U predhodnih 5 godina stočarstvo i proizvodnj amlijeka i mliječnih proizvoda doživjela je svoju ekspanziju i rast proizvodnje. Nove farme su se otvarale a postojeće su proširivale svoje kapacitete. Farmeri su nešto iz vlastitih sredstava, a nešto i kreditnim zaduženjima vršili kontinuirana ulaganja i osavremenjavali svoje proizvodnje kroz nabavku visokomliječnih rasplodnih grla, izgradnju štalskih kapaciteta i nabavku nove opreme i savremene mehanizacije u cilju povećanja obima proizvodnje i obrade novih površina poljoprivrednog zemljišta.Svoj vrhunac proizvodnja mlijeka je imala u 2021. godini kada je konkretno na primjeru Visokog proizvodnja mlijeka u sistemu otkupa povećana na 5 milona litara a po procjenama isto tako prerađeno je u mini-mljekarama u Visokom oko 3 miliona litara, što je 300% više u odnosu na 2018. godinu.
Međutim situacija je pošla izmicati kontroli u prošloj godini kad su se ekonomije država počele oporavljati od pandemijskih ograničenja i naglog rasta cijena inputa. Bilježi se konstantan rast cijena stočne hrane ka osnovne namirnice u proizvodnji mlijeka. Eskalacija enorminih poskupljenja se desila zbog rata u Ukrajini, gdje trenutno bilježimo još veća poskupljenja stočne hrane, goriva a posebno dodatni udar stočari su doživjeli kroz povećanje troškova sjetve, jer su cijene otišle vrtaglavo, tako da je vještačko đubrivo poskupilo 300%, gorivo 200%, sjemenski materijal 100%. Ako još uzmemeo u obzir da otkupna cijena mlijeka je i dalje ista od 0,53 do 0,60 KM po litru, dođemo do zaključka da su farmeri već sad na rubu bankrota i na neće biti u situaciji da zasiju one površine koje su planirali i tako djelimično obezbjede stočnu hranu koju mogu sami proizvesti.
Zbog svega gore navedenog smatramo da je ovo posljednji poziv i vapaj za spas ove grane poljoprivrede. Vrijeme je za uzbunu jer ova djelatnost zapošljava na hiljade ljudi i domaćinstava, ali takođe ne smjemo zaboraviti činjenicu da se radi o proizvodnji osnovne životne namirnice koja je jako značajna u ishrani stanovištva.
Ako se nešto konkretno i odmah ne poduzme prijeti nam pomor stočnog fonda i gašenje mnogih farmi što bi bilo katastrofa jer bi većina visokomliječnih grla završila u klaonicama a poslijedice bi bile dugoročne.
Da bi se koliko toliko ublažila ova situacija potrebna je odgovornost i ozbiljnost svih aktera koji mogu da utiču da se spasi ova proizvodnja:1. Vlada FBiH i Ministarstvo poljoprivrede FBiH treba da proglasi vanredno stanje, po hitnom postupku da usvoji budžet i krene u realizaciju redovnih i vanrednih mjera.2. Kantonalno ministarstvo treba da iznađe modele za veće i ubrzano djelovanje u pravcu ublažavanja ove situacije.Aktiviranje sredstava za pretvaranje neobradivog u obradivo zemljište.3. Maksimalno uključivanje lokalnih zajednica u interventno djelovanje podrški a posebno za sjetvu. Takođe poljoprivredno zemljište koje je u državnom vlasništvu staviti na raspolaganje poljoprivrednicima kako bi se što više zasijalo.4. Mljekare i otkupljivači moraju podići otkupnu cijenu mlijeka.
Već sad svi nivoi vlasti trebaju da izrade planove i izvrše pripreme za što veću jesenju sjetvu žitarica i maksimalno podržati ovu sjetvu, jer po svim procjenama ovo stanje će potrajati više godina, a države koje imaju značajnu proizvodnju pšenice, kukuruza, uvode zabrane izvoza i stvaraju svoje rezerve.
Ovo sve nabrojano, ako se poduzme na vrijeme moći ćemo koliko toliko da spasimo ovu proizvodnju, i da u slučaju blokada granica i uvoza hrane imamo domaći proizvod, a što će spriječiti dodatnu paniku stanovništva a koja se već dešava po pitanju osnovnih životnih namirnica.
