Denis Mujić, romski medijator svakodnevno govori svojim jezikom. Međutim, u obrazovnim institucijama rijetko ga može koristiti, a iako je ovaj jezik star tisuće godina sve je više zaboravljen i sve rjeđe se koristi i u romskim zajednicama.
“U većini slučajeva se zaboravlja romski jezik. Romi sve više žive u miješanim brakovima i ne prenose na svoju djecu romski jezik. Jedan od razloga može biti taj što se stide svoga jezika ili što su ga i oni sami zaboravili”, kaže Denis za Radio Slobodna Evropa na Svjetski dan romskog jezika.
Denis Muhić se romskog jezika, kaže, nikada neće odreći.
“Ljepota tog jezika je tako velika. Kada sjednem sa svojim nenama i djedovima, kada oni tako lijepo govore osjećam se baš posebno. Osjećam neku toplinu, da sam dobrodošao. Drugi to ismijavaju, ne znajući za romsku tradiciju, naše običaje i jezik. Našu kulturu vežu za prijevremene brakove. To je pogrešno, to nije romska kultura. Naša kultura su muzika, nošnja, tradicija, naš jezik”, naglašava.
Alija Krasnići, romski književnik iz Srbije, objavio je više od 100 knjiga, te je autor Srpsko-romskog rječnika u koji je sazdano više od 120.000 riječi. Kaže, međutim, kako ga žalosti činjenica što, ne samo u Srbiji, nego u svim zemljama u okruženju ima veoma malo razumevanja za književnost na romskom jeziku.
“Ono što mi napišemo na romskom jeziku prevedemo i na srspki jezik, kako bismo se ljudima približili. Želimo na neki način da stvaramo mostove među ljudima da bismo se sve više povezivali i što više znali jedni o drugima. Ovde na Balkanu, u bivšoj Jugoslaviji, živeli smo svi zajedno. Sada živi svako u svojoj državi i malo se ljudi sporazumevaju. A svi možemo dati svoj doprinos na Balkanu, jer znate, Balkan prednjači u Evropi što se tiče pisane reči na romskom jeziku”, navodi Krasnići.
Književnik, sociolog i filozof Bajram Haliti kaže da je romski jezik majka svih jezika. Naime, kako nam je pojasnio Haliti, južnoslavenski jezici potiču iz romskog jer on pripada indoeuropskoj i arijevskoj skupini jezika.
“Zato mi inzistiramo, prema svim europskim zakonima, rezolucijama i konvencijama, da se poštuje romski jezik jer jedan od zakona EU nalaže prava o manjinskim jezicima. Konvencija je obavezujuća i države koje nisu priznale tu konvenciju krše poglavlje 23 Konvencije o nacionalnim manjinama, koje je direktno vezano za integraciju Roma. Romski jezik treba ući u škole”, napominje Haliti.
Romski nevladin sektor u BiH čini sve da romski jezik ponovno oživi. Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost”, već se neko vrijeme zalaže da se romski jezik uvrsti među nacionalne predmete u Tuzlanskom kantonu.
“Mi smo već u pregovorima s Ministarstvom obrazovanja Tuzlanskog kantona po ovom pitanju. Već je formirana komisija za izradu obrazovnog akcionog plana za romsku djecu u kojem će se svakako naći romski jezik. Ne mislimo da romski jezik trebaju učiti samo romska djeca nego svi učenici koji budu zainteresirani. Mi imamo prekrasnu kulturu i tradiciju, imamo svoj jezik. Mi to moramo čuvati i isticati i pokazati javnosti da Romi nisu ljudi koji neće da rade, da su prljavi i tako dalje. Mi želimo pokazati da smo ravnopravni građani. Nama treba pružiti šansu i saslušati nas”, naglašava.
Svjetski dan romskog jezika UNESCO je priznao prije tri godine, a romski jezik u zemljama Balkana autentičan je, te ostao netaknut posljednjih 1.000 godina.
-
Maja Nikolić
Novinarstvom se bavi od 2006. godine nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina, posebice djece. Dobitnica je nagrade UNICEF-a za promicanje prava djece.
RSE
