Kultura

Sanjao je Sarajevo, zaljubio se u Bosnu i Hercegovinu, a građane glavnog grada zadužio je za sva vremena

ZABORAVLJENI GENIJ BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH: Sanjao je Sarajevo, zaljubio se u Bosnu i Hercegovinu, a građane glavnog grada zadužio je za sva vremena

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti.

Glavni junak naše današnje priče je Juraj Neidhardt, arhitekt, profestor, jedan od pionira suvremenih dostignuća građevinarstva i arhitekture u Bosni i Hercegovini.

Juraj Neidhardt se rodio na današnji dan 1901. godine u Zagrebu. 

U Bosnu i Hercegovinu došao je 30-ih godina prošloga stoljeća iz Le Corbusierovog ateljea, a na poziv arhitekta Dušana Grabrijana.

Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Juraj Neidhardt je u tekstovima objašnjavao svoju ideju o nastanku bosanskog pola svjetske suvremene arhitekture, a projektantskim idejama i ilustracijama je dopunjavao svoje tvrdnje. Juraj Neidhardt je iz Grabrijanovih postavki izvlačio svevremenske vrijednosti arhitekture. Njegovo daljnje djelovanje bilo je sublimirano u brojnim natječajnim i drugim radovima – sintezi univerzalnog i regionalnog, uvijek čisto stojeći na pozicijama moderne arhitekture.

Tokom 1938. godine bio je zaposlen u preduzeću “Jugočelik”, u čiji sastav su ušli i: rudnici željezne rude i Željezara u Varešu. Tada je započeo projektiranje i izgradnju radničkih naselja u rudarskom bazenu Srednje Bosne (Zenica, Vareš, Ilijaš, Breza, Kakanj i Ljubija).

Oblikovao je radničke kuće, od čije dispozicije, opreme i okoliša je očekivao da utemelje kulturu stanovanja jedne cijele generacije prema poznatom sloganu da ljudi grade kuće, a kuće grade ljude. Tokom studiranja u Beču na Akademiji likovnih umjetnosti i za vrijeme rada u bečkom ateljeu čuvenog arhitekta Petera Behrensa, Neidhardt je izradio vrlo inovativan projekt za aerodrom.

https://youtu.be/VvWUJOkev5s

Pored projekata u glavnom gradu Hrvatske, Juraj Neidhardt je obilježio moderno doba bh. athitekture stvorivši neke od kultnih objekata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Njegovi projekti su:

-Paviljon i ljetna pozornica na Ilidži, projekt iz 1938. godine.

– Stambene zgrade u Alipašinoj ulici u Sarajevu, iz 1958. godine.

 -Dom izvidača u Sarajevu.

-Filozofski fakultet u Sarajevu, iz 1959.

-Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, iz 1965. godine.

-Skupština Bosne i Hercegovine (današnji Parlament BiH) u Sarajevu, iz 1980.

-Urbanističko rješenje jezgre, naselje Marijin dvor u Sarajevu.

Također, Radničko naselje Vareš Majdan, izgrađeno nakon Drugog svjetskog rata prema urbanističkom projektu Juraja Neidhardta iz perioda 1939/40., proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Velikan našeg doba, Juraj Neidhardt umro je u Sarajevu 13. jula 1979. godine,  a jedna ulica u glavnom gradu BiH nosi njegovo ime.

(SB)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close