-TopSLIDEKultura

Prvi slobodni izbori u BiH – 18.11. 1990.

18.11. 1990. (BiH) – Višestranački parlamentarni izbori u BiH na kojima su pobjeđeni reformisani komunisti . Pobjedu su slavile tri nacionalne stranke SDA, SDS i HDZ.

Održani su prvi slobodni izbori u BiH, na kojima su najveći broj glasova odnijele “nacionalne stranke”.

– Stranka demokratske akcije (osnovana 26.5. 1990.) 37,8 % (86 poslaničkih mjesta),
– Srpska demokratska stranka (osnovana 12.7. 1990.) – 26,5 % (72 mjesta),
– Hrvatska demokratska zajednica (osnovana 18.8. 1990.) – 14,7 % (44 mjesta),
– Reformirani komunisti – 6 % (20 mjesta),
– Savez reformskih snaga A. Markovića 5,6 % (13 mjesta).
Prosječan odaziv birača je bio 77,83% od 3.033.921 ukupnog broja registriranih glasača (74,4% u izborima za članove Predsjedništva i 81,6% u izborima za Vijeće općina i 77,5 za Vijeće građana).

Ove izbore pobijedile su tzv. nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Ove tri stranke su nakon izbora postigle dogovor i raspodijelili vlast. Predsjednik republike je postao Musliman Alija Izetbegović (SDA), predsjednik skupštine Srbin Momčilo Krajišnik (SDS) a predsjednik vlade Hrvat Jure Pelivan (HDZ BiH).
Ova antikomunistička koalicija je zadržala vlast do početka Rata u Bosni i Hercegovini 1992., ali i tokom rata, pa i u poslijeratnom periodu.

Na izborima za članove Predsjedništva, birana su dva kandidata sa tri liste, te jedan sa četvrte liste. Liste su bile zasnovane po nacionalnom ključu, te je svaki konstitutivni narod (Muslimani, Hrvati i Srbi) u SR Bosni i Hercegovini imao svoje prestavnike, a četvrta lista tzv. Ostali (Jugoslaveni itd.) je bila sa kandidatima, koji nisu pripadali tim trima narodima. Glasati se moglo za kandidata sa svake od četiri liste. Tako da je svaki birač praktički imao četiri glasa. Članovi Predsjedništva postali su Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Ejup Ganić, Biljana Plavšić, Biljana Plavšić, Stjepan Kljujić i Franjo Boras. Internom odlukom u SDA, utvrđeno je da će Predsjednik Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine postati Alija Izetbegović, a ne Fikret Abdić, koji je na izborima osvojio najveći broj glasova.

KandidatNacionalnostPartijaBroj glasova % glasova sa
nacionalnih lista
 % glasova ukupnog
biračkog tijela
Fikret AbdićMusliman1Stranka demokratske akcije1.045.53947,432,69
Alija IzetbegovićMusliman1Stranka demokratske akcije879.26639,927,49
Ejup GanićJugoslaven2Stranka demokratske akcije709.69132,243,11
Biljana PlavšićSrpkinjaSrpska demokratska stranka573.81226,022,16
Nikola KoljevićSrbinSrpska demokratska stranka556.21825,221,48
Stjepan KljujićHrvatHrvatska demokratska zajednica473.00221,522,23
Franjo BorasHrvatHrvatska demokratska zajednica416.62918,919,58
1Bošnjaci su se u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini, izjašnjavali kao Muslimani
2Ejup Ganić se na izborima 1990. godine izjašnjavao kao Jugoslaven

Na Općim izborima birani su članovi Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u dva doma: Za Vijeće građana birano je 130 predstavnika, a za Vijeće općina 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu u republici.

Vijeće građana

U Vijeću građana izabrana su 43 predstavnika iz SDA, 34 iz SDS, 21 iz HDZ BIH, 15 iz SK BIH, 12 iz SRSJ, 2 iz LDS BIH i MBO, te jedan iz DSS BIH. Odaziv birača za izbore članova Skupštine u Vijeće građana bio je 77,5%. Za predsjednika Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine izabran je Momčilo Krajišnik, a za predsjednika Vlade Jure Pelivan.[1] Odaziv birača za izbore članova Skupštine u Vijeće građana bio je 77,5%.

Vijeće općina

U Vijeću općina izabrana su 43 predstavnika iz SDA, 38 iz SDS, 23 iz HDZ BIH, 3 iz SK BIH te po jedan iz SPO i SRSJ. Odaziv birača za izbore članova Skupštine u Vijeće građana bio je 77,5%. Za predsjednika Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine izabran je Momčilo Krajišnik, a za predsjednika Vlade Jure Pelivan.[1] Odaziv birača za izbore članova Skupštine u Vijeće općina bio je 81,6 %.

Opširnije:

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990. – wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close