Puljić: Ne smijemo zaboraviti jedni druge
Vjernici katoličke vjeroispovijesti danas slave Božić, spomen rođenja Isusa Krista i jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, Zajedno s Uskrsom i Duhovima, spada među tri najveća kršćanska blagdana.
Oprost, pokajanje, pomirenje
Središnji čin proslave Božića je polnoćna misa, a slavi se u krugu porodice i najbližih. I ove godine Sveta božićna misa polnoćka okupila je veliki broj vjernika u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, koji su došli da s radošću proslave dolazak praznika Isusova rođenja.
Polnoćka je služena u katoličkim crkvama u cijelom regionu. Misu polnoćku u sarajevskoj katedrali Srca Isusova služio je nadbiskup vrhbosanski Vinko kardinal Puljić, u Banjoj Luci biskup monsinjor Franjo Komarica, a u Mostaru biskup mostarko-duvanjski monsinjor Ratko Perić.
– Svake godine provedemo Badnje veče sa svojim najbližima, u krugu porodice i prijatelja, a nakon mise, odnosno molitve pijemo kuhano fino uz zakusku, kazala je Mirjana Aleksić.
Na početku bogoslužja nadbiskup Puljić je pozvao na oproštenje, pokajanje, pomirenje.
Nakon misnih čitanja, nadbiskup Puljić obratio se vjernicima.
Kardinal Puljić je istakao da ne smijemo zaboraviti jedni druge, te da noćas na poseban način moramo otvoriti svoja srca poput jaslica.
– Nema veće radosti od ove koju večeras slavimo. Radujemo se Bogu koji dolazi kao čovjek, a radio se tako da bi nam se približio. Bog želi dotaknuti nas u srce, ući u našu savjest, u naš život da se ne odamo mrklini života, nego da u Bogu otkrijemo njegovu smisao, ali i nadu življenja, kazao je Puljić.
Stana Špirić došla je iz Novog Sada kako bi blagdane dočekala sam svojim najmiliji. Kako nam je kazala upravo tada se može osjeti nit zajedništva širom svijeta, koja katkad kao da se izgubila.
Nakon nadbiskupove poruke koja je završena božićnom čestitkom, nastavljeno je bogoslužje uz molitve i božićne pjesme u izvedbi katedralnog zbora Josip Štadler.
Najdraži blagdan
Badnji dan i Badnja noć predstavljaju dan i noć iščekivanja kad katolici vrše posljednje pripreme za dolazak Božića, najdražeg blagdana katolika, koji se prema katoličkom kalendaru obilježava kao dan rođenja Isusa Krista.
Dan prije velikog katoličkog blagdana Božića nosi naziv Badnjak prema drvcima koja se na taj dan unose u kuću i stavljaju na ognjište, a neki taj naziv dovode i u vezu s riječju bdjeti, jer se tada pobožno bdije u iščekivanju Kristovog rođenja.
Na Badnjak se u kuću unosi i kiti božićno drvce i tradicionalno se posti, iako to Katolička crkva ne smatra obaveznim. Ispod božićnog drvca se stavljaju darovi koji se otvaraju ujutro na Božić.
Oslobođenje
