BiHPolitika

Federalni zavod za statistiku objsnio CIK-u razliku između popisa 1991. i 2013.

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU OBJASNIO CIK-u: Ovo je razlika između popisa 1991. i 2013.

Federalni zavod za statistiku dostavio je Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH stručno mišljenje koje se odnosi na tumačenje statističkih podataka o popisima stanovništva u BiH iz 1991. i 2013. godine, vezano za donošenje podzakonskog akta o načinu raspodjele mandata za federalni Dom naroda.

 

U ovom stručnom mišljenju, koje potpisuje direktor Zavoda Emir Kremić, jasno su istaknute osnovne metodološke razlike između dva popisa.

Kako je navedeno, popis iz 1991. godine proveden je u skladu sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava u 1991. godini kojim je u članu 2. definirano da će njim obuhvatiti „državljani Socijalističke Federativne Republike Jugoslavje, strani državljani i lica bez državljanstva, koji imaju prebivalište u SFRJ, bez obzira na to da li se u momentu popisa nalaze u SFRJ ili u inostranstvu“.

Konačni rezultati popisa 1991. godine za BiH uključuju i građane BiH koji su se nalazili na privremenom radu ili boravku u inostranstvu, bez obzira na dužinu njihovog rada/boravka.

Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, u članu 4., navedeno je da će popisom biti obuhvaćeni „državljani Bosne i Hercegovine s prebivalištem ili boravištem u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li su u trenutku popisa prisutni u Bosni Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i Hercegovine“.

Članom 7. Zakona o popisu definisano je da „ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva za svaku teritorijalnu jedinicu dobiva se sabiranjem broja lica koja tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja i prisutna su, kao i lica koja tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja ali su privremeno odsutna“.

Istovremeno, kako se navodi u mišljenju, članom 40. određeno je da „Infrastrukłura i logistika popisa stanovništva koristit će se i za popis lica državljana BiH koji žive u inozemstvu a imaju prebivalište u BiH i odsutni su duže od 12 mjeseci“.

Statističkom terminologijom rečeno, popis 1991. godine proveden je prema metodologiji „stalnog stanovništva“, a popis 2013. godine je proveden, sukladno članu 7. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH prema metodologiji „uobičajenog stanovništva“.

Shodno prethodno navedenom, konačni rezultati popisa 1991. godine i popisa 2013. godine nisu usporedivi, prije svega, zato što ukupan broj stanovnika prema popisu 1991. uključuje i građane Bosne i Hercegovine koji su se nalazili na privremenom radu ili boravku u inostranstvu, bez obzira na dužinu njihovog rada/boravka, a prema članu 40. Zakona o popisu iz 2013. državljani BiH koji žive u inozemstvu i imaju prebivalište u BiH i odsutni su duže od 12 mjeseci popisani su u posebnoj bazi podataka i oni ne čine dio ukupnog broja stanovnika Bosne i Herceqovine.

Isto opće pravilo pri iskazivanju ukupnog broja stanovnika prema popisu 1991. i popisu 2013. primjenjivalo se i na niže administrativno-teritorijalne jedinice: općine, naseljena mjesta, a po Popisu 2013. i na kantone. Također, prilikom poređenja rezultata ova dva popisa treba uzeti u obzir da su neke općine koje su postojale 1991. godine (ukupno 109 općina) do popisa 2013. godine promijenile svoje granice, a da su Dejtonskim sporazumom – Vašingtonskim sporazumom formirani kantoni koji nisu postojali 1991. godine.

Dakle, metodologije dva uzastopna popisa se međusobno razlikuju, slično kao što se razlikuje metodologija i terminologija izbornog zakona i procesa od metodologije i terminologije popisa stanovništva.

„Pored naprijed navedenih metodoloških razlika, želimo Vam skrenuti pažnju na zakonske odredbe koje mogu biti značajne prilikom donošenja Odluke Centralne izborne komisije BiH. Odredba člana 16. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH kojom je propisano da će se podaci prikupljeni popisom koristiti isključivo u statističke svrhe nije sadržana u Zakonu o popisu stanovništva 1991. godine“, pojašnjava u mišljenju Kemić.

Član 8. stav (2) tačka (j) Zakona o statistici BiH propisuje: “kada to državni organi budu smatrali neophodnim, Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava Bosne i Hercegovine, u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini uključujući i Anekse 7. i 10. Sporazuma”.

Aneks 3. Dejtonskog sporazuma koji je koncipiran za provođenje izbora u Bosni i Hercegovini koji u članu 4. navodeći ko može imati biračko pravo u Bosni i Hercegovini je istakao da je to svaki građanin koji se pojavljuje na popisu stanovništva iz 1991. godine i da će privremena izborna komisija ograničavajući i provodeći prve izbore u Bosni i Hercegovini u cilju sačinjavanja centralnog Biračkog spisa kao pravnu osnovu za utvrđivanje birača koristiti popis stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 1991. godine.

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, poglavlje IX, članom 7. (utvrđen Amandmanom LI) propisano je: „Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede“.

Ustavni sud BiH u predmetu broj U 9/07 je rješavajući zahtjev Milorada Živkovİća – u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, donio Odluku o dopustivosti i meritumu, u kojoj je, između ostalog, utvrdio sljedeće:

– Odlukom visokog predstavnika entitetima je naloženo da usklade svoje zakone i propise vezane za prikupljanje, obradu i distribuciju statističkih podataka sa odredbama ovog zakona. Visoki predstavnik je u uvOdu svoje Odluke dao razloge za njeno donošenje, navodeći neophodnost za uspostavljanje sistema prikupljanja pouzdanih i sveobuhvatnih statističkih podataka za cijelu zemlju koji su od suštinskog značaja za donošenje procjena i proces odlučivanja, zatim ispunjenje međunarodnih obaveza i učestvovanje u međunarodnim odnosima, kao i razvoj i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.

– OdIukom visokog predstavnika entitetima je naloženo da, u skladu sa članom III/5.b) Ustava BiH u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, započnu pregovore kako bi svi aspekti statistike (prikupljanje, obrada i distribucija) bili u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Također, u novembru 2005. godine, na osnovu odluke visokog predstavnika, zaključen je Sporazum o primjeni jedinstvenih metodologija i jedinstvenih standarda pri izradi statističkih podataka Bosne i Hercegovine kojim su se, izmedu ostalog, entitetski ministri finansija obavezali da će obezbijediti da ovaj Sporazum na odgovarajući način poboljša primjenu Zakona o statistici BiH, na način da, ukoliko je to potrebno, iniciraju izmjene postojećih entitetskih zakona o statistici.

Nažalost, svi aspekti statistike (prikupljanje, obrada i distribucija) nisu stavljeni u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, te je rezultat toga i kompromisno rješenje u Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine sadržano u odredbi člana 40. Zakona koji se odnose na lica koja žive u inostranstvu i ne odražava „izbjegla lica” u skladu sa konvencijom o izbjeglim licima, nego samo obuhvata državljane Bosne i Hercegovine koji su odsutni duže od dvanaest mjeseci, a u konkretnom slučaju se radilo o kategoriji lica koja se nalazi na školovanju, studiranju, stručnom usavršavanju, sezonskom radu u inostranstvu ili kraćem radu na određeno vrijeme u inostranstvu.

Izostavljanje navedene kategorije stanovništva bi se moglo smatrati i kršenjem univerzalnih Ijudskih prava stanovnika koji su izostavljanjem iz Zakona o popisu stanovništva faktički diskriminirani na što ukazuje i presuda u predmetu Anastaso i drugi protiv Slovenije — predstavka broj 6502. – 13 od 17. novembra 2016. godine i Kurić i drugi protiv Slovenije iz 2012. godine. Evropski sud za Ijudska prava je konstatirao kršenje članova 8., 13., i 14. Evropske konvencije za zaštitu Ijudskih prava i osnovnih sloboda iz razloga što su određene kategorije stanovništva izostavljene iz popisa stanovništva, te je od Slovenije zatraženo da uspostavi sva prava za oko 30.000 građana Slovenije uz novčanu naknadu za svako lice u iznosu od 20.000 – 25.000 eura.

Član 3.2 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine:

(1) Centralni birački spisak je jedinstven, stalan i redovno se ažurira.

(2) U Centralni birački spisak upisuju se državljani BiH.

a) koji su navršili 18 godina;

b) koji će na dan održavanja izbora navršiti 18 godina,

c) koji imaju biračko pravo u skladu sa ovim Zakonom, a žive privremeno u inostranstvu i

d) koji imaju biračko pravo u skladu sa članom 20.8 stav (6) ovog Zakona.

Član 20.8 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, stavovi (1) i (7):

(1) Sve dok visoki predstavnik ili Parlamentarna skupština BiH ne odluče drugačje, a u skladu sa stavom (7) ovog člana, državljanin BiH koji ima status raseljenog lica i koji ima biračko pravo, može ostvariti svoje pravo da se upiše u Centralni birački spisak i da glasa lično, ili u odsutnosti za općinu u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina, osim u slučaju kada to lice može predočiti dokaz o promjeni prebivališta u skladu sa zakonom, u periodu od posljednjeg popisa stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina do trenutka kada je to lice steklo status raseljenog lica, ili lično za općinu gdje ima boravište, pod uslovom da je imalo boravište u toj općini najmanje šest mjeseci prje dana izbora.

(7) Posebna prava predviđena ovim članom za raseljena i izbjegla lica, po kojima raseljena i izbjegla lica mogu biti upisana u izvod iz Centralnog biračkog spiska i glasati, prestat će na dan koji utvrdi visoki predstavnik. Ako visoki predstavnik ne donese odluku prije isteka svog mandata, raseljeni i izbjegli birači zadržat će posebna prava dok Parlamentarna skupština BiH ne odluči drugačije.

Visoki predstavnik, a ni Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine shodno članu 20.8 Izbornog zakona u vezi sa Aneksom 3. i Aneksom 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma još uvijek nisu donijeli odluku u kojoj bi se konstatiralo da je završen povratak izbjeglih i raseljenih lica u Bosni i Hercegovini shodno Aneksu 7., a u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine, te je iz tog razloga upitno da li drugi popis izvršen u Bosni i Hercegovini ima pravne refleksije na ustavnu strukturu i izborni zakon.

Aneksom 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji podrazumijeva civilnu implementaciju mirovnog sporazuma, visokom predstavniku je dat mandat i nadležnost da u skladu sa članom 2. nadzire implementaciju mirovnog sporazuma, te da u skladu sa članom 5. donosi odluke koje imaju snagu Zakona, kao i da donosi sve odluke u vezi provođenja izbornog procesa bilo da se radi o odredbi zakonskog karaktera kao dopuna odgovarajućeg zakona ili zakonske norme koja proizlazi iz Ustava bilo Bosne i Hercegovine ili entiteta pa čak i da prilagodi određenu ustavnu normu u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom odnosno međunarodnim konvencijama i drugim međunarodnim dokumentima kao sastavnim dijelom mirovnog sporazuma koji se mogu direktno primijeniti u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Zašto primjena popisa stanovništva iz 1991. godine treba biti osnova za implementaciju izbornog procesa iz 2018. godine a ne popis stanovništva izvršen u Bosni i Hercegovini zaključno sa 2013. godinom? Iz razloga što Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine u svom članu 8. ukazuje da će popisom stanovništva biti obuhvaćeno uobičajeno stanovništvo. Navedeni član ukazuje da popis stanovništva neće obuhvatiti izbjeglo stanovništvo iz Bosne i Hercegovine da bi Popis stanovništva po međunarodnim standardima bio potpun, odnosno kako bi mogao odražavati stalno stanovništvo Bosne i Hercegovine koje bi prema međunarodnim standardima o Popisu stanovništva trebalo da obuhvati sve kategorije stanovništva Bosne i Hercegovine, posebno izbjeglu populaciju koja sadrži jednu trećinu od ukupnog broja stanovništva Bosne i Hercegovine koji je popisan 1991. godine. (Podatak naveden iz Odluke Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine broj U 9/11 od 23. 09.2011. godine. Odluka je razmatrala pitanje Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, gdje je u tački 36. navedene odluke izmedu ostalog navedeno „Ustavni Sud naglašava da je Ustav Bosne i Hercegovine donesen u specifičnim historijskim okolnostima. Donošenje Ustava Bosne i Hercegovine (koji je jedan od Aneksa-dodataka međunarodnog Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini podudara se sa krajem ratnih djelovanja u Bosni i Hercegovini. Rat u Bosni i Hercegovini je bio osnovni uzrok odlaska u izbjeglištvo velikog broja državljana BiH u druge zemje). Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, broj izbjeglica koji trenutno žive van Bosne i Hercegovine jednak je jednoj trećini njenog predratnog stanovništva“).

U članu 12. Zakona o popisu stanovništva u BiH navedeno je „lica iz člana 11. Zakona nisu obavezna izjašnjavati se o nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj pripadnosti„ , a član 16 istog Zakona govori da podaci prikupljeni popisom će se koristiti isključivo u statističke svrhe, a da je namjera zakonodavca bila da se istovremeno prikupljeni podaci koriste i za izborni proces on bi bio decidno naveden u Zakonu.

Treba posebno istaći da član 40. Zakona o popisu koji se odnosi na lica koja žive u inostranstvu ne odražava „izbjegla Iica„ u skladu sa Konvencijom o izbjeglim licima, nego samo obuhvata državljane Bosne i Hercegovine koji su odsutni duže od dvanaest mjeseci. U konkretnom slučaju se radilo o kategoriji lica koja se nalaze na školovanju, studiranju, stručnom usavršavanju, sezonskom radu u inostranstvu ili kraćem radu na određeno vrijeme u inostranstvu, tako da predmetni član nije obuhvatio izbjegla lica koja su zbog kompromisa izostavljena iz zakona o Popisu stanovništva iz 2013. godine. Tako da iz tih razloga Popis stanovništva iz 2013. godine nema kvalifikovanost — prikladnost za izbore kako je to navedeno u Članu IV Aneksa 3. Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem je između ostalog navedeno „Ispunjenje prava izbjeglice da glasa biće interpretirano kao potvrda njegove ili njene namjere da se vrati u Bosnu i Hercegovinu. U periodu na dan izbora povratak izbjeglica bi već trebao da bude u toku omogućavajući im da učestvuju lično u izborima u Bosni i Hercegovini”‘, kao i „svaki građanin Bosne i Hercegovine od 18 godina i stariji čije se ime pojavljuje na popisu stanovništva iz 1991. godine, imat će pravo da glasa u suglasnosti sa izbornim pravilima i propisima”. Prednje stanovište potvrđuje član 8. Zakona o statistici Bosne i Herceqovine, koji u stavu 2. tačke (i) posebno naglašava „Kada to državni organi budu smatrali neophodnim, Agencija će  koordinirati, planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava Bosne i Hercegovine u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini uključujući  Anekse 7. i 10. Sporazuma“.

Zakon o statistici Bosne i Hercegovine predmetnom odredbom ukazuje da rezultati Popisa stanovništva uključuju Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, što daljim tumačenjem predmetne zakonske odredbe ukazuje da Popis stanovništva ni u kom slučaju ne može ispustiti izbjegla lica iz Bosne i Hercegovine. lzostavljanje navedene kategorije lica iz popisa stanovništva Bosne i Hercegovine, koja nije zanemariva i koja populacija je okvirno navedena u Odluci Ustavnog suda BiH br. U 9/11 znači kršenje Konvencije o izbjeglim licima, zatim univerzalnih Ijudskih prava kao i samoj Evropskoj konvenciji za zaštitu Ijudskih prava i osnovnih sloboda, gdje je u članu 2. Aneksa IV Dejtonskog sporazuma posebno navedeno da „prava i slobode određene u Evropskoj Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima će se direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini i oni će imati prioritet nad svakim drugim Zakonom”.

Prednje stanovište utvrđuje i Odluka Ustavnog suda BiH U 9/11 koja obuhvata u svom rješavanju kategoriju izbjeglih lica kojoj kategoriji navedena Odluka omogućava zadržavanje stalnog državljanstva Bosne i Hercegovine navedenoj kategoriji lica koja po osnovu državljanstva Bosne i Hercegovine imaju aktivno i pasivno pravo glasa kao državljani Bosne i Hercegovine. Ovo dodatno ukazuje da, član 40. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2013. godine, nepopisivanjem navedene kategorije stanovništva kao posebne statističke jedinice je ukazala da popis stanovništva iz 2013. godine nema kvalifikovanost ni prikladnost za izbore kao što to ima popis stanovništva iz 1991. godine.

Isto tako član 8. stav 2., tačke (j) Zakona o statistici BiH ukazuje na kompatibilnost sa članom 20.8 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Poglavlje 20 prelazne i završne odredbe koje ukazuju da samo visoki predstavnik ili Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine mogu donijeti odluku u vezi kategorije izbjeglih i raseljenih lica koja istovremeno imaju i biračko pravo iz razloga što stav 7, člana 20.8 između ostalog navodi „po kojima raseljena i izbjegla lica mogu biti upisani u Izvod iz Centralnog biračkog spisa i glasati, prestat će na dan koji utvrdi visoki predstavnik, a ako visoki predstavnik ne donese odluku prije isteka svoga mandata raseljeni i izbjegli birači zadržat će posebna prava dok Parlamentarna skupština BiH ne odluči drugačije”. Pa kada se pogleda član 8. Zakona o statistici BiH „Kada to državni organi budu smatrali neophodnim Agencija će koordinirati, planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava Bosne i Hercegovine u skladu sa Općim  okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini uključujući Anekse 7. i 10. Sporazuma“, to sve nedvosmisleno ukazuje da se na izborni proces ne može primijeniti dok prethodno visoki predstavnik ili Parlamentarna skupština BiH ne odluči o Aneksu 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma koji uz sebe uključuje i Aneks 3. i 10. Tek nakon rješavanja navedenog prethodnog pitanja, u skladu sa takvim propisima, novi popis stanovništva bi mogao imati kvalifikovanost odnosno prikladnost za buduće izbore.

Da bi drugi popis izvršen u Bosni i Hercegovini imao pravne refleksije na ustavnu strukturu i izborni zakon, prethodno visoki predstavnik ili Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine shodno članu 20.8 izbornog Zakona u vezi sa Aneksom 3. i Aneksom 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma bi bio dužan i ovlašten donijeti odluku u kojoj bi konstatirao da je završen povratak izbjeglih i raseljenih lica u Bosni i Hercegovini shodno Aneksu 7. a u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine. Odluka visokog predstavnika ili Parlamentarne skupštine kojom bi se, osim konstatiranja završetka povratka raseljenih i izbjeglih lica, također trebao konstatirati status i sva druga prava za lica iz popisa 1991. godine, koja se ne bi pojavila na drugom popisu stanovništva koji bi bio organiziran nakon tako donesene odluke visokog predstavnika. U svojoj takvoj odluci visoki predstavnik ili Parlamentarna skupština BiH bi se morali dotaći pitanja prebivališta odnosno boravišta takvih lica, državljanstva takvih lica, njihovih imovinskih prava, njihovih političkih prava, odnosno izbornog prava i konstatiranja da li bi takva lica shodno popisu 1991. godine direktno ostala u ranije sačinjenom centralnom biračkom spisku ili ne, što znači da bi takva odluka visokog predstavnika istovremeno rješavala i druga najosjetljivija Ijudska prava takvih lica koja bi mogla pogrešnom odlukom izazvati velike pravne posljedice.

Iz navedenih razloga Federalni zavod za statistiku osigurava čuvanje i arhiviranje potpune popisne građe stanovništva iz 1991. godine, koja predstavlja arhivsku građu trajnog karaktera, kako bi se nesmetano shodno Aneksu 3. Dejtonskog mirovnog sporazuma mogao odvijati izborni proces, i kojem Popis stanovništva iz 1991. godine je članom 4. Aneksa 3. Dejtonskog mirovnog sporazuma dao kvalifikovanost i prikladnost za izborni proces. Također navedeni Popis stanovništva iz 1991. godine neposredno se odražava i na Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma jer se na osnovu Popisa stanovništva iz 1991. godine utvrđivaIo prebivalište ili boravište kategorije izbjeglih i raseljenih lica i njihove imovine i koji Popis stanovništva iz 1991. godine je bio osnova za birački spisak od 1996. godine kao i za rješavanja imovinskih i drugih prava izbjeglih i raseljenih lica, dodaje se, između ostalog, u mišljenju Federalnog zavoda za statistiku.

 

Slobodna Bosna

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close