Kasim Trnka: Provedbu presude “Sejdić i Finci” ne bi trebalo vezivati za pitanje nacionalnog predznaka članova Predsjedništva BiH

Profesor ustavnog prava dr. Kasim Trnka smatra da provedbu presude u predmetu “Sejdić i Finci” ne bi trebalo vezivati za pitanje nacionalnog predznaka članova Predsjedništva BiH.

– Smatram da bi trebalo razdvojiti te dvije stvari, odnosno da bi trebalo riješiti presudu u segmentu na što ona referira, a to znači isključiti nacionalni predznak kod članova Predsjedništva BiH, te navesti da se radi o dva člana iz FBiH i jednom iz RS-a i time bi presuda  bila zadovoljena – kazao je Trnka u izjavi za Agenciju FENA, komentirajući upit u vezi s dosadašnjim prijedlozima političkih stranaka o provođenju presude u predmetu Sejdić i Finci.

Dodao je da bi se pitanje nacionalnog predznaka kod članova Predsjedništva BiH moglo riješiti putem Izbornog zakona BiH, a da se, istovremeno, u Ustavu BiH izbrišu nacionalni predznaci, navodeći da je zakon lakše donijeti te da je za to potrebna prosta većina, dok je za Ustav potrebna dvotrećinska većina.

– Jasno je da to ne znači da će biti osigurano mjesto predstavniku nacionalne manjine  ali barem će imati jednake šanse da se kandiduje – navodi Trnka.

Istovremeno, podsjeća da je na zahtjev stranaka s hrvatskim predznakom, a u kontekstu riješavanja te presude uključeno i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, iako presuda ne referira direktno na taj problem,

– Presudom se traži da se svim građanima, bez obzira na nacionalnu pripadnost pruže iste šanse u mogućem kandidovanju za izbor u institucije vlasti (pasivno biračko pravo) – navodi on.

Trnka pojašnjava da se provođenje presude dodatno zakompliciralo kada su sve političke opcije prihvatile da se u tom sklopu riješava i pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Po njegovim riječima, sve je propraćeno  insistiranjem političkih predstavnika iz RS-a na neposrednom izboru članova Predsjedništva BiH, dok su druge političke stranke tražile simetrična rješenja.

Ako se mora ići na neposredan izbor u FBiH, onda je teško postići da nacionalna grupa koju predstavlja jedan član Predsjedništva ima i odlučujuću ulogu kod njegovog izbora, smatra Trnka, navodeći da je to pitanje otvoreno s obzirom na to da je bošnjačka populacija u FBiH brojnija, a da su kao moguća riješenja za izlazak iz te situacije različita, te da su dosada bili “u opticaju” rješenja temeljena na elektorskom sistemu, preferencijalnim glasovima …

– Sve se svelo na to da treba napraviti izborne jedinice s većinskim hrvatskim i većinskim bošnjačkim narodom što implicira da je to procedura kojom se otvaraju vrata za uspostavu trećeg entiteta, a što stranke s hrvatskim predznakom i ne kriju, tako da se s tog stanovišta sve i dalje kompliciralo – navodi Trnka.

Nadalje, naglašava da će trebati dosta mudrosti i spremnosti za kompromis da se dođe do rješenja koje bi zadovoljilo sve ove kriterije koji su u osnovi proturječni, uz opasku da bi nacionalnu ravnopravnost bilo jednostavno osigurati da je RS pristala na posredan izbor šefa države u Parlamentu.

– Pošto ta opcija nije dobila podršku ušlo se u tešku situaciju. Prijedlozi su još udaljeni i ova posljednja ponuda (SDA-HDZ), nažalost nije prezentirana javnosti u cijelosti tako da je teško komentirati ta rješenja dok se ne vide svi njeni aspekti – kazao je Trnka za Fenu.

 

(FENA)