BiHPrivreda

Roberts: Ukoliko uspijemo u Olovu nastavit ćemo ulagati dalje

Britanska kompanija Mineco, koja iza sebe ima visoke standarde vezane za sigurnost u rudarstvu, već više od desetak godina je prisutna na tržištu BiH.

nakon rudnika u Srebrenici s novom investicijom u Olovu povećat će svoju prisutnost na našem tržištu.

Dominic Roberts, operativni direktor Mineco Ltd., za Akta.ba kaže da su kompanija koja vjeruje u visoke standarde u rudarstvu te da mogu uspjeti i u BiH, samo im vlasti moraju, kaže, to dozvoliti.

Za privlačenje investitora u ovu oblast, navodi, potrebno je brže izdavanje dozvola i različitih koncesija u oblasti rudastva kao i jednostavnije procedure za investitore.

Naime, kompanija je u procesu dobivanja dozvola za pokretanje rudnika ceruzita u Olovu, koji će biti prvi novootvoreni rudnik u BiH nakon rata. Osim toga vrše istražne radove na području Foče i Novog Goražda.

Koji su bili glavni izazovi s kojima ste se suočili kao ulagač u BiH?

U BiH smo došli prije desetak godina kada smo krenuli sa proizvodnjom u rudniku u Srebenici. Za njegovo pokretanje bilo nam je potrebno dosta godina.  Glavni izazov u tom poslu bio je popravak i stavljanje u funkciju ovog rudnika, te dovođenje do njegovog  punog kapaciteta rada. To smo uspjeli.

Treba imati u vidu da je taj rudnik imao sve potrebne dozvole jer je radio dok za rudnik u Olovu, koji želimo pokrenuti, moramo proći kroz sve te faze, budući da je on do sada bio zatvoren.

Za njega smo dobili koncesiju 2012. i kako nije imao nikakve dozvole morali smo početi od početka i dobiti svu dokumentaciju. To je bio izazov, kako za nas tako i za Vladu ZDK, jer je to prvi novi rudnik koji je otvoren na prostoru BiH od kada je ovaj rudnik otvoren 1989., kada su izdali zadnju koncesiju.

Tako da je to putovanje kroz komplicirani birokratski aparat novo i za nas, ali i za vlasti.

Smatram da se zbog toga mora pronaći način da se reformira Zakon za rudarstvu kako bi strani investitori lakše dolazili i ulagali. Sada jako puno vremena treba da bi se to uradilo.

Glavni izazov prilikom našeg ulaganja u novi projekt u BiH je bilo savladavanje kompleksnih administrativinih barijera i pravnih prepreka i ogromno vrijeme koje smo utrošili u to.

Zašto ste izabrali Olovo za ulaganje?

Rudarski stučnjaci se slažu da je najbolje otvoriti novi rudnik na mjestu starog. Rudnici se nikada ne zatvore zato što se iscpre rezerve rude u njemu. Obično je to zbog izmijenjene ekonomske ili političke situacije ili pak zaostajanja u tehnološkom razvoju.

Olovo je najbolji primjer za to. Rudnik je, naime, za rad prije rata pripremao Energoinvest, ali samo nakon par godina rada, on se zatvorio zbog ratnih dejstava. Mi sada nastavljamo posao gdje je Energoinvest stao. Sa onim što su oni uradili tada mi sada imamo dosta smanjen rizik posla.

U kojoj su fazi projekti u Olovu?

Zahtjevi iz koncesije vezani su za našu mogućnost da postanemo operativni i počnemo sa proizvodnjom bili su izgradnja infrastrukture i deminiranje područja oko kopova.

Već smo, u suradnji sa BH MAC-om, počeli deminiranje. Oko ležišta Očekalj smo ove godine završili deminiranje,  a u budućnosti, kada proširimo poslovanje, deminirat  ćemo i ostalo zemljište koje je pod koncesijom.

Do sada smo dosta uložili u popravku cesta do ovog područja. Nastavljamo biti odgovorni prema putnoj infrastrukturi koja služi i lokalnom stanovništvu.  Kada rudnik počne sa radom još više ćemo nastaviti raditi na razvoju infrastrukture u tom području.

Koliko je nalazište rude ceruzita u Olovu?

Sada znamo da postoje dva značajna ležišta oko rijeke Bioštice-Očekalj i Prgoševo-za koje imamo koncesiju za eksploataciju ceruzita.Postoji i treće područje područja oko Slavinja za koju smo u procesu aplikacije za koncesiju.

U oblasti rudarstva u BiH nema greenfield projekta jer su sva nalazišta već ranije otkrili Rimljani, Austro-Ugari, a u iskorištavanju resursa značajan posao je urađen za vrijeme bivše Jugoslavije.

Olovo je do dobro istraženo 60-tih i 70-tih godina.

Mogu reći da je naše dvogodišnje istraživanje koje smo radili verificiralo povijesne procjene nalazišta. Procjene su da se na ovom području nalazi oko 2 milijuna tona depozita ove rude. To ćemo nastajati povećati, što je moj posao.

Kompanija sudjeluje u projektu IMP@CT koji je financiran kroz program EU za istraživanje i razvoj ‘Horizon 2020’. Koji će utjecaj imati ovaj projekt na kompaniju i lokalnu zajednicu?

U ovaj projekt smo uključeni od samog početka. Vjerujemo u budućnost europskog rudarstva. Dugo vremena se svijet oslanjao na velike rudarske kompanije i ogromne rudarske projekte kao one u Australiji i Kanadi. Ali kako se svijet mijenja vidimo potencijalne opasnosti od trgovinskih konflikata između velikih zemalja. Zalihe metala više nam nisu zagarantirane. Moramo naći načina kako da se zaštitimo od takve situacije. Iz tog razloga smatramo da moramo vidjeti potencijal koji imamo u Europi i istražiti koje zalihe ruda postoje na europskom području.Razlika je samo u tome što su to manji rudnici visokog kvaliteta materijala. Cilj projekta IMP©CT je doći do rješenja koje će pokazati kako korištenjem novih tehnologija i inovacija uspješno, efikasno i profitabilno rudariti manjih kompleksnijim nalazištima.Takva nalazišta moja kompanija ima u BiH.

Benefit ovoj projekta za rudnike u BiH?

Benefiti su nova zapošljavanja koja će doći otvaranjem rudnika, a državi više taksi i prihoda.

Za svaku osobu koju zaposlite u ovoj industriji imate četiri indirektno zaposlene kroz djelatnosti koje su oslonjene na rudnik. Ipak, bez tehničkih inovacija, koje će osigurati da rudnik može biti profitabilan, neće se ništa dogoditi i to je gdje projekt IMPA©CT počinje.

Kada očekujete da će rudnik u Olovu početi s radom?

Dobili smo koncesiju za rudnik i dozvolu za eksploataciju. Predali smo glavni rudarski plan Federalnom ministarstvu okoliša i očekujemo za nekoliko mjeseci dok se ne završi ta procedura. Očekujemo da ćemo do srpnja/jula imati svu potrebne dozvole da počnemo sa radom.

Moram napomenuti da nismo ovdje došli da ukrademo bogatstvo, kako mnogi gledaju investitore, nego da bi uložili značajna sredstva kako bi se projekt pokrenuo. Zbog našeg uspjeha u Srebrenici mi smo sada u Olovu. Ako uspijemo pokrenuti rudnik u Olovu i počnemo sa proizvodnjom zajednici kroz zapošljavanje i rad možemo garantirati milijune KM. Ako uspijemo u tome i dobijemo potporu lokalne zajednice i vlasti, onda ćemo to uraditi i u Čelebićima, Goraždu i drugim gradovima.

Rekao sam prilikom susreta sa predstavnicima vlasti da mi moramo znati da li možemo uspjeti ovdje te da nam to moraju pokazati.

NAGRADA ZA SIGURNOST U RUDNICIMA

Mineco je prošli mjesec dobio EU nagradu za njihove sigurnosne prakse u rudnicima. Jedna su od rudarskih kompanija koje slijede najbolje svjetske prakse iz ove oblasti. ”Radit ćemo sve po zakonskim procedurama, ali vlasti nam moraju pružiti priliku da uspijemo. Ako nam dopuste da uspijemo, mi ćemo nastaviti investirati. Investicije uvijek znače nova radna mjesta što je u Olovo prijeko potrebno zbog visoke nezaposlenosti’, naveo je on.

Dodaje da je potrebna izmjena zakona iz ove oblasti koja će omogućiti brže ulaganje. Ističe primjer Srbije u kojoj su liberalizirali zakon o rudarstvu što je, navodi, rezultiralo time da je ova oblast procvjetala te da su privukli vrhunske investitore u ovu industriju. ”Je li Srbija geološki bogatija od BiH? Nije. Oni su samo uklonili prepreke za investitore i to je jedini razlog zašto su veliki investitori došli u Srbiji, a ne u BiH”, naveo je on.

D.K.

Akta.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close