Ekonomija Bosne i Hercegovine iskusila je period povoljnog ekonomskog ambijenta koji se očitovao u velikom rastu izvoza, smanjenju nezaposlenosti i blagom rastu kupovne moći stanovništva.
Ovaj razvoj događaja iz prethodnog perioda bio je prvenstveno uzrokovan povoljnim kretanjima na svjetskim tržištima, uključujući glavne trgovinske partnere naše zemlje.
Izvoz iz BiH imao je povremeno najveću stopu rasta u regionu a nezaposlenost je prvi put pala ispod 20 posto. Rast kupovne moći stanovništva ogleda se kroz rast uvoza i povećanje prometa u maloprodaji.
No, prema onome što se sada dešava u svijetu, tom periodu je došao kraj, i BiH sada može očekivati mnogo niže stope rasta, pa čak možda i stagnaciju, zaključuje BiznisInfo u analizi.
Prve pukotine u bh. ekonomiji
Kriza na svjetskim tržištima već se počela odražavati na BiH. Kako smo već objavili, bh. izvoz je u septembru prvi put doživio pad na mjesečnom nivou u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ovo se desilo prvi put nakon više od dvije godine.
Glavni uzrok pada bh. izvoza je kriza s turskom lirom. No, kako ćemo vidjeti, do velikih promjena dolazi i u glavnim bh. izvoznim tržištima, a to su zemlje EU.
Kriza turske lire već je uzela danak bh. ekonomiji. U septembru prošle godine izvoz u Tursku je iznosio 39,8 miliona maraka, a u septembru ove godine samo 16,5 miliona maraka.
Giganti poput brčanskog Bimala osjetili su to na svojoj koži, a njihov profit je srezan već u prvom dijelu godine. Lira je ove godine izgubila oko 40 posto vrijednosti čime je strana roba postala skupa i nekonkurentna na turskom tržištu.
To je vjerovatno jedan od razloga i druge zabrinjavajuće informacije.
Namjenska industrija Bosne i Hercegovina u devet mjeseci 2018. prvi put bilježi pad izvoza u odnosu na prethodnu godinu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz namjenske industrije za devet mjeseci bio je 119,2 miliona KM, dok je u istom periodu lani iznosio 128,5 miliona maraka.
Podsjetimo da je namjenska industrija bila jedan od motora razvoja bh. privrede, da je otvarala veliki broj radnih mjesta i bilježila velike stope rasta izvoza prethodnih godina.
Turska je ove godine bila drugo najveće izvozno tržište za oružje i municiju iz BiH, a najveći kupac bila je Saudijska Arabija, koja se također suočava s krizom zbog slučaja ubistva novinara Džamala Kašogija.
Naravno, prerano je govoriti o krizi u ovoj industriji. Naime, izvoz u ovoj grani industrije ide po dogovorenim isporukama, što znači da, ako do kraja godine dođe do realizacije nekih ugovora, moguće je da ukupan izvoz ipak nadmaši iznos iz 2017.
Kraj velikog rasta u Evropi
Možda i veći razlog za zabrinutost dolazi s druge strane – iz Evrope. Ekonomski bum u Evropi prošle godine bio je glavni razlog rasta bh. izvoza, ali se situacija sada mijenja.
– Evropska ekonomija imala je 2017. svoj najbolji učinak u posljednjoj deceniji. To se neće ponoviti uskoro – objavio je američki CNN.
Slične analize dali su i drugi svjetski mediji.
Očekuje se da se rast smanji dramatično ove godine jer se Evropa suočava sa trgovinskim barijerama, nesigurnosima u vezi s Brexitom i političkim sukobima koji potkopavaju povjerenje u euro i stavljaju banke pod poseban pritisak.
Ekonomista Berenberg bank Florian Hense rekao je da zabrinutost sve više raste zbog niza faktora, od kojih mnogi dolaze izvan Evrope. Evropska Centralna banka prognozira ove godine rast u Eurozoni od 2 posto, u poređenju s 2,5 posto iz prošle godine.
Kompanije već osjećaju nelagodnost. Istraživanje koje je u srijedu objavio IHS Markit pokazuje da je ekonomija Eurozone u oktobru rasla najsporijom stopom od u posljednje dvije godine.
Istraživanje ukazuje da je došlo do smanjene potražnje za evropskom robom na globalnom tržištu zbog trgovinskih ratova. Osim toga, očekivanja za budući rast su najniža u posljednje četiri godine.
Ekonomista firme Capital Economics Stephen Brown pojasnio je da nesigurnost širom svijeta dovodi do smanjenja osjećaja sigurnosti i do odgađanja investicija.
Sjedinjene Države uvele su Evropi sankcije na čelik i aluminij. No, evropske kompanije su također na gubitku usljed mnogo većeg trovinskog rata između SAD i Kine, jer dolazi do manje potražnje za evropskom robom.
Njemačka autoindustrija u problemima
Ono što je naročito zabrinjavajuće, između ostalog i za BiH, jeste da je veliki pad ekonomske aktivnosti zabilježen u Njemačkoj. Njemačka industrijska i trgovinska komora smanjila je prognoze rasta u 2018. na 1,8 posto, sa ranije procjene koja je iznosila 2,7 posto.
Istraživanje IHS Markita pokazalo je da je došlo do povlačenja nekih narudžbi iz inostranstva i slabljenja njemačke automobilske industrije.
Njemački proizvođači automobila su žestoko pogođeni globalnim trgovinskim tenzijama, posljedicama afere sa dizelskim motorima i kašnjenjima izazvanim novim sistemom certifikacije u Evropi.
BMW je poslao upozorenje u septembru na pad profita, kriveći djelimično međunarodne trgovinske konflikte.
U četvrtak je Daimler, vlasnik Mercedes Benza, objavio veliki pad u zaradi za treći kvartal ove godine.
„Automobilska industrija, uključujući Daimler, je u veoma izazovnom ambijentu“, rekao je direktor Dieter Zetsche.
Nad sve to sada se nadvija još jedna prijetnja – američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je carinama na automobile koji se sklapaju u Evropi ako EU ne smanji svoje trgovinske barijere. Njemačka je, podsjetimo, navjeći uvoznik robe iz Bosne i Hercegovine.
Brexit i Italija prijete Evropi
Tu je još nekoliko prijetnji evropskoj ekonomiji. Velika Britanija napušta EU u martu naredne godine. Kompanije na obje strane i dalje ne znaju šta to znači za njihovu mogućnost da vode biznis preko granice. Strahuje se da će Britanija napustiti EU sa sporazumom koji će biti nejasan i neće kompanijama i investitorima dati precizno objašenje o budućim mogućnostima poslovanja. Taj scenarij se naziva „slijepi Brexit“ i po nekima je on čak gori od toga da Britanija napusti EU bez ikakvog dogovora.
BMW je najavio da će zatvoriti fabriku modela Mini u Engleskoj na jedan mjesec odmah nakon Brexita jer nije siguran da će moći dobijati dijelove. Jaguar je zbog nesigurnosti u vezi s Brexitom 1.000 radnika prebacio na režim rada od 3 dana sedmično.
Politika u Italiji također prijeti ekonomskoj stabilnosti Evrope. Evropska komisija je ove sedmice odbila italijanski prijedlog budžeta kojim se drastično povećava potrošnja čime se krše pravila EU. Italija će se morati povinovati ili suočiti s kaznom.
Investitori se boje da bi konflikt Rima i Brisela mogao dalje eskalirati i dovesti krhki bankarski sektor u Italiji pod dodatni pritisak. To bi se odrazilo na cijelu italijansku ekonomiju.
– Italija je treća najveća ekonomija eurozone i njena finansijska sudbina je bitna za cijeli blok – rekla je Kathleen Brooks iz firme Capital Index.
Dodajmo tome da je Italija treći najveći uvoznik robe iz BiH.
Nestabilnost u BiH i odlazak ljudi
Na kraju, ovoj analizi treba dodati faktor rizika koji izbija iz nejasne političke situacije u BiH, nakon što su izbori praktično završili bez jasnog pobjednika, bar kada je riječ o Federaciji. Prema mišljenju većine analitičara, naša zemlja najmanje godinu dana neće imati formiranu novu vlast, bar kada je riječ o nivou FBiH i državnom nivou, pa se ne može očekivati ni provođenje nekih ozbiljnijih mjera ili reformi.
Osim toga, iseljavanje radno sposobnog stanovništva iz BiH sve više uzima maha, što kompanije već osjećaju kroz pad profita. Ta će se tendencija dodatno intenzivirati u narednom periodu kada Njemačka (od 1. junuara 2019) ali i druge zemlje dodatno otvore svoje tržište za radnike izvan EU.
Jasno je da se vanjsko okruženje mijenja i to ne u pozitivnom smislu, a da situacija na unutrašnjem planu ne pokazuje nikakav napredak. Stoga, ako se nešto bitno ne promijeni, BiH i narednom periodu vjerovatno neće uspjeti ostvariti začajniji napredak na ekonomskom planu.
