PolitikaSvijet

Dobri duh utaje poreza i oštrih mjera štednje


Cilj je uvijek bio jedan – plaćanje minimalnog mogućeg poreza.

I dok Bruxelles i dalje uporno insistira na provedbi mjera štednje, rezanja javne potrošnje, smanjenju mirovina i plaća, časopis Histoire et Société otkriva da je tajne fiskalne sporazume između Luksemburga i stotina kompanija, prikrivao aktualni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, kako bi potonje uštedjele milijarde eura poreza.

Četrdeset svjetskih medija je na temelju dokumenata dobivenih od strane Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara otkrilo postojanje tajnih fiskalnih sporazuma između Luksemburga i 340 multinacionalnih kompanija, uključujući Apple, Amazon, Ikeu, Pepsi i Axa. Ovi su sporazumi  omogućavali kompanijama da plaćaju puno manje poreze, što im je omogućilo dodatne prihode u milijardama eura, koji su u pravilu trebali završiti u blagajnama poreznih uprava. Između ostalih, vijest su objavili Le Monde u Francuskoj, The Guardian u Velikoj Britaniji, Süddeutsche Zeitung u Njemačkoj i Asahi Shimbun u Japanu.

Ugovori su sklopljeni između 2002. i 2010., kada je Jean-Claude Juncker, poznat kao dobri duh izbjegavanja plaćanja poreza, vodio Luksemburg.

U interesu istrage koju vodi Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara je objasniti mehanizam i otkriti sudioništvo u ovom prljavom poslu luksemburške političke elite. Praksa “fiskalne dominacije”, otkrivena u šestomjesečnim istraživanjima pod nazivom “Luxembourg Leaks” ili “LuxLeaks”, je pravna. Dopušta kompanijama da unaprijed pitaju kako će se prema njima odnositi porezna uprava pojedine zemlje i kompanije su dobivale određena pravna jamstva. Na taj način su uključene korporacije svake godine uspjele uštedjeti milijarde eura, sve zahvaljujući osnivanju podružnica, holdinga ili prebacivanju sjedišta na područje Luksemburga.

28 000 stranica tajnih fiskalnih sporazuma, kojima je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara imao pristup, spominje se 340 velikih kompanija, uključujući Apple, Amazon, Verizon, AIG, Heinz, Pepsi, Ikea, a dokumenti  dolaze iz savjetodavne i revizorske tvrtke Pricewaterhouse Coopers (PwC).

Dakle, ovi se sporazumi odnose samo na korporativne klijente tvrtke PwC i Luksemburga koji ne namjerava odustati od ove porezne prakse.

“To je dio našeg nasljeđa i želimo da ga produžiti u skladu s pravilima. Održavanje određene poštene konkurentnosti među državama u fiskalnom području je neophodno”, rekao je za Le Monde ministar financija Luksemburga, Pierre Gramegna.

Pierre Gramegna

FOTO: Pierre Gramegna

Činjenica da su takvi mehanizmi za optimizaciju poreza legalni ne umanjuje skandal kada Europska unija i njezine države članice traže od građana da stegnu remen i daju više novca u državne riznice. Iza tehničke prirode mehanizama koje je otkrio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara postoje zakoni koji to omogućavaju, a takvi zakoni su političke odluke koje političari žele da se usvoje ili ih podržavaju.

Sada bi trebali biti odgovarati, ili bi barem tako trebalo biti u demokraciji. Ali ovo je Europa? Kada je 2014. imenovan za predsjednika Europske komisije, nitko nije mogao zanemariti činjenicu da je Jean-Claude Juncker također bio čelik poreznog raja za bogate.

To se nije smetalo većini socijaldemokrata, poput Françoisa Hollandea, da glasaju za njega. Čak je i Daniel Cohn-Bendit pozvao svoje zelene prijatelje da urade isto. Zatim je Jean-Claude Juncker obećao da će “boriti se protiv prijevare i utaje poreza”, što je rekao na plenarnoj sjednici.

Na pitanje o “LuxLeaksu” na svojoj prvoj konferenciji za novinare, Jean-Claude Juncker je obećao da neće intervenirati u europskoj istrazi o poreznoj praksi koja je ciljala Luksemburg i još tri zemlje, Irsku, Nizozemsku i Gibraltar.

“Neinterveniranje” nije baš ono što bi se moglo očekivati od političara koji se odlučio boriti se protiv utaje poreza. Jednostavan način borbe protiv utaje poreza bio bi obnoviti “fiskalni suverenitet” oporezivanjem dobiti gdje god se ostvari. OECD je to preporučio skupini G20 u dokumentu objavljenom u rujnu 2014. godine, ali do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.

Histoire et Société

SAŠA. F.

Logicno.com

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close