Samostan u Fojnici čuva historiju BiH: Mjesto pomirenja i edukacije za sve posjetitelje
Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici svoje temelje je dobio daleke 1502. godine, a danas predstavlja ukrasno zdanje malog gradića u Srednjobosanskom kantonu. Pažnju posjetitelja privlači svojim izgledom, ali ono što se nalazi u njemu je mnogo vrijednije.
Više od 500 godina samostan u Fojnici sakuplja muzejske i bibliotekarske fondove kako bi od zaborava sačuvao historiju Bosne i Hercegovine. Uz ovaj samostan veže se i ime fra Anđela Zvizdovića koji je od sultana Mehmeda II Fatiha dobio ahdnamu koja je bosanskim franjevcima omogućila nesmetan rad. Iako je 1664. godine u velikom požaru izgorjela zgrada samostana, a unutar nje i brojne dragocjenosti, godinama poslije ponovo je napravljena zbirka stvari koja privlači sve veći broj posjetitelja.
Proteklih godina samostan u Fojnici svoju misiju i djelovanje usmjerio je na proširenje znanja te je ove godine svojim posjetiteljima i gostima predstavio biblioteku sa blizu 40.000 naslova. Narednih godina u planu je obnavljanje slika u crkvi koje su stare blizu 120 godina, a koje daju posebnu draž molitvenom prostoru.
U razgovoru za Klix.ba župni vikar i kustos muzeja fra Janko Ljubos je kazao kako je muzej star koliko i franjevačka zajednica, blizu 700 godina te da nije ciljano stvaran.
“Muzej je nastao tako što smo nabavljali one predmete koje su trebali fratrima, a nakon njihove upotrebe ostavljani su za budućnost. Biblioteka je nastala kao potreba škole, zbog čega smo prikupljali brojne naslove. Ono što nismo mogli nabaviti, fratri su pisali ručno, a za primjer mogu navesti Rječnik turskog jezika. Danas u našoj staroj biblioteci ima 10.500 naslova, a u novoj 40.000 knjiga koje su dostupne čitateljima”, kazao je fra Ljubos.
Danas su u muzeju samostana izložene zbirke predmeta izrađenih od metala, zbirke skulptura, predmeta od tekstila, arhivska građa i knjige. U pinakoteci je smješteno više od 160 slika podijeljenih u dvije zbirke, djela nastala u periodu od 17. do 19. stoljeća i djela akademskog slikara Gabrijela Jurkića. Arhivski fond samostana sadrži osmanske dokumente, dokumente nastale u austrougarskom periodu, ljetopise samostana, razne rukopisne knjige, matične knjige, a među najznačajnijim i najpoznatijim arhivskim dokumentima izdvajaju se prijepis ahdname sultana Mehmeda II el Fatiha i Fojnički grbovnik.
Tokom godina muzej je mijenjao svoj izložbeni prostor, a prije 15 godina je izgrađena nova zgrada, dok je 2014. godine sve bilo otvoreno za javnost. Fra Ljubos ističe kako muzej predstavlja cijelu Bosnu i Hercegovinu, sve religije, živote i historiju Bosne i Hercegovine.
“Naš muzej je spoj svega jer je nastajao kroz dugo i predugo osmansko vrijeme pa je proživio neku staru i novu Jugoslaviju, zatim austrougarsko vrijeme i komuniste te u konačnici ovu nedemokratsku demokratiju. Sva razdoblja koja su prošla kroz našu državu su ostavila i svoja obilježja. Posebno bih istakao katoličku, pravoslavnu i islamsku vjeru koje su obilježile ove periode. Ko god dođe u naš muzej prepozna sebe, svoju vrijednost u ovoj državi i u ovom gradu”, istakao je fra Ljubos.
Iako u vrijeme rata u Fojnici nije bilo mnogo hrvatskog stanovništva, danas je drugačije. Muzej samostana u Fojnici ima pomirljivu i edukativnu zadaću i uspješno je obavlja. Ljudi su vremenom naučili kako se nekada živjelo i kako se sada može živjeti.
Jedini problemi u Fojnici danas su, kao i u drugim gradovima, nezaposlenost i odlazak mladih. Župni vikar fra Janko Ljubos se nada da će se i taj problem riješiti te da će Fojnica i drugi bh. gradovi postati mjesto povratka i ostanka mladih.
Piše: E. M./Klix.ba
