Promovisana djela islamskog mislioca i učenjaka Muhammeda Ikbala

U povodu 75. godišnjice od smrti uglednog islamskog mislioca i učenjaka Muhammeda Ikbala u Bošnjačkom institutu je održana promocija knjiga „Poruka istoka“ i „Džibrilovo krilo“, gdje su njegovi poznavaoci i profesori iz Bosne i Hercegovini istakli da se radi o “misliocu koji je temeljito istraživao istočnjačku i zapadnu civilizaciju”, javlja Anadolu Agency (AA).

Na promociji učešće su uzeli mr. Zehra Alispahić, dr. Ismet Bušatlić, dr. Enes Karić, dr. Džemaludin Latić i dr. Hilmo Neimarlija koji su govorili o porukama i glavnim mislima i djelima Ikbala, kojeg mnogi nazivaju “pjesnikom istoka i zapada”.

Na samom početku, profesor na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu Ismet Bušatlić izjavio je da je na FIN-u otvorena i katedra gdje se izučavaju i istražuju djela i misli Ikbala.

“Ono o čemu je govorio i pisao Ikbal može se jasno vidjeti i u otvorenosti, znanju i različitostima i na ovim prostorima. Njegove misli imaju svoj eho i na Balkanu. Već stoljećima pulsira znanost i želja za znanjem i na ovim prostorima koji svoje utemeljenje imaju u islamskoj ali i u drugim civilizacijama”, rekao je on.

Istakao je da je Ikbal vrlo cijenjen i poštovan mislilac i učenjak i da se izučava na mnogim evropskim univerzitetima.

“U Evropi postoje mnoga njegova djela koja se rado čitaju i istražuju. Ostavio je svoj trag i na istoku ali i na zapadu. Uz trud naših mislilaca djela Ikbala su prisutna i na Balkanu. Glavna poruka Ikbalovih misli je da muslimani obnove svoju tradiciju u skladu sa vremenom u kojem žive. Uvijek je želio da muslimani ostave snažniji utjecaj na svim poljima”, kazao je Bušatlić.

Profesor na FIN-u Karić tvrdi da je Ikbal bio fasciniran naukom, znanjem i filozofijom zapadne civilizacije.

“Ikbal je inspiraciju za svoje misli nalazio u savremenom zapadu, pa im se tako obraćao kao ‘Veliki Njemci’ ili ‘Veliki Englezi’. Isto kako su se klasični muslimanski učenjaci bavili Grcima i njihovom naukom tako se i Ikbal bavio tadašnjom Evropom i njenim misliocima i filozofima. To se vidi u njegovim djelima, gdje jasno pokazuje da visoko uvažava evropske filozofe svoga doba”, rekao je on.

Mišljenja je da je Ikbal islamski mislilac koji je najbolje poznavao zapadno mišljenje koje je pokušao spojiti sa istočnjačkim duhom.

“Zato je Ikbal čovjek dinamičnog mišljenja i zabrinjavalo ga je što su muslimani zaboravili na islam i njegove vrijednosti. Veličao je evropsku nauku i poeziju. Želio je da se konačno razbudi iznemogli muslimanski ummet. Govorio je kako je ummet pao na sedždu, i kako muslimani ne znaju da se usprave. Putovao je po Evropi kako bi upoznao Zapad i njegovu civilizaciju”, kazao je Karić.

Profesor Latić je istakao da Ikbala u Evropi porede sa najvećim misliocima poput Gethea i Dantea.

“Poezija je za njega bila uzvišeni cilj. Zagovarao je stalno traganje za naukom ali i stalnim usavršavanjem. Ikbal je zasigurno mislilac i pjesnik koji utjelovljuje Istok i Zapad. I sam je produkt islamskog humusa i njemačke kulture”, rekao je Latić.

Smatra da je Ikbal želio da Zapadu predoči i pozitivne i vrijedne stvari, djela, misli i običaje sa Istoka.

Prof. Neimarlija za Ikbala kaže da je mislilac koji je želio da uđe u samu srž traganja za kulturnim naslijeđem savremenog čovječanstva.

“Promocija njegova dva djela je vrlo važan događaj u povodu 75. godišnjice od smrti uglednog islamskog mislioca i učenjaka kojeg su mnogi nazvali Geteom istoka. Ove dvije knjige daju uvid u pjesništvo Ikbala ali i njegov religijski svijet, odnosno svijet religijskih simbola bez kojih njegovo mislilaštvo ne bi moglo biti potpuno razmljivo. Ova djela su prilika da se susretnemo sa velikim misliocem i istraživačem kulturnog nasljeđem savremenog čovječanstva, ali i najljepših duhovnih mogućnosti čovjeka istoka i zapada, i mogućnosti uzdizanja današnjeg čovjeka ka višim razinama ljudske egzistencije”, kazao je prof. Neimarlija.

Inače, Muhammed Iqbal (1877.-1938.) je muslimanski pjesnik, mislilac, filozof i politički aktivist iz Pakistana. Njegova pjesnička zaostavština ispisana na perzijskom i urdu jeziku spada u sami vrh toga izraza u XX. stoljeću, a njegova vizija nezavisne države za muslimane Indije pod britanskom upravom inspirisala je vođe Muslimanske lige i njegov narod da uspostave Islamsku Republiku Pakistan 1947.godine. „Mislilac Pakistana,“ „Pjesnik Istoka,“ „Mudrac Ummeta“ i „Nacionalni pjesnik,“ kako se često i danas naziva, Muhammed Ikbal je čitav svoj život posvetio pitanjima duhovne i političke obnove islamske civilizacije u cijelom svijetu, posebno kod indijskih muslimana, i u savremenom dobu.

Njegova najpoznatija djela su na perzijskom: Asrar-e-Khudi (Tajne jastva), Rumuz-e-Bekhudi (Nagovještaji nesebičnosti), Payam-e-Mashriq (Poruka Istoka), Zabur-e-Ajam (Perzijski psalmi), Javid Nama (Džavidnama), na urdu jeziku: Bang-e-Dara (Zov marširajućeg zvona), Bal-e-Jibril (Džibrilovo krilo), Armughan-e-Hijaz (Poklon Hidžaza), Tolu-e-Islam (Uspon Islama).

(Anadolija)