“Konstituiranje vlasti u političkom sistemu Bosne i Hercegovine uvijek je komplicirano. Kvote ga čine dodatno zapetljanim “
Tri mjeseca nakon održanih izbora u Bosni i Hercegovini vlast je formirana samo u Republici Srpskoj, dok se formiranje vlasti u određenim kantonima, na federalnom i državnom nivou još čeka. Federalni nivo komplikuje činjenica da stranke Osmorke nemaju većinu u Klubu Bošnjaka u Domu naroda, te činjenica da nisu baš sve stranke Osmorke sigurne u svoju odluku o širokoj koaliciji. Na nivou BiH je poznato ime mandatarke za sastav Savjeta ministara, ali se mjesecima vodi rasprava o imenima budućih ministara. Proces je donekle omeo i Milorad Dodik: svojom retorikom i zahtjevima da po prvi put ministar u Savjetu ministara iz reda Bošnjaka bude iz Republike Srpske, odnosno pod kontrolom SNSD-a. Koaliciju je dodatno poljuljao i izlazak NES-a i Stranke za BiH iz koalicije iako njihove “ruke” u Parlamentu nisu neophodne.
Rokovi za formiranje vlasti
Kada je u pitanju državni nivo vlasti, nakon što Predsjedništvo BiH imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, nakon čega imenovani predsjedavajući ima rok od 35 dana da imenuje ministre i zamjenike ministara u Savjetu ministara. Predstavnički dom u roku od 22 dana mora potvrditi predsjedavajućeg, a ministre u roku od 70 dana od konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma. Iako su rokovi za formiranje vlasti u BiH predviđeni zakonom, oni su se više puta kršili.
Posljednih dana u janvom diskursnu nametnula se tema da izbor novog saziva Savjeta ministara komplikuju nacionalne kvote, što nije istina jer se radi o klasičnom odmjeravanju snaga, unutarstranačkoj borbi i pukoj raspodjeli plijena. Najviše pažnje javnosti izazvale su dvije ministarske pozicije: minsitra prometa i komunikacija (Naša stranka) koji dolazi iz reda ostalih, te ministra za ljudska prava i izbjeglice (Bh. Zeleni) koji dolazi iz reda Bošnjaka.
Iako zakon ne propisuje iz kog entiteta trebaju biti ministri iz reda konstitutivnih naroda do sada je pravilo bilo da ministri iz Federacije BiH budu Bošnjaci i Hrvati, a iz Republike Srpske Srbi i u odlazećem sazivu je imenovan ministar iz reda Ostalih. Stiče se dojam da je imenovanje novog saziva Savjeta ministara zakomplikovao izbor minsitra iz reda Bošnjaka iz Republike Srpske. Mjesto je prvo bilo namijenjeno Denisu Šuliću, da bi na kraju isplivalo ime Sevlida Hurtića. Stoga je pitanje da li izbor komplikuju nacionalne kvote?
“Konstituiranje vlasti u političkom sistemu Bosne i Hercegovine uvijek je komplicirano. Kvote ga čine dodatno zapetljanim. Doduše, komplikacije prilikom izbora i imenovanja su česta pojava u svakom izbornom sistemu. Naše trojstvo plus povremeni ostali uvijek su izvor kontroverzi.Tako je i sada. Umjesto da gledamo ŠTA će se raditi, mi redovno gledamo – KO? I to samo dodatno generira podjele i sukobljavanja u društvu. Niccolo Machiavelli je davno rekao – “ako hoćete spoznati sposobnost lidera, gledajte im okruženje”. Iz toga se generiraju kadrovi. A kadrovska politika kičma je svake vlasti, temelj njenog uspjeha ili neuspjeha”, kaže za BUKU novinar i urednik portala Politicki.ba Sead Numanović.
Bivša zastupnica u Predstavničkom domu BiH i predsjednica Akademije za žene Maja Gasal Vražalica kaže da u prateći sazive posljednih pet izbornih ciklusa nijedno, ministar iz reda Bošnjaka nije imenovan iz Republike Srpske. Napominje da nažalost osoba iz reda Ostalih nije zakonska obaveza da mora biti u Savjetu ministara BiH, već se Ostalima kompenzira na način da taj jedan, iako u zakonu stoji najmanje jedan, bude ili u Savjetu ministara BiH ili u generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH.
“Po zakonu o Vijeću ministara BiH u članu 6 stoji da se mora osigurati NAJMANJE jedno mjesto za Ostale, ali ta osoba može biti ili u Vijeću ministara ili u generalnom tajništvu VMBiH”, kaže Gasal Vražalica dodajući da glas ministra iz reda ostalih nema presudnu ulogu niti je njegov glas jednako važan kao glas ministara iz reda konstitutivnih naroda.
Zašto je ministar iz reda Bošnjaka iz Republike Srpske
Dok se čeka imenovanje Savjeta ministara pitanje je zašto ministar Bošnjak dolazi iz koalicionog bloka SNSD-a kojem su legitimni Srbi samo oni koji žive u Republici Srpskoj posebno jer je jasno kakav je odnos SNSD-a prema Bošnjacima koje ne želi ni nazvati pravim imenom. Jasno je da su za Dodika najbolji Bošnjaci oni koje on kontroliše.
“Teško je razumijeti ili naći opravdanje otkud sada da SNSD-u ide mjesto Bošnjaka. Tako da nije stvar nedostatka kadrova, već je stvar personalnih ambicija, dugova prema određenim članovima unutar stranke ili lakšeg i jednostavnijeg upravljanja tom osobom na čelu tog nekog ministartsva (Dodik – njegov ministar)”, mišljenja je Gasal Vražalica.
Dok se nova vlast pokušava predstaviti alternativom SDA, jasno je da rade po istom receptu: imenuju se poslušni i podobni, a ne kompetentni i stručni.
“U našem sistemu sve smo bliži spoznaji da “legitimno predstavljanje” stvarno ne znači ama baš ništa, osim pogona lidera stranaka da drže vlast. Poslušnici su uvijek ispred sposobnih. Takav postulat samo generira negativno – institucije ne rade, kriminal cvjeta. Pogledajte samo ko je sve bio na pozicijama – od Predsjedništva BiH do bilo koje kantonalne vlasti. Običan čovjek se, s jedne strane, prosto zastidi! S druge, ima onih – dobronamjernih, ali naivnih – koji sebi kažu: pa morao ili morala bih se angažirati, ovo je i moja država. Problem nastane onda kada spoznate da je sistem tako nakaradno postavljen da sam od sebe generira sve što ne valja. I to je jedan od razloga što je ova država u permanentnoj krizi. Nju generira sistem. Jedini način kada to nije bilo tako neki od nas živjeli su u vremenima Paddyja Ashdowna. Nakaradni bh. sistem tada je funkcionirao sasvim suprotno i BiH je bila primjer za ugled u svijetu. Dakle, ovaj sistem može biti dobar samo ako ga njen kreator – Zapad – čvrsto kontrolira i upravlja njime. Pošto to nije moguće više, onda se on mora promijeniti. A Zapad to neće. Tako da smo osuđeni na patnju. Ili odlaske…”, pesimističan je Numanović.
Sada kada su poznata imena svih ministara jasno je da su oni birani po više osnova: Dodik da ima više mehanizama kontrole ali i moguće blokade, Naša stranka da ispuni stranački cilj izlaska iz Kantona Sarajevo, ostale stranke uhljebljavanja članova ili predsjednika stranaka. O stručnjacima ni riječi. Oni su ili nezaposleni ili otjerani u zemlje Evropske unije.
Buka
