BiHPolitika

Radončić preporučuje sebe za Predsjednika BiH

RADONČIĆ PREPORUČUJE SEBE ZA PREDSJEDNIKA BiH: “Ja sam precizno autoritativan i regionalno prepoznatljiv i ne vidim boljeg od sebe”!

Biti prestar u junu, a zatim biti jedini “regionalno prepoznatljiv” i “precizno autoritativan” u januaru naredne godine, pošlo je za rukom lideru Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudinu Radončiću.

Piše: Nedim POBRIĆ

 

U bh. politici je sve moguće, pa tako i u šest mjeseci evoluirati iz isuviše starog kandidata za člana Predsjedništva BiH u jedinu pogodnu osobu za obnašanje tako odgovorne funkcije. Biti prestar u junu, a  zatim biti jedini “regionalno prepoznatljiv” i “precizno autoritativan” u januaru naredne godine, pošlo je za rukom lideru Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudinu Radončiću.

 

– Moram vam biti vrlo iskren. Ja već imam 59 godina. Za dvije, tri godine imat ću znatno više. Moj politički doživljaj te pozicije i inače svih pozicija, a vidjeli ste da mi u SBB-u svugdje praktično imenujemo vrlo mlade ljude od 35 do 45 godina, je da u Predsjedništvu treba da sjedi neko mlađi, sa mnogo više energije, a da mi eventualno kroz neku vrstu zakonodavne vlasti treba da mu pomažemo. Mislim da ta opcija više nije realna – odgovorio je Radončić u junu prošle godine na pitanje voditeljice FTV-a o mogućoj kandidaturi za člana Predsjedništva BiH 2018. godine.

Dodao je predsjednik SBB-a još da kao industrijalac u politici radi 16 sati dnevno, ali da mrzi “birokratski odnos” koji predviđa dolazak na posao u devet sati, te primanje delegacija i protokole.

 

Mržnja prema birokratskom odnosu, delegacijama i protokolima Radončiću nije predstavljala problem 2010. godine, a ni četiri godine kasnije. U oba navrata su Radončića građani neglasanjem za njega lišili tih muka. Međutim, u proteklih šest mjeseci je lider SBB-a očigledno ponovo zavolio birokratski odnos i obaveze koje sa sobom nosi pozicija člana Predsjedništva.

 

– Ja ne vidim u ovom trenutku kada gospodin Izetbegović završava svoj mandat ličnost koja je regionalno prepoznatljiva, koja ima veliki životni rezultat, ličnost koja ima snage i komunikaciju i sa Dodikom, Čovićem, Plenkovićem, Kitarović i Vučićem, a da ima jednu vrstu vrlo precizne autoritativnosti, osim sebe. Nisam neskroman, ali to je tako – izjavio je nedavno Radončić.

 

Da su ambicije o kandidaturi ozbiljne, ali i da Radončić sam sebi ne vjeruje u tvrdnje da je baš on najprikladnija osoba za narednog člana Predsjedništva BiH, pokazuje i odnos “medija koji nisu pod njegovom kontrolom” prema potencijalnim protivnicima na narednim izborima. Iako iz Stranke demokratske akcije (SDA) još uvijek nisu otkrili imena mogućih kandidata te stranke za mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Radončić očigledno kao mogućeg protukandidata vidi aktuelnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića.

 

Potvrđuje to kontinuirana medijska haranga koja se intenzivira u posljednjim sedmicama, a sigurno će, ukoliko Radončić u međuvremenu ponovo ne zamrzi birokratski odnos i fotelju u Predsjedništvu BiH, taj odnos vrlo brzo poprimiti dimenzije poput onih iz vremena do ulaska SBB-a u vladajuću koaliciju. Za “poslovično strpljivog, ali energičnog” Radončića je Zvizdić krivac za sve negativno što se veže za Vijeće ministara BiH, pa čak i negativnosti koje su direktna posljedica rada ministara i zamjenika ministara koje je imenovao upravo SBB, a možda im i dao instrukcije da rade upravo tako kako rade.
Tako je Sead Jusić, zamjenik ministrice odbrane koji je svojim potpisom omogućio učešće Oružanih snaga BiH u obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske, iznenada prestao biti odgovornost SBB-a, stranke koja ga je imenovala, te je postao odgovornost Denisa Zvizdića. Nakon što se Jusića “odrekao preko novina“, a zatim ipak odlučio da “SBB nikoga ne izbacuje” i da je on Zvizdićev problem, nameće se mogućnost da je aktuelni zamjenik ministrice odbrane BiH samo kolateralna šteta u priči koja je za cilj imala diskreditaciju Denisa Zvizdića kao prvog čovjeka Vijeća ministara. I sam Jusić je nakon cijele ujdurme u vezi Oružanih snaga u medijima isticao kako izuzetno cijeni i poštuje Radončića kao predsjednika stranke, pa je gotovo nevjerovatno da se upravo s Radončićem nije konsultovao u vezi tako važnog, prije svega političkog pitanja, kao što je potpis na učešće OSBiH u nelegalnim aktivnostima. Efikasan rad Vijeća ministara, kao i svih drugih institucija vlasti u kojima kadrovi SBB-a aktivno participiraju, će očigledno biti podređen Radončićevim ličnim ambicijama da konačno, iz trećeg pokušaja, preuzme ured u ulici Maršala Tita 16.

 

U tom kontekstu se jasno može identifikovati i uloga Radončićeve stranke u vladajućoj koaliciji, s obzirom da je SBB u proteklom periodu, umjesto preuzimanja odgovornosti, bio mnogo otvoreniji za preuzimanje mogućnosti upošljavanja svojih članova i srodnika svojih članova u državnim institucijama. S obzirom da su protekli izbori bili poprilično indikativni s aspekta odnosa glasača prema SBB-u, te da se bliže izbori 2018. godine, Radončić je otvoreno najavio mogućnost napuštanja koalicije. Nakon što je stranačka infrastruktura udomljena po državnim institucijama, a sva odgovornost prebačena na partnere u vlasti, nekoliko mjeseci izigravanja opozicije je ulog koji je lider SBB-a očigledno spreman platiti za što bolji rezultat 2018. godine. Kritikovanje i ukazivanje na greške, bez predlaganja vlastitih rješenja kojim bi se te greške otklonile i kojim bi se unaprijedio rad koalicije, je očigledno način na koji SBB pokušava pridobiti naklonost potencijalnih glasača.

 

Ulogu u realizaciji Radončićevih predsjedničkih ambicija ne igraju samo protukandidati, popularnost stranke koju predvodi i reakcija građana koje on putem “medija nad kojima nema kontrolu” svakodnevno poziva na proteste pred zgradom u koju pokušava useliti, s obzirom da će svoju riječ po tom pitanju u međuvremenu dati i pravosudne institucije, kako u BiH tako i na Kosovu.

 

(Faktor.ba)

 

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close