Bh. građani koji žive izvan zemlje neće biti uključeni u ukupan broj stanovnika

Kako bi bili ravnopravni učesnici popisa, državljani BiH koji žive izvan zemlje, nastoje da u vrijeme popisa od 1. do 15. oktobra budu u svojoj zemlji. Neka udruženja pripremaju organizovan odlazak svog članstva

(RSE)

Popis stanovništva i domaćinstava u BiH biće proveden od 1. do 15. oktobra ove godine. Posljednji popis izvršen je 31. marta 1991. godine. Od tada veliki broj građana BiH napustio je domovinu, i to će biti jedna od najznačajnijih izmjena u demografskoj strukturi zemlje. Najmanje milion ljudi koji žive izvan BiH nije zadovoljno načinom na koji su tretirani u Zakonu o popisu stanovništva.

Diskriminisani bh. građani

Popis državljana BiH koji žive u inostranstvu duže od 12 mjeseci obaviće se na posebnom obrascu koji se nalazi na web stranici, kaže direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović:

„Državljani koji su na privremenom radu i boravku u inozemstvu sami popunjavaju ovaj popisni obrazac – to je tzv. samopopisivanje, koje mogu naći na web stranici www.popis2013. ba na kojoj se nalazi popisnica i uputa kako će se popuniti, a također i puna adresa Agencije za statistiku BiH. Obrazac je potrebno odštampati, popuniti ga i dostaviti ga isključivo poštom, ovo je jako bitno naglasiti – na adresu Agencije za statistiku BiH najkasnije do 15. 10..“, pojašnjava Milinović.

Državljani BiH koji su svoju domovinu napustili tokom ratnih godina i danas žive u preko 100 zemalja svijeta, predlagali su da se popis obavi u bh. diplomatsko – konzularnim predstavništvima. Kako navodi Haris Halilović, potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore, osjećaju da su diskriminisani Zakonom o popisu stanovništva:

„Oni koji su pravili ovakav Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH očito su zaboravili činjenicu, ili možda nisu, da državljani BiH u svijetu nisu klasično iseljeništvo – oni nisu klasična emigracija, da je većina od tih milion ljudi morala silom napustiti svoja ognjišta u BiH“, podsjeća Halilović.

Građani BIH koji žive izvan svoje zemlje neće biti uključeni u ukupan broj stanovnika koji će se dobiti popisom. Ali tako bi se došlo do pouzdanog broja onih koji žive širom svijeta, kaže Zdenko Milinović, i posebno naglašava:

„Ljudi se boje da će im popisom doći u pitanje neka njihova prava – državljanstvo, imovina, izborna prava. Popis je isključivo statistička aktivnost. Podaci se koriste isključivo u statističke svrhe. Nijedan individualni podatak niti imamo pravo, niti ćemo dati bilo kome, tako da će potpuno biti zaštićeni osobni podaci svake osobe koja se bude popisala.“

Predstavnici Svjetskog saveza dijaspore tokom razgovora u nadležnim institucijama u BiH su tražili isti odnos prema dijaspori kao i prema građanima koji žive u BiH, kaže Faruk Tičić:

„Građani BiH koji žive širom svijeta, bolje reći u dijaspori, osjećaju da su punopravni građani BiH. I zato smatraju da imaju ista prava kao i oni građani koji žive u domicilnoj državi, i da imaju ista prava da budu popisani“, navodi Tičić.

Uplitanja Hrvatske

Istovremeno, pojavila su se i prva uplitanja susjedne Hrvatske u popis stanovništva u BiH. Tako je na zvaničnoj web stranici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljen poziv Hrvatima izvan BiH da se odazovu popisu, uz instrukciju da se izjasne kako su „po nacionalnosti Hrvati, po vjeroispovijesti katolici, i da govore hrvatskim jezikom“.

Reagovao je Centar za mirovne studije iz Zagreba, o čemu Gordan Bosanac kaže:

„Prvi razlog nam je bio što smo uvjereni da je potpuno neprimjereno da službene institucije jedne suverene države daju naputke građanima druge suverene države. Mi vjerujemo da o svom identitetu i o tome kako se netko osjeća, kojim jezikom govori, kojoj vjeroispoviujesti pripada, moraju odlučivati prvenstveno sami ljudi i da nema potrebe nikakvih naputaka od strane državnih institucija.“

Protest su uputile i bh. nevladine organizacije koje čine koaliciju „Jednakost“. Nakon ove, kao i reakcije Centra za mirovne studije iz Zagreba, Državni ured izmijenio je dijelove originalnog teksta, ali sam poziv nije uklonjen, kaže Bosanac:

„I dalje stoji da se preporuča da se građani hrvatske nacionalnosti izjašnjavaju na modelu: Hrvat, katolik, i da se govori hrvatski jezik. I to nam je bio dodatni problem, jer nam se čini da to potiho odražava politiku da nacionalni, etnički identitet ide sa jezičnim i sa vjerskim identitetom, što svakako nije istina. Vi možete biti Hrvat, a možete biti ateista i možete govoriti bosanskim jezikom. Puno je tu kombinacija. Nema potrebe ove tri kategorije sinergizirati u jednu identitetsku kategoriju.“

Kako bi bili ravnopravni učesnici popisa, državljani BiH koji žive izvan zemlje, nastoje da u vrijeme popisa od 1. do 15. oktobra budu u svojoj zemlji. Neka udruženja pripremaju organizovan odlazak svog članstva.

Popisom će biti obuhvaćeni i strani državljani koji u BiH žive duže od 12 mjeseci, i oni će ulaziti u ukupan broj stanovnika ove zemlje.