Obilježavanja 100. godišnjice Bitke na Galipolju
Povodom obilježavanja 100. godišnjice kopnene bitke na Canakkaleu 24. i 25. aprila će biti održan niz manifestavija, kojima će, pored državnog vrha Turske, prisustvovati predsjednici 21 zemlje, te šefovi parlamenata, premijeri, ministri, ambasadori i drugi visoki zvaničnici zemalja iz svih dijelova svijeta.
Svoj dolazak na obilježavanje 100 godina od početka kopnenih borbi jedne od najvećih bitki Prvog svjetskog rata koja se odigrala na Dardanelima najavili su i šefovi međunarodnih organizacija, poput Ujedinjenih nacija, Evropske unije, Arapske lige, Organizacije islamske konferencije, Afričke unije i drugih.
Među najavljenim gostima su i brojni visoki zvaničnici iz regije. Predsjednik Albanije Bujar Nishani, MVP Srbije Ivica Dačić, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, predsjednik Slovenije Borut Pahor, te hrvatski ministar branitelja Predrag Matić Fred su ranije potvrdili svoje dolaske.
Bitka na Canakkaleu, poznata kao Bitka na Galipolju, bila je jedna od najkrvavijih i najžešćih bitaka u Prvom svjetskom ratu, a prema mnogim pokazateljima i ratovanja u uopće.
(Vijesti.ba)
Galipoljska bitka jedna je od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata. Vodila se od 25. travnja 1915. do 6. siječnja 1916. Odluku da se desantom osvoji Galipoljski poluotok saveznički zapovjednici su donijeli nakon niza uzaludnih pokušaja bombardiranja s mora po vanjskim utvrdama koje su štitile ulaz u tjesnac Dardaneli.
Osvajanjem poluotoka Saveznici bi sebi omogućili pristup Carigradu, s konačnim ciljem njegovog zauzimanja, čime bi se iz daljnjeg toka rata izbacilo Osmansko Carstvo i ponovno otvorila ruta za opskrbu Rusije.
Snage Antante su mahom sačinjavale trupe Britanskog Carstva izvan Engleske (Irska, Australija i Novi Zeland) koje su činili dobrovoljci i neredovna vojska, što se ranije smatralo za jedan od glavnih razloga katastrofalnog poraza Saveznika. Danas se smatra da razlog potpune propasti invazije leži u nizu grešaka koje su načinili zapovjednici operacije.
Tursku vojsku je predvodio Kemal Atatürk, kasniji utemeljitelj turske republike te njen prvi predsjednik, koji je svoj vojni ugled stekao upravo na bojnom polju kod Galipolja.
Danas Galipolje u Australiji i Novom Zelandu predstavlja simbol velikog, nepotrebnog i uzaludnog stradanja, te se u tim zemljama 25. travnja svake godine obilježava Anzac Day, spomen na žrtve Galipolja.
Osim pod nazivom Galipoljska bitka ova se bitka još zove, prema turskim izvorima, Çanakkale Savaşları, “Bitke kod Čanakkale” (prema gradu Çanakkale na južnoj azijskoj strani Dardanela) te Dardanelles Campaign, “Dardanelski pohod”, prema američkim izvorima.
O bitci je snimljeno nekoliko filmova, od kojih je Galipolje, australskog redatelja Petera Weira, zasigurno najpoznatiji.
(wikipedia)
