Salih Fočo: Politizacija je nadmašila sve druge odnose u društvu
Protesti koje građani Bosne i Hercegovine već deseti dan organizuju sasvim sigurno se mogu označiti kao socijalno-ekonomske prirode i zahtjeva koje oni upućuju, kazao je danas profesor Salih Fočo. Govoreći na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 pod nazivom “Kako dalje iz socijalnog bunta”, Fočo je istakao kako su uzroci ovakvog stanja u BiH višestruki, a temeljni uzrok počinje 1994. godine, kada je Predsjedništvo BiH donijelo zakon o podržavljenju društvene i radničke imovine, te odatle počinju veliki socijalni i ekonomski problemi u BiH.
“Iskorak je prvi u promjeni ambijenta u kojem se BiH nalazi, što podrazumijeva promjenu ekonomskog i političkog sistema, te socijalne pozicije građana. Nužno je poduzeti niz koraka, depolitizaciju života, da politika bude jedan od segmenata kreiranja društvenih promjena, da se konačno čuje glas naroda koji učestvuje u promjenama, te uvažavanje nevladinog sektora koji je do sad bio potpuno zanemaren. Samo tako će biti moguće promijeniti ambijent i stanje i odnose u BiH”, istakao je Fočo, dodavši da je u BiH potrebno promijeniti i vrijednosni sistem, jer danas na svim nivoima vlada nekompetencija.
Do izražaja mora doći rad, znanje, sposobnost, vrijednost i poštenje, kazao je Fočo, dodavši da u novom vrijednosnom sistemu treba postaviti stvari na drugačiji način. On je dodao kako smatra da će ovaj socijalni bunt pomoći da se odnosi u BiH promijene nabolje.
Politički sistem koji je BiH dobila Dejtonskim sporazumom, generisao je ekonomsku krizu, tvrdi profesor Suad Kurtćehajić. Politička oligarhija razmišlja samo o svojim interesima, a u proteklih 20 godina situacija je takva da se oformila jedna nova klasa, od vlastodržaca i nosilaca direktorskih funkcija.
“Promjena vlasti nije jedino rješenje. Mi moramo promijeniti milje u kojem će naši državni funkcioneri djelovati. Pod hitno treba napraviti specijaliziranu organizaciju koju su napravili i u Hrvatskoj i nazvali je USKOK, Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala. Da se donese poseban zakon po kojem će to tijelo djelovati i da se tim zakonom utvrde njihove nadležnosti i status, te postupak oduzimanja nelegalno i neosnovano stečene imovine. Tek kad se to uradi i kad se naprave ingerencije da se ‘krupne ribe’ procesuiraju i nađu iza rešetaka, onda će to biti najbolja satisfakcija za narod, a velika opomena političarima koji budu na vlasti”, poručio je Kurtćehajić.
On je dodao i da je krajnje vrijeme da visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko krene da ispunjava svoje obaveze, što je pomaganje uspostave institucija BiH.
“Institucije BiH nisu samo one predviđene članom 3., njih deset. Postoji jedan član u Dejtonu koji ne može niko da razriješi osim visokog predstavnika, a tiče se dodatnih nadležnosti. On je jedini krajni tumač, tako je zapisano Dejtonom. Kada se BiH integriše, doći će strani kapital u BiH”, istakao je Kurtćehajić.
Ekonomske funkcije države uopšte nisu pravilno određene Dejtonskim ustavom, rekao je profesor Anton Jekauc. On je dodao da trenutno privreda mnogo trpi, te da su procjene da se radi o desetinama miliona KM.
“Ali, privreda doživljava i neko pročišćenje, jer jasno je da model u kojem živimo više ne može opstati. Mi se moramo okrenuti budućnosti, javnom i privatnom partnerstvu, moramo natjerati Parlament da donese zakone koji su kočnica našem razvoju, desetak privredno-sistemskih zakona. Privreda što gubi usljed blokada, ostvariće ubrzanje u radu Parlamenta, da se nedostajeći zakoni u najkraćim procedurama usvoje”, naglasio je Jekauc.
(Anadolija)
