Procesu formiranja Vlade Federacije BiH se ne nazire kraj, prvenstveno zbog odluke visokog predstavnika da promijeni broj potrebnih delegata u klubovima Doma naroda FBiH za predlaganje (pot)predsjednika FBiH. Jedno od rješenja za ovu situaciju nalazi se u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Postoji izlaz iz situacije ako visoki predstavnik ima namjeru riješiti krizu u kojoj se Federacija BiH nalazi već godinama i iz koje se dugoročno s trenutnim odredbama Ustava FBiH ne nazire izlaz. Jedna od mogućnosti je da se način odlučivanja u Predsjedništvu BiH trajno prekopira na način odlučivanja u “predsjedništvu” odnosno rukovodstvu Federacije BiH.
Ovom izmjenom Schmidt ne bi morao mijenjati odredbe koje je ranije donio. Ipak, krenimo redom.
Izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH Schmidt je povećao broj delegata u svakom etničkom klubu u Domu naroda FBiH sa 17 na 23, a u klubu Ostalih sa sedam na 11. Dodatno, on je odredio da je potrebno 11 delegata od 23 u svakom klubu za predlaganja kandidata za (pot)predsjednika FBiH, koji onda imenuju Vladu.
S obzirom na to da predsjednik u saglasnosti sa dva potpredsjednika imenuje Vladu FBiH trenutno se nalazimo u pat poziciji. S jedne strane nazire se većina u Predstavničkom domu FBiH koju čine stranke okupljene oko Trojke i HDZ. Međutim, s obzirom na to da će SDA sa 13 delegata u Klubu Bošnjaka najvjerovatnije imati potpredsjednika FBiH, većina u Predstavničkom domu nije dovoljna za imenovanje Vlade FBiH bez SDA.
“Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, stoji u članu 5. Ustava FBiH.
Zbog Schmidtovih odredbi, trenutno se nazire mogućnost formiranja Vlade koju bi činilo možda i desetak stranaka, što dovodi u pitanje i sam smisao demokratije u BiH ako će već sve stranke sudjelovati u vlasti.
Mogućnost izlaza iz krize leži u tome da u slučaju da predsjednik i dva potpredsjednika ne postignu saglasnost o imenovanju vlade, u drugom krugu glasanja bude dovoljna većina. U slučaju da predsjednik ili dva potpredsjednika budu preglasani u drugom krugu, on bi u roku od tri dana odluku mogao proglasiti destruktivnom po vitalni nacionalni interes i onda bi bila poslana u etnički klub Doma naroda, koji ga je predložio za kandidata.
Ako dvotrećinska većina u tom etničkom klubu potvrdi odluku rukovodstva FBiH destruktivnom po vitalni nacionalni interes, ona ne bi stupila na snagu. U praksi bilo bi dovoljno osam delegata u svakom etničkom klubu Doma naroda FBiH i većina u oba doma Parlamenta FBiH da se formira Vlada FBiH, što bi umnogome pojednostavilo njeno imenovanje. Najjača hrvatska, bošnjačka ili srpska stranka i dalje bi imale potpredsjednika ili predsjednika FBiH, ali ne bi mogli tako lako spriječiti imenovanje Vlade FBiH.
Takav način odlučivanja u najvećem broju slučajeva postoji i u Predsjedništvu BiH, gdje članovi Predsjedništva, Bošnjak i Hrvat mogu odluke proglasiti destruktivnim po VNI u slučaju da je jedan od njih preglasan, a o svemu odlučuju Klub Bošnjaka i Klub Hrvata u Domu naroda FBiH. Potrebna je također dvotrećinska većina da se odluka o kršenju VNI potvrdi. U slučaju člana Predsjedništva iz reda srspkog naroda o svemu odlučuje Narodna skupština Republike Srpske.
S tim u vezi tokom saslušanja Christiana Schmidta pred Odborom za vanjske poslove Parlamenta Velike Britanije jedno od pitanja bilo je da li će on donositi nove amandmane na one koje je već ranije donio i otkočiti proces formiranja Vlade FBiH. Visoki predstavnik je u tom trenutku uporedio način odlučivanja u Predsjedništvu BiH i “predsjedništvu” FBiH, rekavši da bi to treba biti predmet pregovora između stranaka.
“U kontekstu pitanja zašto niste uradili više, slažem se da bi neko to mogao pomisliti. Ovo upisno pravo nije odgovoreno u Ustavu FBiH, nego u državnom ustavu, Dejtonskom sporazumu. Ako se slože dva od tri, kao što imamo sada, to je dovoljno za formiranje državne vlade. To nije slučaj sa vladom Federacije BiH I mislim da se o ovome mora pregovarati među strankama ili na sudu”, rekao je Schmidt.
Još jednom je odgovornost prebacio na stranke, potpuno svjestan da one ne mogu postići takav dogovor. Jedini način je da Schmidt malom, ali značajnom promjenom, koje ne bi mijenjao svoje ranije odredbe, omogući veću funkcionalnost FBiH ili da prihvati da je on direktno odgovoran za krizu koja slijedi.
Podsjećamo, stranke okupljene oko Trojke redovno pozivaju Christiana Schmidta da reaguje i “otkuha što je zakuhao”, ipak nikad ne iznoseći detaljan prijedlog kako bi trebala izgledati takva odluka, vjerovatno iz straha od reakcije HDZ-a.
S druge strane SDA je otvoreno pozvala visokog predstavnika da reaguje, ali pod uslovom da odluka bude trajna, a ne privremena.
“Neka se visoki predstavnik umiješa. Neka presiječe, slobodno. Neka to uradi, evo i na račun SDA. Samo neka to ne bude jednokratno, maksuzija za SDA, koja zatim neće više u budućim ciklusima pogoditi nikoga. Recimo HDZ”, rekao je nedavno predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Istovremeno, HDZ u strahu da ne izgubi ono što je dobio prvobitnom Schmidtovom odlukom poziva na brzo formiranje Vlade FBiH, jer svako produženje tehničkog mandata Fadila Novalića mogao bi značiti veći pritisak na Schmidta da donese odluku kojom bi presjekao čvor koji je sam zamrsio.
S. Mahinić
Klix
