Novi američki paket sankcija protiv Rusije donesen je tako da ga Tramp ne može lako ukinuti. To je svojevrsna pobuna Kongresa protiv predsjednika. Ali sankcije imaju naličje koje će izazvati bijes evropskih partnera SAD.
Novi paket američkih sankcija cilja energetski sektor i druge ključne segmente ruske ekonomije, ali je nešto drugo privuklo pažnju: nove mjere su takve da ograničavaju mogućnost Donalda Trampa da jednostranu ukine sankcije kao predsjednik. Nije baš svakodnevna pojava da Republikanci i Demokrate u Kongresu postignu takav sporazum, ali su ga ovdje postigli – u utorak je i Predstavnički dom usvojio novi paket.
Bijela kuća je, vidjevši koliko je sati, prikočila sa protivljenjem. Doduše, Tramp bi mogao da stavi veto na zakon, ali bi onda vjerovatno bio preglasan u Kongresu što bi bila svojevrsna blamaža. Trampovoj administraciji sada jedino ostaje da, ako naumi da promijeni režim sankcija, piše obrazloženje Kongresu o kojem će senatori i kongresmeni moći da odluče u roku od 30 dana.
Tramp nema podršku baze oko Rusije
Sastanci ruskih i američkih diplomata su uvijek bili veoma prijateljski
„Ovo je prilično jedinstven razvoj, kada se uzme u obzir kakvi su obično odnosi grana vlasti u SAD”, kaže Džefri Anderson sa Univerziteta Džordžtaun. Prije samo nekoliko mjeseci teško je bilo zamisliti da bi Kongres – prije svega Predstavnički dom gdje su mnogi iz republikanske većine Trampove pristalice – pristao da veže ruke svom predsjedniku. „To je znak koliko je Tramp sputan čitavim ruskim pitanjem”, kaže Anderson.
Razlaz republikanskih predstavnika – koji odreda moraju da brinu o svom reizboru – i Trampa pokazuje još nešto, smatra Mark Lendler, profesor javne uprave na koledžu Smit. „Za razliku od drugih pitanja u kojima se Trampovi stavovi razlikuju od tvrdokornih konzervativnih politika – kao što su imigracija i slobodna trgovina – kod pitanja Rusije biračka baza Republikanaca nije na Trampovoj strani”, kaže on. „Zato su Republikanci u Kongresu slobodniji da se oko ovog pitanja izjasne suprotno Trampu.”
Ako su se prethodne tri runde sankcija protiv Rusije mogle vidjeti kao reakcija na aneksiju Krima i mješanje Moskve u istočnoj Ukrajini, novi paket mjera svakako se tumači kao ishod nelagode Kongresa zbog navodne naklonosti Trampa prema ruskom kolegi Vladimiru Putinu te sumnjivih kontakata koje su dvije strane imale u kampanji. Štaviše, izvorni prijedlog zakona pisan je zbog sankcija protiv Irana, a mjere protiv Moskve su dodate kasnije, kako su na vidjelo izlazili novi podaci o susretu Trampovih bliskih saradnika i ruskih predstavnika tokom kampanje.
Problem za Evropu?
Kao da u zapećku ostaje drugi, možda i važniji aspekt: mjere predviđaju moguće kazne za kompanije koje pomažu Rusiji u izgradnji gasovoda. To bi moglo da pogodi brojne evropske firme i optereti partnerske transatlantske odnose. Jednim okom se već gleda ka projektu Sjeverni tok 2 koji bi trebalo da dovodi ruski gas preko Baltika u EU. Nije čudo da su se Njemačka i Austrija usprotivile mjerama Kongresa.
„Paket sankcija u velikoj mjeri potencijalno izvozi žrtvovanje u Evropu i evropske kompanije”, kaže Andreson. „To će biti problem.” Ranije sankcije protiv Rusije su uvijek bile dogovorene sa vodećim članicama EU. „Partnerstvo Obame i Merkelove je bilo apsolutno centralno”, primjećuje Anderson. Toga sa Trampom nema ni u tragovima.
- DW.DE
- Autor Michael Knigge
