Rezultati ankete koju su provele krovne organizacije za mlade povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta

Danas, 12. avgusta obilježava se Međunarodni dan mladih i tim povodom krovne organizacije mladih (Vijeće mladih Federacije BiH, Omladinski Savjet Republike Srpske i Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta BiH) su provele anketu o stavovima mladih o pojedinim pitanjima.

Problemi mladih ogledaju se u nemogućnosti zaposlenja, neusklađenosti obrazovnog sistema s
tržištem rada, nesigurnim radnim mjestima te u posljednje vrijeme – pandemijom koronavirusa.
Pored već prepoznatih problema posebno ističemo probleme mladih prouzrokovane
diskriminacijom po različitim osnovama, nebrigom i nepostojanje podrške razvoju mentalnog
zdravlja  te visokim stepenom korupcije u različitim segmentima života i djelovanja mladih.
Mlade pominjemo u kontekstu odlaska, pasivnosti, nezainteresovanosti. A interesuje li nekoga
šta mladi kažu?
Vodeći se željom i potrebom da se pitanje mladih i njihovih potreba vrate u javni diskurs krovne
organizacije za mlade su se odlučile provesti anketu o stavovima mladih ljudi po različitim
pitanjima, a koja su podijeljena u šest tematskih cjelina:
 Vrijednosti u koje vjerujem,
 Mladi i porodični život,
 Mladi, obrazovanje i tržište rada,
 Mladi i izazovi XXI vijeka,
 Mladi i politički život i
 Mladi u svijetu aktivizma. 
Anketni obrazac Šta kažu mladi? je popunilo 355 mladih u dobi od 15 do 30 godina sa teritorije
cijele BiH. Podaci su prikupljeni online, a sama anketa je distribuirana putem društvenih mreža.
Anketa je kreirana povodom obilježavanja Međunarodnog dana mladih, koji se obilježava 12.
avgusta sa ciljem promocije mladih kao bitnih partnera u promjenama i podizanja svijesti o
izazovima i problemima s kojima se suočavaju u svijetu. Tema Dana mladih ove godine je
Transformacija sistema prehrane: inovacije mladih za zdravlje ljudi i planete. 
Podaci dostupni na zvaničnoj stranici Ministarstva civilnih poslova kažu da mladi predstavljaju
oko 21% ukupnog stanovništva. Ovaj broj je u proteklim godinama smanjen. Koliko? Podaci
nisu dostupni niti je urađena adekvatna analiza. Nažalost, rijetko imamo afirmativne tekstove o
mladima u medijima, a jasni stavovi mladih o određenim pitanjima se rijetko stavljaju u fokus
javnosti.
Zbog toga su ankete koje rade organizacije civilnog društva jedina prilika da čujemo glas mladih.
Mladi, čak 68.7% ispitanika smatra da u BiH može steći kvalitetno obrazovanje. Njih 85.1% je
spremno raditi poslove za koje nije školovano, a 52.4% bi zbog traženja posla napustilo Bosnu i
Hercegovinu. 
Kada smo mlade pitali da li vjeruju u institucije vlasti, čak njih 88.5% se izjasnilo sa NE.
Istovremeno, smo ih pitali u koga ipak imaju najviše povjerenja. Njih 62.8% ne vjeruje bilo
kakvim institucijama, a od onih u koje mladi imaju povjerenje prednjače policija, obrazovne
institucije i religijske zajednice. Najmanje povjerenja mladi su iskazali prema entitetskim
vladama i Predsjedništvu BiH.
U životu mladih ljudi u Bosni i Hercegovini prošlogodišnja anketa je pokazala da su porodične
vrijednosti na prvom mjestu. Zbog toga smo ove godine ovom pitanju posvetili posebnu pažnju i
došli do saznanja da 81.9% ispitanika živi u porodičnom domaćinstvu i svoje odnose sa

članovima porodice bi najčešće (u 48.2% slučajeva) okarakterisali kao: slažemo se dobro iako
imamo jasne razlike u mišljenjima. Čak 58.3% ispitanika bi bilo spremno da stupi u brak sa
osobom koja ima različitu vjersku ili etničku pripadnost od njene, a 45.4% bi podržalo
legalizaciju istopolnih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Pitanja zaštite životne sredine, te mogućnost volontiranja se javljaju kao primarni u društvenom
angažmanu mladih ljudi.  Priliku za volontiranjem u protekloj godini je imalo 62% naših
ispitanika, a po pitanju zaštite životne sredine  velika većina (90.7%) ističe kako se trudi da ne
zagađuje životnu sredinu.
Svoje slobodno vrijeme mladi najčešće provode sa prijateljima i porodicom te na društvenim
mrežama. Primjetno je da su mladi sve više na internetu, a prvenstveno na društvenim mrežama
(njih 17.5% preko 6 sati u toku dana, a 46.2% između 3 i 6 sati u toku dana). Čak 66.5%
društvene mreže navodi kao glavni izvor informacija o političkim dešavanjima.
Pretjerano korištenje društvenih mreža se ponekad navodi kao “moderna bolest ovisnosti”. Kada
smo mlade upitali o nekim duže vremena poznatim porocima, pokazalo se da 18.9%
svakodnevno koristi duhan ili duhanske proizvode. Istovremeno 33.5% je izjavilo da nikada nije
konzumiralo alkohol, njih 80.8% narkotike a 74.6% nije igralo igre na sreću ili se kladilo.
Zabranu pušenja u zatvorenim prostorijama bi podržalo 60.3% ispitanika, dok bi legalizaciju
marihuane podržalo njih 47.9%.
Rezultati ankete pokazuju da postoji jasna potreba za kreiranjem mehanizama i trajnih rješenja
koja bi vodila poboljšanju ukupnog položaja mladih u BiH. Često kao odgovor na ovo pitanje
dobijamo put evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine.  Da se u ovom trenutku realizuje
referendum o ulasku Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, to bi podržalo 71.5% ispitanika,
dok bi ulazak BiH u NATO alijansu podržalo 54.6% ispitanika. 
Mi u krovnim organizacijama za mlade vjerujemo da mladi u BiH zaslužuju iste prilike kao i
njihovi vršnjaci u EU, a jedan od sigurnih koraka ka tom cilju jesu kvalitetnije omladinske
politike kao jedini odgovor na sve veći broj problema mladih. Kreiranje sistemskih rješenja, veća
briga o ranjivim skupinama, kreiranje programa podrške razvoju mentalnog zdravlja mladih i
povećanje uključenosti mladih u procese donošenja odluka – neki su od koraka ka osiguranju
kvalitetnog okruženja za rast i razvoj mladih u BiH.
Mlade smo pitali i o izborima, njihovim strahovima, vrijednostima u koje vjeruju i drugim
pitanjima te su ovo prvi rezultati koje smo obradili do sada. Detaljne rezultate ankete očekujte u
narednim danima.