Rekordne vrućine širom svijeta, puno toga se poklopilo. Ovo je “savršena oluja”
Juni 2023. bio je najtopliji juni i ujedno najtopliji mjesec od kada postoje mjerenja. Prema Copernicusu, EU programu za promatranje Zemlje, u prvih 11 dana lipnja registrirane su najviše globalne temperature ikad zabilježene u ovom dijelu godine.
Znanstvenici Copernicusa izvijestili su da je početkom lipnja prvi put zabilježen porast globalnih temperatura od 1.5 ℃ iznad predindustrijskih razina. Ovih privremenih 1.5 ℃ treba razlikovati od 1.5 ℃ porasta temperature koji očekujemo tijekom sljedećeg desetljeća ako ne ubrzamo dekarbonizaciju.
Na sličan način počeo je i juli. Prema Sveučilištu u Maineu, Zemlja je u prvom tjednu tri dana zaredom obarala neslužbeni rekord za najtopliji dan u posljednjih 120.000 godina. Svjetska meteorološka organizacija objavila je da je prosječna temperatura u svijetu 7. srpnja dosegnula rekordna 17.24 °C (grafikon dolje).
Savršena oluja više čimbenika
Ovi rekordi posljedica su više čimbenika. Moglo bi se reći – “savršene oluje”. Prije svega oni su rezultat globalnog zatopljenja. Osim toga, srpanj je i inače najtopliji mjesec u godini u svijetu. Tu je i prirodni klimatski utjecaj El Niña, koji se razvija posljednjih nekoliko mjeseci.
Nadalje, tome treba pridodati utjecaj solarnih aktivnosti koje se bliže maksimumu. Konačno, dio stručnjaka ističe da je naglo smanjenje emisija aerosola iz brodskog prometa zbog početka provođenja međunarodne regulative također moglo pridonijeti situaciji.
Klimatolog Ivan Güttler iz DHMZ-a kaže da sporo, ali sustavno globalno zagrijavanje i rana faza El Niña doprinose glavnini opaženog zatopljenja, dok je utjecaj solarnog ciklusa i smanjenih količina sumporovih aerosola sekundaran.
“Dugoročno, nažalost, očekujemo nastavak globalnog zagrijavanja dok je utjecaj El Niña i solarnog ciklusa skoro pa periodičan. Najviše nepoznanica nalazimo oko aerosola čije će smanjenje pozitivno utjecati na kvalitetu zraka. No ono će otkriti dio globalnog zagrijavanja koje je prije toga bilo skriveno zbog refleksije sunčevog zračenja na česticama aerosola”, tumači Güttler.
Svijet se nastavlja ubrzano zagrijavati
Danas postoji znanstveni konsenzus da je porast temperatura u svijetu posljedica emisija stakleničkih plinova poput CO2. Oko 90% emisija nastaje izgaranjem fosilnih goriva, a oko 10% stvara se u suvremenom korištenju zemljišta.
Temperatura Zemlje od 1880. u prosjeku je rasla za 0.08°C po desetljeću, s tim da se taj broj od 1981. udvostručio i sada iznosi oko 0.18°C po desetljeću.
Prema najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), mnoge od promjena koje se bilježe u klimi nisu viđene tisućama, ako ne i stotinama tisuća godina, a neke od već pokrenutih, poput kontinuiranog porasta razine mora, ne mogu se vratiti na razdoblja od stotina do tisuća godina ranije. IPCC upozorava da će ograničavanje zagrijavanja na blizu 1.5°C ili čak 2°C biti izvan dosega ako ne dođe do trenutnih, brzih i velikih smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Počeo je El Niño
Na globalne temperature snažno utječu smjene prirodnog klimatskog fenomena poznatog kao El Niño-Southern Oscillation (ENSO). El Niño i La Niña javljaju se u ciklusima koji obično traju od 2 do 7 godina.
El Niño se odnosi na iznadprosječne temperature površine mora koje se povremeno razvijaju diljem istočnog i središnjeg ekvatorijalnog Pacifika. La Niña se odnosi na periodično hlađenje površine mora u istom području.
El Niño je počeo djelovati u svibnju, a očekuje se da će postati umjeren do jak tijekom 2024. Procjenjuje se da on uzrokuje varijacije u prosječnoj temperaturi od oko 0.4 ℃. Drugim riječima, rekordi nas tek očekuju.
Juli je najtopliji mjesec u svijetu
Juli je najtopliji mjesec u godini u svijetu jer je tada sjeverna hemisfera najviše nagnuta prema Suncu, što rezultira najdužim danima i najvišim temperaturama.
To ima veze s činjenicom da na sjevernoj polutki ima najviše kopnene mase. Naime, kopno se brže zagrijava i hladi od oceana, pa temperature na kopnu mogu biti ekstremnije.
Solarni maksimum
Početkom lipnja također je zabilježen rekordan broj pjega na Suncu. Iznosio je 163, što je najviše u posljednja dva desetljeća.
To je jedan od najjasnijih znakova da brzo prilazimo vrhuncu Sunčevih aktivnosti koji će biti puno ekstremniji nego što se ranije predviđalo.
Količina solarne energije koju Zemlja prima slijedi prirodni 11-godišnji ciklus Sunca s malim usponima i padovima (grafikon dolje).
Na vrhuncu ciklusa do Zemlje stiže oko 0.1% više Sunčeve energije, što može povećati globalne prosječne temperature za 0.05 do 0.1 ℃. To je malo, no ipak se može registrirati.
Međutim, važno je istaknuti da oscilacije uzrokovane Sunčevim ciklusima nemaju utjecaj na povećanja temperature od 1950-ih naovamo. Naime, u tom je razdoblju globalna temperatura znatno porasla, pa nije vjerojatno da je Sunce uzrokovalo zabilježeno globalno zagrijavanje (graf dolje).
Emisije vulkana i tankera
Na temperature atmosfere djeluju i aerosoli u stratosferi.
To su sitne čestice koje se sastoje od sumporne kiseline i nakupljene vodene pare. Vjetrovi u stratosferi šire aerosole dok praktički ne pokriju cijeli globus. Nakon što su formirani, aerosoli u stratosferi ostaju oko dvije godine. Oni reflektiraju sunčevu svjetlost, smanjujući količinu energije koja doseže nižu atmosferu i površinu Zemlje, te tako uzrokuju zahlađenje.
Jedan od glavnih izvora aerosola su vulkanske erupcije. Velika erupcija vulkana Pinatubo na Filipinima 1991. ohladila je Zemlju za do 0.4 ℃ na nekoliko godina. Aerosoli također mogu nastati iz antropogenih izvora poput emisija industrije i prometa. Brodski promet poznat je po velikim emisijama sumporovog dioksida i drugih onečišćujućih tvari koje mogu pridonijeti stvaranju aerosola.
Nakon uvođenja propisa o sumpornom gorivu 2020., Međunarodna pomorska organizacija (IMO) odredila je u siječnju 2023. novi skup pravila za daljnje smanjenje emisija CO2 iz oceanskog transporta.
Uredba IMO 2023 dio je Strategije stakleničkih plinova (GHG) Međunarodne pomorske organizacije (IMO) kojoj je cilj smanjiti emisije CO2 iz brodskog prometa za 40% do 2030. te za 70% do 2050. u odnosu na razine iz 2008. Neki klimatolozi smatraju da su nove regulacije smanjile emisije aerosola u stratosferi, što je pak moglo rezultirati malim, prolaznim porastom temperatura od oko 0.1 ℃.
“2023. i 2024. vrlo vjerojatno među najtoplijima otkad postoje mjerenja”
Güttler kaže da će 2023. i 2024. vrlo vjerojatno biti zabilježene među najtoplijim godinama otkako postoje sustavna mjerenja te neizravne paleoklimatološke procjene za razdoblje otkad postoji ljudska vrsta.
“Dio civilizacije i prirodnih sustava može se prilagoditi na očekivane klimatske promjene, no vrlo se često zajednice koje imaju najmanji otisak na atmosferu moraju vrlo ograničenim sredstvima boriti s posljedicama suša, poplava, toplinskih valova, tropskih ciklona i porasta razine mora, a ta sredstva ponekad ni nemaju”, upozorio je Güttler.
Index
