Piše: Ernad Metaj
Nesmotreno, ili ne, novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt se bez ijednog konkretnog poteza počeo nametati kao novi dezintegrativni faktor u BiH. Ako ne demantuje medijske natpise prema kojima je opasno zagazio u podršku opstanku plemenskih saveza u BiH Schmidt nam već šalje poruku da želi biti samo visoki predstavnik u FBiH što prema Dejtonskom mirovnom sporazumu nikako nije njegova uloga. Na to upućuje činjenica da za sada potpuno ignoriše institucionalno negiranje odluke njegovog prethodnika o zabrani negiranja genocida i ostalih ratnih zločina u RSiu, i da pažnju usmjerava na položaj Hrvata u BiH.
– Problem je što visoki predstavnik svojim nastupima stvara dojam da još nije dovoljno informisan o stanju u BiH. Njegovu priču, ako je tačna, a čini se da jeste jer u svim medijima postoji veliki dio zajedničke interpretacije njegovih izjava o nejednakoj zastupljenosti Hrvata u vlasti demantuju statistike. Osim toga zanemaruje se činjenica da je teško, ili skoro nemoguće majorizirati narod čiji predstavnici kontrolišu ključne poluge moći u ovoj državi kao što su finansije i pravda. Prema onome što je do sada radio nameće se mišljenje da nam Schmidt kao i predsjednik HDZ-a Dragan Čović želi staviti žute trake obilježavajući nas kao pojedince koji nemaju slobodu izbora a što je već osuđeno presudama međunarodnog suda za ljudska prava, za Patriju je istakao akademik Slavo Kukić.
Problem u F BiH je što za sada nema jedinstvenog odgovora politika koje sebe nazivaju probosanskim. Nimalo naivno dio njih pristaje na matricu svođenja problematike Izbornog zakona BiH na izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH u čemu za sada prednjače SBB i NIP.
– Šta znači Schmidtova izjava da je Komšić izabran većinskim glasovima Bošnjaka iako je izabran u skladu s Ustavom BiH. Da li moram funkcionirati samo kao Hrvat, a ne građanin koji ima svoje slobode. Ja želim izbor, zašto moram uopće glasati za Hrvata, a ne za nekoga ko je najbolje rješenje!? – pita se akademik Kukić.
Već nakon istupa Schmidta s Bleda akademik Kukić je upozorio na opasnost da se BiH vraćao u situaciju gdje se dogovor plemenskih poglavica ponovo pretpostavlja institucijama.
– Ako se ispostavi tačnim da su njemu podjele u BiH važnije od građanskih prava čekaju nas turbulentna vremena u kojima ni jedan scenarij nije nemoguć, pa ni Dodikovi s kojima sve intenzivnije operira, a oslikani su i u priči u uređivanju Banja Luke dostojnom glavnom gradu nove države, smatra Kukić.
Na opasnost od ponovnog uzmicanja predstavnika međunarodne zajednice pred obesmišljavanjem institucije Visokog predstavnika u BiH od strane arhitekata cijepanja BiH i njihovih suflera u svojoj novoj kolumni ukazao je i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak. Iz te kolumne se da iščitati obaveza novog visokog predstavnika da BiH ne vuče u „svijet tame“ tako što bi i sam prihvatljivim učinio negiranje genocida samo da bi privolio predsjednika SNSD-a da okonča blokadu državnih institucija vlasti.
– Nije dovoljno da vlasti Republike Srpske okončaju opstrukciju države bez koje inače tog entiteta uopće ne bi bilo u povijesti, već naprosto zastupnici koji su glasali za odbacivanje Inzkovog zakona moraju biti na neki način kažnjeni i mora biti poslana poruka da je okončanje institucionalne kulture poricanja genocida norma koja se očekuje od jednog zakonodavnog tijela kao što je narodna skupština, napisao je u kolumni profesor Ćurak.
Iz svega navedenog vrijeme je da se visoki predstavnik u BiH obrati svim njenim građanima i jasno artikuliše vlastite stavove. U suprotnom mogao bi sam sebe svesti na glasnogovornika Dragana Čovića i njegove bolesne ambicije da do penzije samo za sebe rezerviše fotelju u Predsjedništvu BiH.
Time se Christian Schmidt prvenstveno deklariše kao desno orijentirani političar koji dolazi iz Kršćansko-socijalne unije koji je dokazao spremnost i da povlači poteze koji se kose sa stavovima zvanične vlasti u Njemačkoj. Za BiH je u tom pogledu izuzetno važan i rezultat predstojećih izbora u Njemačkoj gdje bi pobjeda Zelenih i SPD-a značajno relaksirala desničarski utjecaj na moderiranje zapadne politike u BiH.
Patria
