eurozone tokom krize državnog zaduživanja. No, postepeno se stranka pomaknula udesno, iskoristivši val bijesa zbog politike otvorenih vrata bivše kancelarke Angele Merkel prema izbjeglicama. Tako je stvorena žestoka platforma protiv imigracije i establišmenta.
Weidel, inače doktorica ekonomskih nauka koja je radila za Goldman Sachs i Allianz Global Investors prije nego što je ušla u politiku, vodi zastupnički klub AfD-a od 2017. Živi u istospolnom partnerstvu sa ženom iz Šri Lanke, što je izdvaja u stranci kojom dominiraju muškarci sa tradicionalnim pordičnim stavovima.
Sa svojom poznatom bijelom bluzom i biserima, dobrostojećim nasljeđem i karijerom u financijama, ona daje AfD-u “auru buržoaske respektabilnosti koja ima snažnu privlačnost za birače srednje klase izvan tradicionalne tvrdodesničarske baze”, rekao je Hans Vorländer, politolog na Tehničkom univerzitetu u Dresdenu.
Ipak, sigurnosni zvaničnici upozoravaju da se iza tog imidža krije stranka u koju su uvelike infiltrirani desničarski ekstremisti i koja se sve više radikalizuje. Njemački sud presudio je 2019. da se jednog od viših stranačkih dužnosnika Björna Höckea smije nazvati fašistom, pozivajući se na “provjerljive činjenice”.
Druge stranke odgovorile su na prijetnju AfD-a stvaranjem “vatrozida” koji onemogućava bilo kakav oblik koalicije ili saradnje sa strankom. Kao rezultat toga, uprkos snazi u anketama, AfD nema vodeću ulogu niti u jednoj od 16 njemačkih pokrajinskih vlada.
Govoreći iz svog ureda sa pogledom na Reichstag, uz buku protuvladinih protesta koja se čuje u daljini, Weidel je sama priznala da AfD neće doći na vlast u Berlinu prije 2029. godine. No, insistirala je na tome da je buduća uloga AfD-a u vladi neizbježna, predviđajući da će demokršćani iz desnog centra (CDU) biti prvi koji će odustati od bojkota.
“CDU neće moći dugoročno održati svoj vatrozid”, rekla je o stranci koju je nekada vodila Merkel. Prošlogodišnji izbori u njemačkoj pokrajini Hesse, nastavlja Weidel pokazali su “da možemo formirati jasnu desničarsku većinu. A CDU to dugoročno ne može odbiti, posebno u istočnim regijama”.
Upitana koji će biti prioriteti AfD-a u vladi, Weidel je rekla da će “uvesti efikasne granične kontrole i odmah deportovati strane kriminalce”.
Reformisala bi porezni sistem, smanjila državnu birokraciju i prekinula njemačku tranziciju sa fosilnih goriva na obnovljivu energiju:
“Francuska planira 15 novih nuklearnih elektrana, a mi se uzdamo u vjetroturbine i solarne ploče koje ne možemo sami ni proizvesti”.
(Vijesti.ba)
